Da nema Dinama, Hrvatska bi bila lošija od Lihtenštajna, Kazahstana, BiH, Kosova i Farskih Otoka

Od ove sezone stvarno se nitko ne može žaliti da mu UEFA ne pruža šansu sudjelovati u skupinama njenih natjecanja. Krovna europska nogometna organizacija provela je reformu kojom je omogućila da čak 108 klubova provede jesen u jednom od njena tri klupska natjecanja. I Liga prvaka i Europska liga i Konferencijska liga od ove će sezone u svojim jedinstvenim skupinama ugošćavati po 36 momčadi, koje će u novim formatima tražiti mjesto u nokaut fazi. Hrvatskoj to proširenje nažalost jako malo znači...

Zagrebački Dinamo jedini će iz Lijepe Naše sigurno provesti jesen u Europi, ali to ionako više nije vijest. U proteklih 17 sezona Modri su u nekoj od europskih skupina igrali 16 puta, s iznimkom sezone 2017./18. kad ih je šokirao albanski Skënderbeu te zaustavio u play-offu Europske lige. U tom će natjecanju Dinamo ove sezone nastaviti svoj put ako ne izbaci Qarabag u zadnjem kvalifikacijskom kolu Lige prvaka te se i po deveti put ne plasira u elitno nogometno društvo Starog kontinenta.

Da bi se brojka hrvatskih sudionika u europskim skupinama popela s manje od jedan na skoro dva posto, potreban će u sljedeća dva četvrtka biti i uspjeh Rijeke u play-offu Konferencijske lige. Suparnik ne izaziva strah, ali s obzirom na to od koga su hrvatski klubovi već znali ispadati iz Europe, ljubljansku Olimpiju Riječani trebaju itekako ozbiljno shvatiti. Zmajevi iz glavnog grada Slovenije tek su jednom igrali u euroskupini, prošlu jesen proveli su u Konferencijskoj ligi nakon što ih je u play-offu Eurolige izbacio Qarabag.

Rijeka lovi premijerni nastup u skupini KL nakon što je četiri puta bila sudionik jeseni u EL. Ako prođe Olimpiju, bit će to, s obzirom na prošlost, korektan učinak hrvatskih predstavnika u Europi, dva od četiri kluba u skupinama dobar je rezultat. Ostat će jasno žal zbog (pre)ranog ispadanja Hajduka i Osijeka, ali, opet nažalost, i na to smo se već navikli. Hrvatski klubovi već dugi niz godina ne predstavljaju veliku opasnost za koliko-toliko kvalitetne suparnike iz ostatka Europe. Jasno, s iznimkom Dinama i tek ponekad Rijeke. Pogled na akumulirani petogodišnji koeficijent, s kojim je Hrvatska ušla u novu europsku sezonu, jasno ocrtava gdje smo i zašto smo tu gdje jesmo...

UEFA nacionalni koeficijent izračunava tako da klubovima u kvalifikacijama daje po jedan bod za pobjedu, a pola boda za remi, dok se u grupnoj fazi natjecanja ti bodovi udvostručavaju te se dodjeljuju određeni bonusi. Za ulazak u skupinu Lige prvaka, primjerice, svaki klub dobiva dodatnih šest bodova, dok se plasman u skupine EL i KL ne honorira posebno. Onda se ti bodovi svih klubova zbrajaju i dijele s brojem sudionika koje je ta država imala u toj sezoni. U hrvatskom slučaju, prije prvog dvoboja Dinama i Qarabaga, ovosezonski koeficijent je iznosio 1.750 i s njim je ona bila tek na diobi 31. mjesta s istim brojem bodova kao Kazahstan. Osijek je osvojio tri boda, Hajduk i Rijeka po dva, Dinamo još nijedan. Tih sedam bodova dijeli se s četiri pa dobivamo 1.750, što je učinak koji Dinamo može doseći u samo dva dvoboja s Qarabagom (jedna pobjeda ili dva remija plus šest bonus bodova). Da bi se dobio petogodišnji koeficijent prema kojem se određuje broj klubova u Europi i njihov status, zbrajaju se koeficijenti iz pet proteklih sezona.

Već je postala navika da Dinamo izvlači ostale članove HNL-a i sam diže hrvatski koeficijent. Da ostali naši klubovi skupljaju bodove kao Modri, Hrvatska bi bila u samom europskom vrhu. U petogodišnjem razdoblju od sezone 2019./20. do prošle 2023./24. hrvatski klubovi su zajedno došli do akumuliranog koeficijenta 25.525, od kojih je Dinamov udio 18.250, što je više od 70 posto. Da je u tih pet sezona svaki klub u Europi osvojio bodova kao Modri, hrvatski petogodišnji koeficijent iznosio bi 77.000. Veći u tom razdoblju imaju tek Engleska (104.303), Italija (90.284), Španjolska (89.489) i Njemačka (86.624). Hrvatska bi bila uvjerljivo peta, šesta Francuska bi s 66.831 bila daleko iza.

Da Hrvatska leti isključivo na Dinamovim krilima pokazuje i sljedeći podatak. Kad bismo izbrisali Dinamo i njegove rezultate te računali samo bodove koje su u zadnjih pet godina uprihodili stalni europski sudionici Rijeka, Osijek i Hajduk, te Lokomotiva koja je u kvalifikacijama bila u sezoni 2020./21., Hrvatska bi imala akumulirani koeficijent 9.540 i s njime bila 41. u Europi. Točnije, kad bi UEFA skinula suspenziju Rusiji, bila bi 42. Ispod Lihtenštajna, Bosne i Hercegovine, Farskih Otoka, Latvije, Armenije, Irske, Finske, Kazahstana, Kosova, Moldavije...