Kada organizmu otkažu dva od pet unutarnjih organa, nema ništa logičnije nego da u pomoć pozovete - internista i specijalista hitne medicine. Tom logikom vodili su se u Dinamu kada su na čelo radne grupe za izradu novog klupskog Statuta imenovali dr. Vladimira Gašparovića, uglednog zagrebačkog liječnika, koji je u karijeri, kaže biografska crtica, objavio više od 300 radova u zemlji i inozemstvu, a u stručnoj je literaturi citiran više od 600 puta, ali redovito na području medicine.
Premda vam pogled na tablicu Supersport HNL-a to nikad ne bi otkrio, Dinamo je danas ozbiljan pacijent, kojem serijski otkazuju organi. Prvo je funkciju izgubio Nadzorni odbor kada su iz kluba izbačena trojica njegovih članova s objašnjenjem da su rušili legalno izabranu klupsku vlast. Nakon NO-a, iz igre je izbačen Izvršni odbor, kojem je mandat po slovu zakona prestao 11. ožujka, a u međuvremenu je na aparatima završila i Skupština, koja je raspuštena jer nije imala kvorum za donošenje validnih odluka. U pravnom smislu Dinamo, dakle, gotovo da vegetira i na životu ga održavaju samo dvije stabilne funkcije - figura predsjednika Mirka Barišića, čiji mandat istječe za godinu dana, te u međuvremenu ekipirana Uprava, u kojoj su šefici Vlatki Peras pridruženi Darko Podnar, Danijel Tomačić te Dario Šimić (doduše, još uvijek bez potpisanog ugovora).
Konzilij dr. Gašparovića - inače jednog od važnijih Barišićevih saveznika tijekom borbe za prevlast u klubu - dijagnozu je postavio i prije prvog sastanka: Dinamo je pacijent zaslugom starog Statuta, kojem je Gradski ured za upravu u vrijeme Bandićeve administracije upalio zeleno svjetlo, iako je taj dokument objektivno prepun rupa i nejasnoća. Prva mutna statutarna definicija koja pada na pamet upravo je paralizirala rad Dinamova "parlamenta", u njoj se objašnjava da Skupština odlučuje pravovaljano ako je nazočna natpolovična većina svih njezinih članova (41 zastupnik), a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, osim ako Statutom nije drukčije odlučeno.
Dva sukobljena principa
Problem u priči? Neki su skupštinari iz važećeg saziva umrli, a nekolicina se zahvalila na mandatima, pa Dinamova Skupština danas broji 73 zastupnika. Natpolovična većina u promijenjenim okolnostima spustila se do 37 ruku, taman koliko ih Barišić danas kontrolira, ali nema jamstava da bi Gradski ured zaista blagoslovio neke buduće skupštinske odluke donesene takvom većinom. Ostane li Mamićev skupštinski blok kompaktan, vladajući, prema sadašnjem Statutu, nemaju kvorum za usvajanje financijskog izvještaja za 2022. godinu, niti za izglasavanje financijskog plana za 2024. godinu. U prijevodu, klub (barem na papiru) biva paraliziran.
Novi klupski ustav trebao bi ponuditi elegantan izlaz iz ove zamke te usput pomiriti dva sukobljena principa, jedan o neposrednim izborima (za koji agitiraju navijači), i drugi, o unaprijed zadanim kvotama za izbor u Skupštinu. Dr. Gašparović okupio je za nijansu preširok tim, ali s kvalificiranim i iskusnim članovima. Za ilustraciju, Dragutin Nemec iz inicijative Zajedno za Dinamo bavi se pitanjima statuta dobrih deset godina, a na ovom polju dobro su potkovani i Goran Đulić kao predstavnik Grada, pravnici Saša Pavličić-Bekić i Zdravko Kačić, ima što kazati dr. Zrinko Čustonja s Kineziološkog faksa, koji je pisao nekoliko sportskih strategija, te Ivan Nauković ispred DTSM-a. Ognjen Naglić, po struci novinar, ovdje je jamac kontinuiteta Barišićeve vlasti i brana prodoru "jedan član, jedan glas" filozofije. Bolji poznavatelji materije podsjećaju da nekih dramatičnih zaokreta ovdje ionako ne može biti, jer je 70 posto Statuta unaprijed zadano kroz odredbe Zakona o udrugama i Zakona o sportu.
Prema informacijama Jutarnjeg, na stolu radne grupe za izradu Statuta našli su se slični temeljni akti Reala i Barcelone, dva globalno najrazvikanija manekena socios modela, a onda i njemački Regel 50+1, te naposljetku Hajdukov model. Cilj je u novom dokumentu sintetizirati ono najbolje iz njihovih Statuta i upravljačkih praksi te odbaciti sitnice koje u startu žuljaju one konzervativnije Dinamove navijače, poput podatka kako je Barca s demokratski napisanim statutom zaglavila u minusu od milijardu eura i da je Hajduk kao "dite puka" kronično neuspješan kada govorimo o trofejima i europskim nastupima.
Što ako netko dođe sa 100 tisuća eura?
Masovnim učlanjenjem u finišu borbe za Skupštinu BBB-ovci su stekli pravo na sedam zastupnika, pomogli Barišiću da nadglasa Mamićevu struju i usput omasovili Dinamovo članstvo (oko 30 tisuća).
"Što ako sutra neki mecena izvuče iz džepa 100 tisuća eura, upiše u klub 5 tisuća svojih članova, i tako stekne upravljačka prava?", brzo protivnici neposredne demokracije pronalaze rupu u modelu "jedan član, jedan glas". Svjesni su toga i navijači, pa pravo da biraju i budu birani u budućnosti rezerviraju za punoljetne članove s dugogodišnjim stažem u klubu, po mogućnosti one protiv kojih se ne vode kazneni postupci (što bi u današnjoj piramidi moći iz kluba izguralo Vlatku Peras, protiv koje se vode postupci).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....