Vladimir Dugandzic / CROPIX / CROPIX
ANALIZA SN

NA KOJE BI SE IGRAČE PRVA HNL TREBALA OSLONITI? Mladi igrači značajno su jeftiniji od iskusniji, posebice ako su iskusniji - stranci!

Piše: Robert ŠolaObjavljeno: 23. travanj 2020. 15:55

Marko Pjaca (23 milijuna eura), Dani Olmo (20) i Marko Rog (15) tri su najveća HNL transfera u posljednjih pet godina. Sva tri imaju nekoliko čvrstih poveznica. U trenutku transfera svi su imali 21 godinu, bili su stožerni igrači Dinama s velikim brojem prvoligaških utakmica i svi su upisali barem jedan nastup za nacionalne selekcije, Pjaca i Rog Hrvatske, a Olmo Španjolske.

Europa ih je tretirala kao iznimno mlade, a već praktički gotove igrače, odmah spremne igrati nogomet čak i dvije razine iznad onoga koji je igrao Dinamo. Vrijedi to prije svega za Pjacu i Roga koji iz tada europski skromnog Dinama otišli u Juventus i Napoli, dva najjača kluba Serie A. Recimo da je Olmov transfer u Leipzig za sada stepenica više od onoga što je jesenas imao u Maksimiru.

Leipzig's Spanish midfielder Dani Olmo reacts to a missed chance on goal during the German first division Bundesliga football match RB Leipzig vs SV Werder Bremen, in Leipzig, eastern Germany on February 15, 2020. (Photo by Odd ANDERSEN / AFP)
Odd ANDERSEN / AFP

Nema sumnje da su primjeri ova tri igrača reprezentativni uzorci načina na koji bi klubovi trebali tretirati svoje igrače. Pjaca je već sa 16 godina igrao za Lokomotivu, Rog s 18 za Split, Olmo sa 17 za Dinamo. Pjaca i Rog možda tada nisu bili spremni za visoku razinu Dinama, ali bez problema su u malo slabijim sredinama odgovorili zahtjevima Prve HNL. Pa su kao najbolji igrači Lokomotive i Splita za velike novce preseljeni u Maksimir. Pamtimo i puno slabijih utakmica ovog trojca, ali klubovi su stali iza njih, istrpjeli njihove “dječje bolesti” nauštrb evidentnog talenta i na koncu su svi zajedno obilno profitirali.

Tablica izlaznih HNL transfera u posljednjih pet godina vrlo nam eksplicitno otkriva koliko Europa cijeni mlade igrače s prvoligaškim pedigreom, pa makar i u skromnoj ligi kakvom se Prva HNL tretira. Filip Benković otišao je za također impresivnih 14,5 milijuna eura iz Dinama u Leicester baš kao 21-godišnjak, koji je iza sebe imao već tri sezone kao prvoligaški igrač Dinama. Modri su i 21-godišnjeg stopera Jozu Šimunovića prodali Glasow Rangersima za 7,5 milijuna eura. I Ante Ćorić je s toliko godina otišao u Romu u transferu teškom 6 milijuna eura. Slaven Belupo je rekordnih 2,28 milijuna eura dobio od Rangersa za Nikolu Katića (21), a Hajduk odličnih 3,5 milijuna za Tomu Bašića. Svi su oni iza sebe imali veliki broj prvoligaških utakmica.

Zagreb, 071117.
Stadion Maksimir, igraliste Hitrec Kacijan.
Trening Hrvatske nogometne reprezentacije pred kvalifikacijsku utakmicu Hrvatska - Grcka.
Na fotografiji: Dominik Livakovic, Nikola Vlasic, Mario Pasalic, Andrej Kramaric.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX CROPIX

Za velike su novce odlazili i mlađi igrači, ali opet s velikim brojem upisanih utakmica. Nikola Vlašić Hajdukov je rekordni transfer svih vremena, a ostvario ga je s 19 godina i više od 100 (!) nastupa za Bijele. Ista priča vrijedi za Osijekov rekordni transfer koji je ostvario stoper Boško Šutalo s 20 godina i 34 nastupa za prvu momčad, te još 10 za drugu. Općenito, naša analiza pokazuje da su igrači od 18 do 21 godine u proteklih pet godina HNL klubovima donijeli 167 milijuna eura. Kako je Prva HNL u tom razdoblju na transferima ukupno uprihodila 282,6 milijuna, ispada da je ukupno 59 posto prihoda otpalo na ova četiri godišta. Mladi i talentirani, a već čvrsto i dugo na seniorskoj sceni...

Eto, dakle, modela po kojem bi klubovi trebali slagati strategiju za teška vremena koja ih čekaju. Dakako da u momčadi ne možeš imati samo klince, jer koliko god bili talentirani uvijek postoji opravdani strah da su “zeleni” i da bi rezultatski mogli potonuti, a kad rezultat tone, onda se i talent te djece lako pogubi. Međutim, gurati u momčadi četiri, pet pa i šest talentiranih nauštrb možda jednog mjesta niže na tablici, to je već druga priča, sigurno isplativa. Posebno zato što su ti mladi igrači značajno jeftiniji od iskusnijih - poglavito ako su iskusniji stranci - a i daju pravi smisao naporima i novcima koje klub ulaže u svoje nogometne škole. U konačnici, nema gledatelja, a nema ni medija koji neće sa simpatijama popratiti mlade igrače u momčadi.

Tablica koju je kolega Damir Dobrinić pažljivo pripremio otkriva još štošta zanimljivosti, poglavito u odnosu domaćih i stranih igrača. Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine i od tada svjedočimo velikoj ekspanziji stranih igrača u našim klubovima. U posljednjih pet sezona stranci stoga zauzimaju iznimno važnu i u postocima veliku ulogu u ligi. Tablica, međutim, pokazuje da su klubovima strani igrači u tih pet godina priskrbili 73,71 milijun eura, dok su domaći igrači ostvaril i transfere “teške” 208,92 milijuna eura. Ili gotovo tri puta više.

Uz to pošteno bi bilo podijeliti transfer Danija Olma, koji je stranac, ali s hrvatskom putovnicom i koji je nogometno stasao u Maksimiru.

Jasno je da se klubovi stranaca i ne mogu i ne trebaju odreći, ali u budućnosti bi ih morali kupovati daleko pažljivije i s jasnim ciljem kakvu bi ulogu i vrijednost stranaca trebao donijeti momčadi. Posebno ako u školi imaš talentiranog klinca koji samo čeka da staneš iza njega i baciš ga u vatru...

Linker
17. lipanj 2022 16:21