Dvije pobjede protiv Qarabaga Dinamu su donijela dva boda za koeficijent UEFA-e, a ulazak u skupinu Lige prvaka dodatnih šest. S tih osam bodova Dinamo i Young Boys dijele peto mjesto na ljestvici najuspješnijih klubova ovog ljeta, ispred njih su samo Slovan Bratislava, Sparta Prag, RB Salzburg i Lille.
Svaka pobjeda u skupini Dinamu donosi nova dva boda, remi vrijedi jedan, a bude li plasiran od 24. mjesta na više, stići će mu novi bonus. Prvo mjesto u skupini LP vrednovano je sa 6 bodova, a potom se za svaku poziciju bonus smanjuje za 0,25.
Nedostižan ulov
Dinamo je zasad svoje napravio, bilo bi dobro da u skupini uzme još pokoji bod, no i ovako je već nedostižan za ostatak svojih sunarodnjaka. I sedmu sezonu zaredom Modri su Hrvatskoj priskrbili veći broj bodova od svih ostalih njenih klubova zajedno. Zbog Dinama pristojno izgleda i ovoljetna ljestvica najuspješnijih država. Tek ih se sedam smjestilo iznad Hrvatske koja ima koeficijent 3.875, Češka (5.300), Slovačka (4.625), Portugal (4.600), Švedska (4.250), Austrija (4.200), Njemačka (4.000) i Francuska (3.928). No kad bi se maknuli Dinamovi bodovi i gledali samo Osijekovi (3,0), Rijekini (2,5) i Hajdukovi (2,0), koeficijent bi bio 2.500, što bi bilo dovoljno za diobu 25. mjesta s Crnom Gorom i Turskom. Ne zvuči tako loše, no problem je što Turska i još 14 država plasiranih ispod Hrvatske, imaju svoje predstavnike u nekoj od europskih skupina i zasigurno će povećati koeficijent.
UEFA je ove sezone omogućila da jesen u skupinama njenih natjecanja provede čak 108 klubova. I prije početka kvalifikacija znali smo da će u njima biti Dinamo, jer i da je ispao od Qarabaga, igrao bi Europsku ligu. Dakle, 1 od 108, što znači da je sudjelujući interes, kako to kažu stručnjaci, Hrvatske u LP, EL i KL ove sezone 0,93 posto. Ako maknemo Dinamo, koji je svojim uspjesima automatski osigurao mjesto u skupinama i u našim je prilikama svijet za sebe, od preostalih 107 mjesta klubovi Lijepe Naše nisu ugrabili nijedno. Zato jesu klubovi iz čak 40 različitih država, od kojih je njih 29 u Konferencijskoj ligi. U njoj nema Hrvata, ali zato su tamo čak tri ciparska i dva slovenska predstavnika, a, računajući i Europsku ligu, jesen u Europi provest će i klubovi iz Bjelorusije, Walesa, Sjeverne Irske, Kazahstana, Bosne i Hercegovine, Finske, Latvija, Islanda, Armenije, Irske, Moldavije...
Za sve ima mjesta, samo za Hrvate, čast iznimci, nema. Čak i Srbija, koju je Hrvatska inače preskočila na UEFA-inoj petogodišnjoj ljestvici prema kojoj će se određivati broj i status europskih predstavnika u sezoni 2026./27., ima dva još uvijek živa kluba, Crvenu zvezdu u LP i TSC u KL.
Što zapravo rade?
Prošlu sezonu Hrvatska je završila na 20. mjestu s koeficijentom 25.525, sada je 19. s 25.025 i s tendencijom rasta. No nemojte da vas taj pozitivni pomak zavara, jer je za njega zaslužan isključivo jedan klub. Napisali smo više puta, napisat ćemo opet, jer ne da je krajnje, već je i isteklo vrijeme da ostali počnu malo studioznije promišljati o tome što rade. Kad bi se iz tog petogodišnjeg koeficijenta oduzeli Dinamovi bodovi, Hrvatska u ovom trenutku ne bi bila 19. nego 35. I valjda to više nikome nije čudno, jer nije se dogodilo ništa neobično, već dugo smo dio donjeg europskog doma. Čast iznimci...