Utakmica u Velikoj Gorici samo je "učvrstila" poraznu statistiku Dinamove momčadi u HNL-u nakon europskih utakmica. Dinamo je protiv Gorice (2-2) osvojio osmi bod (od mogućih 18) "nakon povratka" iz Europe, a to je mizernih 44%! Dostatno tek za treću poziciju na tablici i gledanje u potiljak Hajduku i Rijeci. Samo su kiksevi izravnih konkurenata zadržali dosadašnju bodovnu udaljenost: Hajduk 28, Rijeka 25, Dinamo 24.
Nakon završetka utakmice s Goricom, trener "modrih" Nenad Bjelica ustvrdio je:
Gol manje od zadnjeg
- Pristup je bio sjajan, a jedino što nije bilo dobro je realizacija.
Realizacija? Dinamo je u Velikoj Gorici zabio dva gola. Uz dosta napora i ponešto sreće. No, svejedno, dvije lopte završile su u Banićevoj mreži. A to je, konstatirajući razliku u kvaliteti suparnika, trebalo biti dostatno za pobjedu Zagrepčana.
Veći problem (od realizacije) za Dinamovu je momčad bio defenzivni segment igre. Od tri udarca igrača Gorice prema vratima Zagorca, dvije su lopte završile u mreži vratara Dinama. Gotovo identična je situacija bila i protiv Osijeka (od šest udaraca u okvir čak četiri puta loptu je zaustavila - mreža), Istre 1961 (tri šuta - dva gola)...
- Izuzetno je visok postotak iskorištenih prilika kod naših suparnika - priznaje Bjelica, te dodaje:
- Brutalno smo kažnjeni za sve naše propuste u obrani. Ali nisu te greške proizašle iz lošeg pristupa, već zbog spleta okolnosti.
Dakle, trener Dinama umiruje zbunjene navijače i trenutačnu situaciju na tablici pripisuje spletu (valjda nesretnih) okolnosti. Za statistiku šaljivčine kažu da je poput bikinija: "otkriva sve osim onog najvažnijeg". No, čini se da je u konkretnom slučaju sve razgolićeno.
Dovoljno je raščlaniti rubriku - primljeni golovi: u dosadašnjih 13 prvenstvenih utakmica drugoplasirana Rijeka dobila je pet golova (posljednji, nedjeljni, protiv Osijeka, u petoj minuti sudačke nadoknade), Hajduk i Varaždin osam, Osijek 16, a Dinamo čak 17. Očima statistike, prema primljenim golovima u dosadašnjem tijeku natjecanja, maksimirska je obrana, koju bi trebala igrati cijela momčad, tek peta u HNL-u. Čak je i posljednjeplasirani Slaven Belupo dobio samo gol više od Dinama.
Lov na titulu
Iako je smijenjen na startu prvenstva nakon samo dva odigrana kola, većina će kroničara konstatirati da je Željko Sopić ostavio na Rujevici "dobro posloženu momčad", poglavito u defenzivnom dijelu. Intrigantno zvuči podatak da je u prvih devet kola riječka obrana dobila samo jedan prvenstveni gol, u ogledu s Dinamom.
I prošle je sezone (sa Sopićem) Rijeka dugo slovila kao momčad s najmanje primljenih golova, te održavala privid neizvjesne borbe za naslov. Prekretnica je bila utakmica s Lokomotivom u završnici natjecanja. Nakon poraza u Kranjčevićevoj (1-3), Riječani su zaredali s četiri uzastopna poraza. Pritom su dobili i deset golova, pa je u konačnici priznanje za najbolju defenzivnu momčad dobio trećeplasirani Hajduk.
A poljudski je klub trenutačno vodeći u HNL-u. Premda Gennaro Gattuso nema na dispoziciji toliko klasnih igrača kao Bjelica, Hajdukova obrana primila je upola manje golova. Talijanski trener dobro se uklopio u "prgavu familiju" i unatoč ograničenim igračkim resursima, održava na životu "iluziju o naslovu"...
Da maksimirska momčad ima problem defenzivne igre sugerira i Liga prvaka. "Spletom okolnosti" Dinamo je u četiri utakmice "inkasirao" 12 golova. Prema dostupnim podacima, samo su Slovan (15) i Crvena zvezda (16) primili više pogodaka. Kao mogući razlog tom "fenomenu" Bjelica je naveo - "pomanjkanje koncentracije". No, trener Dinama dekoncentraciju u igri svoje momčadi ne vidi kao posljedicu umora od čestih nastupa, s obzirom na to da su Dinamovi igrači držali visok ritam tijekom utakmice protiv Gorice. Umjesto zaključka, Bjelica je ustvrdio da će anomalije u igri Dinamova momčad "nastojati minimalizirati".
Objektivan problem maksimirskim vedetama u utakmicama HNL-a predstavlja skraćeno vrijeme za rekuperaciju i pripremu utakmice. Dok njihovi suparnici "žive" tjedan dana za međusobni ogled, dinamovcima dostaje počesto 2-3 dana. Kao jedno od rješenja je "osvježavanje momčadi" za domaće utakmice, uvođenjem igrača iz pričuvnog ešalona. No za takvo što potrebno je imati na dispoziciji veći broj igrača na najvišoj razini pripremljenosti. Dojam je da su igrači sa skromnijom minutažom poprilično - devastirane forme. Posljedično se javlja i deficit koncentracije, ali i samopouzdanja.
Povijesni razmjeri
Koliki su razmjeri Dinamova problema najilustrativnije predočuje jedan bizaran podatak: otkako se maksimirski klub natječe u HNL-u, nikada u prvih 13 utakmica nije primio čak 17 golova. Za sve probleme i negativne rekorde maksimirske se analize uspoređuju s famoznom sezonom 2004./05., kada je Dinamo doživio posvemašnji rezultatski kolaps i igrao tzv. "ligu za bedaka" (plasman od 6-12. mjesta).
No čak je i tada Dinamo bio bolji nego danas. U svojoj najlošijoj HNL sezoni "modri" su nakon 13 odigranih utakmica imali 16 primljenih golova. Bjelica se u obraćanju javnosti obvezao da će "riješiti problem". Nema razloga da mu ne vjerujemo.
Tijekom svog prvog mandata aktualni je trener Dinama stabilizirao defenzivni segment igre. U sezoni 2019./20. "modri" su nakon 13 odigranih utakmica u HNL-u imali svega šest primljenih golova. To je treći najbolji rezultat u ovom tisućljeću. Manje su golova u identičnom natjecateljskom intervalu dobili jedino u sezoni 2005./06. (trener Josip Kuže) - četiri pogotka, te 2010./11. (Kruno Jurčić), kada su ih primili pet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....