Mađar Laszlo Kleinheisler najbolji je stranac u SuperSport HNL-u prema ocjenama izvjestitelja Sportskih novosti u prvom dijelu sezone. Veznjak koji ima 28 godina, a još od 2019. nosi dres Osijeka potvrdio je zašto je reprezentativac svoje zemlje s 44 nastupa i tri gola te je bio jedan od ključnih ljudi povratka Bijelo-plavih na pobjednički put. Izvjestitelji našeg lista to su itekako prepoznali jer Kleinheisler je imao prosječnu ocjenu 6,78 u 16 odigranih utakmica, što je daleko bolje od prvog pratitelja Dinamovog desnog beka Makedonca Stefana Ristovskog sa 6,39.
Lacika je zavrtio i priču prijelaznog roka jer zagrizli su i Dinamo i Hajduk nakon što se probila vijest da nije produžio ugovor s Osijekom koji ga veže do lipnja ove godine. Treći je Facundo Caseres iz Istre sa 6,38...
Prednjači BiH
Dinamov reprezentativac Irana Sadegh Moharrami ima prosjek 6,23 s čime je na sedmom mjestu, a nekadašnja Žuta majica Argentinac Ramon Mierez sa 6,21 je deveti. Emir Sahiti prvo je ime među strancima Hajduka s ocjenom 6,18 te ukupno trinaesti, a iznad šestice od Bijelih je i nigerijski stoper Chidozie Awaziem (6,07). Anthony Kalik koji je jedini branio boje dva kluba (Gorica i Hajduk) ima ocjenu točno šest.
Tijekom jeseni na deset HNL adresa zaigralo je 108 stranih igrača, ne računajući dinamovce Arijana Ademija koji igra za Sjevernu Makedoniju jer rođen je u Hrvatskoj te je klupsku karijeru imao jedino u našoj zemlji, a nosio je i “kockasti” dres u svim mlađim kategorijama i Robert Ljubičića zato što je već bio hrvatski reprezentativac i što postoji najava da bi ponovno mogao biti, kao ni Jozu Stanića iz Varaždina i Sachu Marasovića iz Šibenika koji su također odijevali dres U-20 reprezentacije Hrvatske.
Na Transfermarktu su nabrojena čak 122 registrirana ovog časa, računajući i ovu četvoricu, novake i još neke prolaznike, što je 38,2 posto svih igrača. Za prvenstvo s deset ekipa jako puno. Prednjači Bosna i Hercegovine s 18 nogometaša, a dobar dio su Hrvati. I Iz Austrije, koja je na drugom mjestu s 11 pretežno su također stigli dečki našeg podrijetla.
Dugo hrvatski klubovi traže pojačanja u inozemstvu, netko i to samo nekad planski i s idejom, mnogi nabavljaju što se nađe u rinfuzi, tek da se popuni igrački kadar. I to ne zato što je jeftinije skinuti ih nekoliko s vlaka bez voznog reda nego stvoriti u svojoj školi jer svi imaju mlađe kategorije i s njima rade, nego prije svega zbog dva ključna faktora – naši koji vrijede brzo i lako idu van, a treneri u HNL-u teško se odlučuju dati šansu 18-godišnjacima, kamoli 17-godišnjacima, pa svjedočimo apsurdnim situacijama da gledaju vršnjake kako igraju u daleko jačim ligama, a oni su prisiljeni motriti sa strane često nemušte pridošlice kako odrađuju ugovor, dosta njih s nadom da će što prije negdje dalje. I to je također jedan od razloga zašto i oni mladi koji to nisu planirali bježe preko granice. Pojedinima zamiriše novac, no ne bacaju se svima na stol ozbiljne svote...
Nekad su glavna meta i atrakcija bili Brazilci, slijedili su ih Argentinci i ostali Južnoamerikanci, no koordinate na radaru danas su ponešto drugačije. Osim susjednih i obližnjih nam zemalja, jer osim BiH i Austrije, Albanija ima sedam igrača, Crna Gora šest, Sjeverna Makedonija i Kosovo pet - puno je Afrikanaca. Ovog je časa pod ugovorom šest Nigerijaca, četiri Zambijca, tri Ganca, te igrači iz Nigera, Senegala, Konga, Malija, Mauritanije, Alžira.
Hrvati su nositelji
Svjetski smo rekorderi po broju nogometaša izvan granice u odnosu na broj stanovnika, svjetski smo fenomen po rezultatima reprezentacije, ali nismo nimalo posebni niti primjer za bilo koga po strukturi domaće lige. Kvalitetan igrač iz bilo kojeg kraja svijeta stigao uvijek je dobrodošao jer pridonosi i rezultatima i pomaže mladim igračima u razvoju, igrajući i trenirajući s njima mogu učiti i napredovati, no u Hrvatskoj je malo takvih. Vidi se i po ovim ocjenama i ulozi koji imaju u najjačim ekipama. U europskim natjecanjima stranci u klubovima vrlo često čine najbolje igrače, kod nas u većini vedete Hrvati. Sada i već godinama, dodajući tu i neke koji su rođeni vani pa imaju tuđu putovnicu poput Gavranovića, Čolaka, Drmića... Dinamo, Hajduk, Osijek, Rijeka dok je bila jaka... najviše su dobivali od naših igrača. Bili su i sada su nositelji vrijednosti. To je dobro, zato što pojedini daju i obol Vatrenima, ali kad već imamo toliko stranaca, a imamo ih previše, da su barem malo kvalitetniji....
Najmanje u Varaždinu
Gorica, koja je posljednja na ljestvici sa samo sedam bodova ima čak 17 igrača “tuđinaca”. Kako su igrali prvi dio sezone i izgledali su kao društvo skupljeno na kolodvoru, iako je Gorica ranije imala znatno bolje rezultate. Čeka je ogroman posao da izbori ostanak. Rijeka, koja tijekom zime mijenja igračku sliku druga je na toj listi, za nju je tijekom ljeta i jeseni igralo 15 stranaca. Slijede Lokomotiva s 12, Istra 1961 s 11, Hajduk i Šibenik 10, Dinamo, Osijek i Slaven Belupo 9 te kao ekipa s najmanje stranaca Varaždin u kojem su igrala sedmorica.
Iako su pojedini imali epizode čak i u Barceloni (Ndockyt, Wague), zaključak je jasan - puno je stranaca, a rijetko koji postane HNL zvijezda. Kamoli da potraje na visokoj razini. Zato su igrači poput Kleinheislera vrijedni.