Alarmantno stanje u Hajduku, u prvom redu zbog posljednjih očajnih rezultata, ali i zbog toga što se ta neuspješna trakavica vuče još od 2005. i po mnogo čemu još će potrajati taj period bez šampionske titule, nagnalo me da potražim mišljenje o stanju na Poljudu od Nikole Grabića, jednog od najuglednijih građana Splita.

Grabić je po svim mjerilima otkako je Hrvatske, bio najuspješniji gradonačelnik, bio je direktor IGH-a, predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza i Jadrana, u mladosti veslač Gusara, nekada dugogodišnji viđeni član uprave Hajduka (svojevremeno ga je Tito Kirigin označio kao svojeg nasljednika), također je dobitnik najvećeg sportskog priznanja u nas, nagrade "Franjo Bučar" (1995.), iznad svega čovjek kojemu je Split i sve što je splitsko baš na srcu.

Kad smo se našli, odmah je rekao:

- Hajduk mi mnogo znači, kao i svim Splićanima, odnosno uopće navijačima "bijelih", ali bez obzira što sam ogorčen na račun nedostatka rezultata, jer je to mjerilo uspješnosti kluba, želim da se napokon istini pogleda u oči. Ne sumnjam u dobre namjere aktera Hajduka - od predsjednika, članova uprave i Nadzornog odbora do udruge Naš Hajduk, Torcide, svih navijača, ali vjerujem da je svima postalo potpuno jasno kako ovako dalje više ne može…

Deset predsjednika u 14 godina

I onda je, dobro pripremljen za razgovor, objasnio pojedine dijelove statuta kluba, čija je što odgovornost, točnije prava i obveze. Sukus svega je da se u prvom redu trebaju prozvati Nadzorni odbori, pa tek onda predsjednici kluba. Nabrojio je:

- U 16 godina života Hajduka u Hrvatskoj od 1992. do 2008., znači do preoblikovanja osvojeno je deset trofeja - šest puta prvaci i četiri osvojena kupa, te četvrtfinale Lige prvaka, tijekom kojih su je klub vodilo pet predsjednika. Od 2009. do danas imamo tri osvojena kupa, a tijekom ovih 14 godina smjenjivalo se na kormilu kluba deset predsjednika. Znači, pravih rezultata, dostojnih ugledu i tradiciji Hajduka, nema, ali zato ima poplava najljepših obećanja i to traje do danas, bit će tako i nadalje.

Nikola Grabić (lijevo)

Nikola Vilić/Cropix

I postavio je pitanje, bez namjere da ulazi u meritum modela "Hajduk narodni klub" tko je dogovoran za tolike neuspjehe, dioničari ili klupski operativci.

- Grad Split, kao većinski vlasnik kluba, prepustio je sva odlučivanja u vezi izbora Nadzornog odbora, automatski i vladanja klubom, udruzi Naš Hajduk. U Nadzorni odbor već duže vrijeme biraju se ljudi, koji su sigurno uspješni u svojim poslovima, ali koju nemaju nikakvog iskustva, bolje kazati veze s upravljanjem u sportu. Osim evo sada Lukše Jakobušića, premda je to kako je vodio Jug posebno pitanje. Rekao bih da se rad u sportu uči kao fakultet, mi smo u prošlosti najprije svojim radom u raznim komisijama dokazivali svoje sposobnosti, pa eventualno zaslužili mjesto u upravi, dok danas u vodstvo kluba dolaze ljudi kojima je, što se tiče Hajduka, najveća preporuka to što su odani bijelom dresu. A to nije dovoljno…

Guštanje u obećanjima

Niko Grabić se zapitao kako i zašto se u nadzorne odbore uglavnom većinski biraju osobe iz Zagreba, kao da u Splitu nema kvalitetnih rješenja i to ljudi koji znaju što je sport. Također, Grabić zamjera pasivnost gradonačelnika, ali ne samo aktualnom nego i prethodnima, koji su, zajedno s gradskim vijećima potpuno nezainteresirani za događanja na Poljudu.

- Puljku i njegovim prethodnicima najelegantniji način je ne dirati se u Hajduka i u pravilu podržavati model rukovođenja. No, nedopustivo je da kao većinski vlasnik dozvoljavaju tolike mizerne rezultate. Napomena je uslijedila, Torcida je zadnjih desetak godina lansirala svoj moto: "Rezultat je trend, ideal je vječan".

- Ako je tako, onda guštajmo u obećanjima da će jednog dana, možda i nikada, biti bolje.