Odlučivši dramatično promijeniti format Lige prvaka, Uefin predsjednik Aleksander Čeferin ljetos je zakoračio u neoznačeno minsko polje. Desetljećima na glasu kao glamurozan party za odabranu elitu, natjecanje je preko noći razvučeno do XXL dimenzija i pretvoreno u nogometni festival za široku publiku, zbog čega je u nastavku priče valjalo utakmicama popuniti sve rupe gregorijanskog i julijanskog natjecateljskog kalendara, tako da je možda još samo u kalendaru Maja preostala neka slobodna kućica. Inflacija utakmica razvodnit će kvalitetu i narušiti interes, upozoravali su odvažnog Slovenca oprezniji mediji. I debelo promašili.

50.000 simulacija

Da bi upozorio na magnitudu promjene, The Guardian je u najavi netom zaključenog kola Lige prvaka podsjetio čitatelje na poznati eksperiment Garyja Beckera, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. On je 1991. uspoređivao poslovanje i promet dva susjedna riblja restorana u Palo Altu u Kaliforniji. Prvi nije prihvaćao rezervacije, a posjetitelji bi u dnevnoj špici redovito formirali redove na cesti čekajući slobodan stol. Drugi restoran, odmah preko puta, nudio je sličnu hranu po blago višim cijenama i uvijek je imao slobodnih stolova.

Beckera je kopkalo zašto uspješniji restoran ne kapitalizira popularnost tako što će bolje uskladiti ponudu i potražnju (proširiti kapacitete)? Odgovor: zato što bi to moglo biti pogubno za biznis. Prevedeno na nogometni teritorij, Liga prvaka je "društvena roba" koja je na tragu uspješnog restorana iz navedenog istraživanja godinama privlačila mase zalijevajući uvijek isti format s osam skupina, u svakoj po četiri momčadi. Onda su Čeferin i suradnici odlučili da im 125 utakmica u sezoni nije dovoljno, pa su harmoniku rastegnuli na 189 dvoboja. Kakvi su učinci tog povećanja od 51 posto? U najmanju ruku - intrigantni. Gledamo uzbudljive mečeve i svjedočimo poplavi neočekivanih rezultata.

RONALD GORSIC Cropix

Paris St.-Germain bi kao jedan od najbogatijih svjetskih klubova mogao biti prva žrtva te poplave. U četvrtak je, naime, Optino superračunalo nakon 50 tisuća simulacija izbacilo završni izgled ljestvice poslije odigranih osam kola. Prema ovoj matematici, PSG ostaje prvi ispod crte, na 25. mjestu, što znači da europsko putovanje završava krajem siječnja, baš kao i Stuttgart, Šahtar te oba Red Bulla. U klubu privilegirane osmorice Opta pored očekivanih velikana (Liverpool, Inter, Barcelona...) vidi i trojicu uljeza (Sporting, Atalanta, Monaco). Iz naše perspektive najzabavniji će ipak biti proračun prema kojem Dinamo ligašku fazu završava na 19. mjestu (s 10 ili 11 bodova), u sendviču između dva madridska diva, što ga kasnije po unaprijed poznatoj shemi ždrijeba na prvoj stepenici nokaut-natjecanja vodi do Lillea (14. mjesto).

Francuski paradoks u sažetom obliku donosi svu ljupkost nove Uefine izmišljotine: za serijskog šampiona zemlje koji se kupa u šeikovu novcu nema mjesta u završnici, ali ondje je Monaco zabetoniran, a relativno glatko su mjesta osigurali i Lille te dojučerašnji autsajder Brest. Mala engleska tragedija ovog tjedna poslužit će kao drugi plastičan dokaz o nepredvidivoj ćudi nove nogometne životinje. Premda su nacionalnim koeficijentom debelo odmaglili ostatku Europe, Englezi su dočekali da im čak tri od četiri kluba kapituliraju u istom kolu Lige prvaka (Manchester City, Arsenal i Aston Villa).

Efekt Drage Vabeca

Na tragu Bresta, koji je 1991. bankrotirao pa sljedećih 13 sezona proveo u bespućima amaterizma, međunarodni mediji prepoznat će hrvatskog prvaka kao najvećeg profitera novog formata. Dva kluba ujedinjena figurom Drage Vabeca u natjecanje su zakoračila dijeleći istu muku: stadion u raspadu. Zbog "stadiona iz srednjeg vijeka" Brest nije mogao ishoditi Uefinu licencu zbog čega domaće utakmice igra u 100 km udaljenom Guingampu, ali nakon četiri kola ovaj podstanar na računu drži deset bodova.

Igrači Bresta

MICHAL CIZEK Afp

Za razliku od neiskusnog liliputanca iz Bretanje, Dinamo nije debitant, ali za promjenu više nije dežurni luzer. U sezoni 2016./17. "plavi" su skupinu s Lyonom, Juventusom i Sevillom završili bez osvojenog boda uz gol-razliku 0-15. U kampanjama 2019./20. i 2022./23. dinamovci su putovanje u skupini završavali na zadnjem mjestu. Depresiju uslijed nepregledne serije poraza zaliječili su pobjedom protiv Arsenala i to je bilo sve.

Ove jeseni su depresiju rezervirali za početak natjecanja i posjet Münchenu, kada su korigirali neslavne rekorde u Uefinim udžbenicima, ali su u sljedeća tri meča pomeli suparnike pokazavši da se lakše prilagođavaju zahtjevima ovakve Lige prvaka. Slično pravilo vrijedi i za Celtic ili Club Brugge, koji su godinama statirali osuđeni na rano ispadanje. Sada je Celtic poput "plavih" prvo progutao tešku porciju u Dortmundu (1-7), ali je u preostale tri utakmice osvojio sedam bodova.