VAR dolazi i u Hrvatsku, predvodnicu Video pomoćnog suca (Video Assistant Referee) u susjedstvu, u tijeku je devetomjesečna edukacija sudaca u osoblja, a počela je i edukacija novinara, jer odgovornost medija u informiranju javnosti o "najvećoj i najbržoj revoluciji u povijesti nogometa" je najveća.
Istaknuo je to David Elleray, bivši engleski nogometni sudac, danas tehnički direktor IFAB-a, najveći svjetski ekspert za VAR, koji je po vlastitim priznanju, na predavanju održanom u utorak u Sesvetama, priznao da je prije samo tri godine bio protiv uvođenja ove vrste tehnologije u nogomet, no kako je dvogodišnje eksperimentalno razdoblje prošlo izvrsno, FIFA je dobila "zeleno svjetlo" da ga uvede za Svjetsko prvenstvo u Rusiji, a potom je popustila i Uefa za Ligu prvaka...
Kao što je poznato, VAR bi na hrvatskim prvoligaškim terenima trebao zaživjeti od proljetnog dijela sljedeće sezone, dakle od veljače 2020., a Elleray je istaknuo da "HNS ide pravim ritmom, koji zaslužuje podršku". Voditelj projekta uvođenja VAR-a je Ante Kulušić, ujedno i predsjednik Sudačke komisije HNS-a, glavni instruktor je Bruno Marić, pomoćni Tomislav Šetka. VAR tehnologija se financira iz Fifina programa Forward, koji provodi Ivančica Sudac, voditeljica Međunarodnog odjela HNS-a. Puno se o VAR-u kod nas već zna, uostalom, presudnu ulogu imao je u finalu Svjetskog prvenstva u Rusiji i kako je naglasio Elleray, da nije bilo VAR-a ne bi bilo ni završnog sraza tih reprezentacija, jer bi se Hrvatska i Francuska sastale već u osmini finala. Isto tako, naglasio je Elleray, bez VAR-a bi Manchester City umjesto Tottenhama igrao polufinale Lige prvaka, ali bez gol tehnologije vjerojatno ne bi bio prvak, jer ljudsko oko ne bi vidjelo da je lopta za 2 cm prešla liniju...
VIDEO: Tomo Ničota
- Šira javnost još ne shvaća što VAR može, a što ne može, odnosno, što mu nije dopušteno. Pregledavaju se čiste i očite pogreške u četiri zadane, tzv. Situacije koje mijenjaju utakmicu: gol, kazneni udarac, izravni crveni karton (ne i drugi žuti!) te zamjena identiteta igrača pri dodjeli javnih opomena. I pregledavaju se i upozorava suca na terenu na tzv. propuštene incidente (udaranje igrača, pljuvanje, dueli ili igranje rukom u kaznenom prostoru. I konačna odluka je i dalje na glavnom sucu, koji može i ne mora pregledati snimku koju mu sugerira VAR iz sobe – ističe Elleray.
U prostorijama HNS-ove Nogometne akademije u Sesvetama tijekom obuke su postavljene dvije VAR sobe. Gledali smo vježbu u kojoj je Ivan Bebek bio VAR, a Tomislav Petrović AVAR (pomoćni VAR, zadužen za kamere koja prati zaleđa). U prostoriji su uz njih još dvojica tehničara, ukupno četiri osobe. Svi njihovi razgovori se snimaju i šalju u IFAB (Međunarodni nogometni odbor koji amenuje Pravila igre), a svi moraju slijediti striktne protokole, i suci u VAR sobi i oni na terenu. VAR puno situacija radi u tzv. tihoj provjeri, a samo u zadane četiri situacije uspostavlja kontakt s glavnim sucem na terenu i kaže mu da odgodi nastavak utakmice dok traje provjera ili da ode do monitora sam pogledati incident.
VIDEO: Tomo Ničota
- U finalu SP-a Pitana uopće nije vidio spornu situaciju, dakle to je bio tzv. propušteni incident. Da je rekao "vidio sam", nikom ništa. Budući da nije vidio, VAR mu je iz sobe sugerirao da je pogleda, dakle nije pomoću VAR-a promijenio svoju odluku, nego mu je VAR pomogao da nakon pregleda snimke donese ispravnu – naglasio je točnu interpretaciju hrvatske rane iz Rusije Elleray.
Važno je i da se u slučaju spornog događaja gleda napadačka akcija od njenog početka (tzv. napadački posjed), što može biti i prekršaj ili igranje rukom, u najgorem slučaju i 11-erac za – suparnika. No, slobodni udarac, direktni ili indirektni, korner i aut ne spadaju pod tu, nego pod prethodnu akciju, koja ne podliježe provjeri, a ujedno su to događaji koji nisu "match changing" nego "sekundarne odluke, nakon kojih se može spriječiti gol". Zato, primjerice, VAR nije mogao utjecati na Pitaninu pogrešku dosušivanja slobodnog udarca na Griezmannu.
Svježi je primjer nedavni s Rujevice, gdje VAR provjerava je li bilo zaleđa u napadu u kojem je dosuđen 11-erac za Rijeku, ali na glavnom sucu je odluka je li kontakt ispravan ili ne. Drugi je slučaj s iste utakmice kad je lopta pogodila igrača u kuk, pa se odbila u ruku u prirodnom položaju: to nakon pregleda VAR-om ne bi bio kazneni udarac, a VAR bi trebao upozoriti glavnog suca i da poništi crveni karton igraču Intera (automatski ne bi bilo ni drugog žutog). Te dvije situacije demonstrirali su Bebek i Petrović. Kasnije smo pitali i što bi VAR rekao na nedavni derbi Rijeke i Dinama, nedosuđeni prekršaj na Moru na rubu 16-erca i potencijalno isključenje Župarića, no u tom slučaju radila bi se "tiha provjera" je li prekršaj unutar kaznenog prostora, a ako nije ne bi se ni zvalo glavnog suca na provjeru.
VIDEO: Cropix
- Mnogi su pitali zašto ne bi, kao u tenisu, svaka momčad imala pravo zvati VAR. Zato što većinu spornih situacija s klupe ne bi ni vidjeli, a kasnije, kad bi saznali, ne bi se moglo vraćati igru. Ovako je bolje, provjerava se sve i zove se provjera po protokolu, a glavnog suca upozorava da prekine igru i ako nema ničega nastavi podbacivanjem lopte.
Također je Elleray objasnio kako VAR ne smije sugerirati glavnom sucu "nije gol, nije zaleđe", jer ga ovaj na terenu može krivo čuti, nego mu mora reći da je došlo do jasne pogreške i neka to pogleda. U praksi, pametni sudac će kod situacije za kazneni udarac koji nije dosudio, a na snimci je situacija 60:40, dakle nije "čista i jasna", ostati pri svojoj prvotnoj odluci i time "ispraviti" kolegu iz VAR-a, iako bi prava odluka trebala biti 11-erac. Isto tako, sucima je sugerirano da više decidirano ne pokazuju da nešto nije bio prekršaj, jer ih snimka može demantirati pa moraju promijeniti prvotnu odluku...
U VAR sobi je šest ekrana, a glavni VAR sudac na gornjem srednjem gleda utakmicu u realnom vremenu, a na donjem, podijeljenom na četiri manja ekrana, s tri sekunde zakašnjenja. Tako može odmah kad uoči sporni trenutak još jednom pogledati isti prije nego prijavi moguću "očitu pogrešku" ili "propušteni incident".
- Radimo sve po protokolu IFAB-a, ovo je već treći seminar. Imat ćemo 12 VAR i 14 AVAR sudaca, ali kontinuirano ćemo educirati nove kadrove. VAR suci mogu biti samo aktualni ili bivši glavni suci, a AVAR glavni ili pomoćni. Svaki sudac mora proći određeni broj klipova, odsuditi određeni broj utakmica na terenu i VAR sobi. A sve odluke koje se donesu, osim našoj Komisiji za suce, šalju sei IFAB-u na analizu i tako iz cijelog svijeta. Tko ne bude kvalitetno radio, otpast će – naglasio je Kulušić, dodavši da je uvjet za licencu za Prvu HNL za sljedeću sezonu "soba za VAR" na svim stadionima.
Ivančica Sudac je naglasila da zbog tehničkih uvjeta u Hrvatskoj (moguće kašnjenje signala) nije bilo moguće kao primjerice u Njemačkoj (Köln) ili na SP-u u Rusiji (Moskva) imati VAR sobu na jednom mjestu u jednom gradu.
- VAR je dio strateškog programa HNS-a od 2016. do 2020. Pokrenuli smo ga na vrijeme slijedeći stroge protokole, a zajedno s vlasnicima TV prva HT Prve lige te s tvrtkom Croatel koja radi tehničku potporu i proizvodnju TV signala na našim prvoligaškim utakmicama naše prve lige utvrdili smo koja je tehnologija potrebna i što je potrebno na stadionima.
Najiskusniji hrvatski VAR je Ivan Bebek. Riječanin već drugu sezonu sudi u Saudijskoj Arabiji, koja je već uvela VAR i Bebek je tamo bio jedno i drugo. Najbolje od Hrvata na "touch screenu" povlači "liniju zaleđa"...
- Puno je teže i stresnije biti u VAR sobi, očekuje se da sve dobro vidiš, dok na terenu uvijek možeš reći – nisam vidio. I to jer najčešće stvarno nisi vidio.
Voditelj edukacije Bruno Marić, na kojeg, primjerice, navijači Hajduka ne gledaju blagonaklono, na kraju je rekao:
- Nemam ambicija biti VAR sudac, ali da sam tijekom karijere imao VAR jako bi mi pomogao u barem tri situacije i sad bismo svi skupa pjevali.
"VAR ne mijenja, nego čisti nogomet", izjava je predsjednika Fife Giannija Infantina, pa tom logikom, eto i Davor Šuker polako, ali sigurno čisti hrvatski nogomet.
