Hrvatska nogometna liga godinama već ima status razvojnog natjecanja. I brojni europski menadžeri tvrde kako je HNL idealno mjesto za razvitak karijera mladih nogometaša. Statistički, NK Lokomotiva je redovito pri vrhu među europskim momčadima po promoviranju nogometnih tinejdžera, a HNL je, globalno, redovito među 20-25 natjecanja u svijetu po prosječnoj starosti (odnosno mladosti) igrača.
Prošlo izdanje HNL-a popraćeno je kao "nikada uzbudljivije i dramatičnije natjecanje". Istina, dramaturških zapleta nije nedostajalo. Ali analiza nastupa i učinka tinejdžera, odnosno igrača rođenih 2002. (ili kasnije) ukazuje na neke manje afirmativne spoznaje kada govorimo o razvojnosti HNL-a. Konkretno, u prošlom je prvenstvu nastupilo točno 40 tinejdžera (petorica među njima nemaju hrvatsku putovnicu). Međutim, čak devetorica imaju svega - jedan nastup. Primjerice, igrač Dinama na posudbi u Hrvatskom dragovoljcu Leo Perić odigrao je ukupno - dvije minute.
Ako odredimo pet nastupa kao minimalnu granicu za prigodu nekom mladom nogometašu da iskaže svoj talent, dolazimo do brojke od 23 igrača. Ali, i do nje smo došli više stihijski nego sustavno. Naime, da bi očuvao regularnost natjecanja, HNS je dopustio Rijeci (uz prešutno odobrenje ostalih klubova) transfer devetorice igrača u Hrvatski dragovoljac. Petorica među njima (Braut, Hodža, Kukoč, Frigan, Bristrić) još nemaju 20 godina. Klub iz Sigeta nije uspio očuvati prvoligaški status, ali je poslužio interesima Rijeke za razvojnost mladih igrača.
Istovremeno, Rijeka je tijekom prvenstva predstavila samo jednog igrača rođenog 2002. To je Filip Braut, koji je ostvario četiri nastupa na Rujevici prije nego što je u čudnoj transakciji završio u Hrvatskom dragovoljcu. Dakle, u projekcijama riječke momčadi prošle sezone nije bilo mjesta za tinejdžere, već su isti proslijeđeni u Siget i "bačeni u najdublju vodu s nadom da će možda neki od njih - isplivati". Nitko se od ostalih prvoligaša međutim nije pobunio. Ili se nisu željeli zamjerati "gazdi Mišku" (predsjedniku Rijeke) ili, kao i klub s Rujevice, "nisu vjerovali da u tom paketu ima išta vrijedno". No, bilo bi zanimljivo vidjeti kakve bi reakcije uslijedile da je u aranžman s Hrvatskim dragovoljcem ušao - Dinamo?
U anale hrvatskog nogometa, sredinom svibnja, Dinamu je faktografski upisan 23. naslov prvaka. No, u rekapitulaciji sezone maksimirskog kluba dolazimo do sljedećih podataka: trojica Dinamovih trenera (Krznar, Kopić, Čačić) koristila su sveukupno 33 nogometaša u 36 kola. Njihova je prosječna starost 27,9 godina. Statistički, to je najstarija Dinamova šampionska momčad u proteklih deset sezona. Još jedan detalj "bode u oči". Na putu do trona Dinamovi su treneri povjerenjem nagradili tek jednog tinejdžera. Martin Baturina odigrao je u prošlom natjecanju HNL-a točno 432 minute, u 15 nastupa (pritom je postigao dva gola i upisao pet asistencija).
Naizgled, najviše je na razvojnoj strategiji među klubovima "velike četvorke" radio Hajduk. Čak šestorica su "bilih tića" dobila priliku doživjeti Poljud. No, trojica su upisala samo jedan nastup (Amerikanac Pukštas te Brajković i Čubelić), a jedan je mladić čak triput "ostvario životni san". On se zove Marko Brkljača i u međuvremenu je otišao u Dinamo.
Ozbiljnu priliku za pokazivanje i dokazivanje dobili su jedino napadači Stipe Biuk (28 nastupa - jedan gol, tri asistencije) i Marin Ljubičić (30 nastupa - dva gola, tri asistencije). Ljubičić je nedavno posuđen austrijskom LASK-u.
Osijek je veći dio sezone figurirao kao legitimni kandidat za naslov. Tek u završnici natjecanja momčad Nenada Bjelice je posustala. A tada je priliku dobio 18-godišnji lijevi bek Ivan Cvijanović. Odigrao je posljednjih pola sata u susretu 36. kola protiv Gorice. Mladi Zagrepčanin ujedno je i jedini tinejdžer koji je nastupio za Osijek u prošlom prvenstvu. Pa ipak, Osijek je pod egidom razvoja mladih igrača u prošlom natjecanju najviše profitirao. U Puli se, na posudbi, etablirao Dion Drena Beljo za kojeg Bjelica danas tvrdi da neće napustiti Gradski vrt bez deset milijuna eura na Osijekovu računu.
Formalno, Istra 1961 je prošle sezone promovirala najviše mladih nogometaša. Čak devetoricu. No, poradi nejasne i nekonzistentne politike koju vodi vlasnik kluba (baskijska menadžerska grupacija) upitni su efekti te priče. Praktički su se profilirala tek dvojica igrača: Mateo Lisica i Mauro Perković.
Pomalo neočekivano, na listi klubova koji su prošle sezone promovirali igrače tinejdžerske dobi Lokomotiva se nalazi tek na petom mjestu: iza Istre (9), Gorice i Hrvatskog dragovoljca (7) te Hajduka (6). No, direktor Božidar Šikić ponosno će ustvrditi:
"Proizveli smo dvojicu igrača koji mogu igrati u Dinamu. To su Lukas Kačavenda (nažalost, doživio je tešku ozljedu i neće ga biti pola godine) i Ibrahim Aliyu. A u novoj sezoni će ih biti još..."
Svekoliki je dojam da su klupske politike (poglavito "velike četvorke"), uslijed visokih uloga u prošlom prvenstvu, prednost davale iskusnim i provjerenim nogometašima spram tendencije razvoja mladih igrača.
A kakva nas situacija očekuje u 32. izdanju HNL-a? Trener Dinama Ante Čačić u proširenom je krugu kandidata Baturini dodao još dvojicu tinejdžera, Rukavinu i Brkljaču. Osijek se pak uopće ne bavi ulaznim transferima. Bjelica je najavio da će u krug kandidata kooptirati šest, sedam mlađih igrača. Hajduk i Rijeka godinama već nude priču kako orijentacija na vlastite igrače nema alternativu...
Nažalost, brojke iz prošle sezone tezu o razvojnosti HNL-a čine vrlo dvojbenom.