Marcelo Brozović branit će hrvatske boje u istanbulskom finalu Lige prvaka 10. lipnja. Ima priliku postati 12. Hrvat koji je osvojio to elitno UEFA-ino natjecanje, a ukupno naš 13. nogometaš prvak Europe. Prednjači dakako Luka Modrić s pet titula u dresu Real Madrida.
Brozović je 21. Hrvat koji je sa svojim klubom u finalu otkako se igra Liga prvaka, kojoj je ovo 31. sezona. Zanimljivo, to je čak 24. sezona u kojoj je u završnom susretu netko od Hrvata, samo u sedam navrata nije bilo tako. Niz finalista koji traje od 2012. godine, kad su Ivica Olić i Danijel Pranjić s Bayernom poraženi od Chelseaja iznenađujuće na svojem terenu u Münchenu, već je nastavio, a iako je Manchester City favorit u nogometu uvijek ima šanse i za drugoga, tako i za njegov Inter da se popne na vrh. To bi značilo i produžetak serije hrvatskih prvaka koja traje od 2013. godine kad ju je pokrenuo Mario Mandžukić, koji je tada bio u Bayernu. Titule su još osvajali, osim Modrića, i Ivan Rakitić, Mateo Kovačić, Dejan Lovren i Ivan Perišić.
Zna se javiti polemika koja je generacija bolja, iz 1998. ili 2018. godine, čiji je jedan dio osvojio i broncu 2022. godine na Svjetskom prvenstvu. Iz 1998. Ligu prvaka osvojili su Robert Prosinečki, Alen Bokšić, Zvonimir Boban, Davor Šuker, te kao igrač Milana Dario Šimić. Do finala je stigao i Goran Vlaović s Valencijom. S time da Bokšić zbog ozljede nije igrao na SP-u 1998. godine. Dakle, s njim pet prvaka i jedan finalist. Ekipa iz 2018. već ima šest pobjednika i u Brozoviću sada finalista. Pritom je kao osmi i Marko Pjaca bio član Juventusa 2016/17. kad su igrali u finalu, ali zbog ozljede nije sudjelovao u završnici sezone.
Oštećeni Splićani
Za prvaka Europe igra se od 1955/56. kad je splitski Hajduk brutalno oštećen. Kao najbolji u tadašnjoj Jugoslaviji nije bio sudionik prvog povijesnog Kupa prvaka, u njega je išao Partizan iako je završio tek peti na tablici. Službena je verzija da je francuski list L’Equipe, koji je zajedno s UEFA-om bio organizator, te je prve godine slao pozivnice, sam odabrao Partizan, ali pitanje je jesu li to učinili baš sami ili je to bila beogradska kuhinja. Željeli su, kao, najprestižnije klubove, no po čemu je Partizan bio najprestižniji kad u tom času šest godina nije bio prvak, a Hajduk Bernarda Vukasa osvojio je u međuvremenu tri titule.
Sve do 1991., kad je Robert Prosinečki s Crvenom zvezdom postao prvak Europe, niti jedan Hrvat nije osvojio najvrjedniji klupski trofej. Ivan Buljan je s HSV-om igrao finale 1980. i izgubio od engleskog Nottingham Forresta. Njemački klub vodio je Branko Zebec, jedini hrvatski trener sudionik utakmice za prvaka Europe. No, od devedesetih u novom nogometnom dobu krenula je neka sasvim drugačija priča Hrvata.