Marko Pjaca (23 milijuna eura), Dani Olmo (20) i Marko Rog (15) tri su najveća HNL transfera u posljednjih pet godina. Sva tri imaju nekoliko čvrstih poveznica. U trenutku transfera svi su imali 21 godinu, bili su stožerni igrači Dinama s velikim brojem prvoligaških utakmica i svi su upisali barem jedan nastup za nacionalne selekcije, Pjaca i Rog Hrvatske, a Olmo Španjolske.
Europa ih je tretirala kao iznimno mlade, a već praktički gotove igrače, odmah spremne igrati nogomet čak i dvije razine iznad onoga koji je igrao Dinamo. Vrijedi to prije svega za Pjacu i Roga koji iz tada europski skromnog Dinama otišli u Juventus i Napoli, dva najjača kluba Serie A. Recimo da je Olmov transfer u Leipzig za sada stepenica više od onoga što je jesenas imao u Maksimiru.
Nema sumnje da su primjeri ova tri igrača reprezentativni uzorci načina na koji bi klubovi trebali tretirati svoje igrače. Pjaca je već sa 16 godina igrao za Lokomotivu, Rog s 18 za Split, Olmo sa 17 za Dinamo. Pjaca i Rog možda tada nisu bili spremni za visoku razinu Dinama, ali bez problema su u malo slabijim sredinama odgovorili zahtjevima Prve HNL. Pa su kao najbolji igrači Lokomotive i Splita za velike novce preseljeni u Maksimir. Pamtimo i puno slabijih utakmica ovog trojca, ali klubovi su stali iza njih, istrpjeli njihove “dječje bolesti” nauštrb evidentnog talenta i na koncu su svi zajedno obilno profitirali.
Tablica izlaznih HNL transfera u posljednjih pet godina vrlo nam eksplicitno otkriva koliko Europa cijeni mlade igrače s prvoligaškim pedigreom, pa makar i u skromnoj ligi kakvom se Prva HNL tretira. Filip Benković otišao je za također impresivnih 14,5 milijuna eura iz Dinama u Leicester baš kao 21-godišnjak, koji je iza sebe imao već tri sezone kao prvoligaški igrač Dinama. Modri su i 21-godišnjeg stopera Jozu Šimunovića prodali Glasow Rangersima za 7,5 milijuna eura. I Ante Ćorić je s toliko godina otišao u Romu u transferu teškom 6 milijuna eura. Slaven Belupo je rekordnih 2,28 milijuna eura dobio od Rangersa za Nikolu Katića (21), a Hajduk odličnih 3,5 milijuna za Tomu Bašića. Svi su oni iza sebe imali veliki broj prvoligaških utakmica.
Za velike su novce odlazili i mlađi igrači, ali opet s velikim brojem upisanih utakmica. Nikola Vlašić Hajdukov je rekordni transfer svih vremena, a ostvario ga je s 19 godina i više od 100 (!) nastupa za Bijele. Ista priča vrijedi za Osijekov rekordni transfer koji je ostvario stoper Boško Šutalo s 20 godina i 34 nastupa za prvu momčad, te još 10 za drugu. Općenito, naša analiza pokazuje da su igrači od 18 do 21 godine u proteklih pet godina HNL klubovima donijeli 167 milijuna eura. Kako je Prva HNL u tom razdoblju na transferima ukupno uprihodila 282,6 milijuna, ispada da je ukupno 59 posto prihoda otpalo na ova četiri godišta. Mladi i talentirani, a već čvrsto i dugo na seniorskoj sceni...
Eto, dakle, modela po kojem bi klubovi trebali slagati strategiju za teška vremena koja ih čekaju. Dakako da u momčadi ne možeš imati samo klince, jer koliko god bili talentirani uvijek postoji opravdani strah da su “zeleni” i da bi rezultatski mogli potonuti, a kad rezultat tone, onda se i talent te djece lako pogubi. Međutim, gurati u momčadi četiri, pet pa i šest talentiranih nauštrb možda jednog mjesta niže na tablici, to je već druga priča, sigurno isplativa. Posebno zato što su ti mladi igrači značajno jeftiniji od iskusnijih - poglavito ako su iskusniji stranci - a i daju pravi smisao naporima i novcima koje klub ulaže u svoje nogometne škole. U konačnici, nema gledatelja, a nema ni medija koji neće sa simpatijama popratiti mlade igrače u momčadi.
Tablica koju je kolega Damir Dobrinić pažljivo pripremio otkriva još štošta zanimljivosti, poglavito u odnosu domaćih i stranih igrača. Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine i od tada svjedočimo velikoj ekspanziji stranih igrača u našim klubovima. U posljednjih pet sezona stranci stoga zauzimaju iznimno važnu i u postocima veliku ulogu u ligi. Tablica, međutim, pokazuje da su klubovima strani igrači u tih pet godina priskrbili 73,71 milijun eura, dok su domaći igrači ostvaril i transfere “teške” 208,92 milijuna eura. Ili gotovo tri puta više.
Uz to pošteno bi bilo podijeliti transfer Danija Olma, koji je stranac, ali s hrvatskom putovnicom i koji je nogometno stasao u Maksimiru.
Jasno je da se klubovi stranaca i ne mogu i ne trebaju odreći, ali u budućnosti bi ih morali kupovati daleko pažljivije i s jasnim ciljem kakvu bi ulogu i vrijednost stranaca trebao donijeti momčadi. Posebno ako u školi imaš talentiranog klinca koji samo čeka da staneš iza njega i baciš ga u vatru...