Nakon što je Rijeka u nedjelju na svojoj Rujevici osvojila bod protiv Šibenika, Gorica je s pet bodova iz devet utakmica definitivno pala na posljednje mjesto prvenstvene tablice, što bi se reklo, gore ne može, pa se treba nadati boljemu. Imaju Velikogoričani i odgođenu utakmicu iz 4. kola s Hajdukom u Splitu, a u ponedjeljak je odlučeno da se ta utakmice igra potkraj listopada na poljudskom travnjaku..
Ako se pažljivo analizira šest poraza Gorice, dolazi se do zaključka da ih niti jedan suparnik nije razbio i posve nadigrao. Jedino je Istra 1961 u 7. kolu pobijedila s dva razlike, a svi ostali s golom, s tim da je protiv Puljana stvoreno i promašeno najviše zicera, na poluvremenu je bilo realno da bude dva ili tri razlike za Turopoljce. Poslije tog poraza Samir Toplak je dobio otkaz, a isti scenarij imao je i kolo prije u Koprivnici. Tada je Gorica i vodila, imala prilike za otići na više razlike, da bi uslijedio sretni i spretni preokret Koprivničana.
Protiv vodećeg Dinama 90 minuta skoro da nije bilo intervencije vratara Banića, da bi u nadoknadi Oršić ipak pogodio njegovu mrežu i uništio snove Turopoljaca. Osijek je u subotu po kiši također zabio iz svoje jedine šanse na vodom natopljenom terenu, što je bio treći poraz novog trenera Igora Angelovskog, a sva tri su mogla, čak i trebala biti izbjegnuta uz bolju realizaciju i koncentraciju.
Za dva preostala posrtaja zaslužne su i goleme sudačke pogreške. U 1. kolu u Osijeku izmišljen je kazneni udarac iz kojeg su domaći postigli pobjednički gol, dok je u debiju Angelovskog bugarski sudac Gidženov propustio u 4. minuti suditi čisti kazneni udarac za Velikogoričane. Veliko je pitanje bi li Varaždinci slavili 2:1 da su gosti poveli. Nije Gorica ni kvalitetom momčad za ispasti, ali u nogometu se broje samo bodovi i tko te pita kako si do njih došao...