Ovo je bila ili jest “godina isporuke”. Tako to veli premijer Plenković. Pelješki most, Schengen, euro... Sve nam isporučeno ili osigurano u 2022. Zato bi onda sljedeća godina mogla biti i još jedna “godina isporuke”. Barem na lokalnoj, gradskoj ili konkretnije zagrebačkoj razini. Nema toga što se u Zagrebu neće raditi, graditi, obnavljati. Kada je o sportskoj infrastrukturi riječ, barem kako to reče Luka Korlaet, drugi čovjek metropole ili zamjenik gradonačelnika Tomaševića.
Dogradonačelnik se pojavio na svečanosti uručenja nagrada najboljih sportaš Zagreba 2022. godine, pa je tako još s govornice izjavio između ostalih:
- Ono što je nedostajalo u posljednjih desetak godina je sustavno ulaganje u sportsku infrastrukturu. Nadalje, Javne potrebe za sport Grada Zagreba sada su puno vidljivije, a sredstva pravednije raspoređena. Nadalje, u sljedeću godinu idemo u značajnija ulaganja u infrastrukturu, prvi posao nam je obnova Doma sportova s njegove četiri velike i četiri malene dvorane.
Oduzeto pa vraćeno
Pričekali smo stoga malo kasnije dogradonačelnika, za podrobnija objašnjenja, ali započevši ipak s Javnim potrebama ili pojednostavljeno sportskim proračunom grada Zagreba. On je danas 135 milijuna kuna ili najmanji u posljednjih 5-6, ako ne i više godina. Godine 2019. je iznosio 161 milijun kuna. Idemo dalje. Prijašnji iznos klubovima nositeljima kvalitete (Dinamo, Cibona, vaterpolo Mladost, odbojka Mladost, PPD Zagreb, ŽRK Lokomotiva...) je iznosio nekoć 30 milijuna kuna, sada je pao na 10 milijuna. Drugim riječima, ovaj “vidljivije i pravedno raspoređen proračun” je u biti manji za ukupno 40-45 milijuna kuna! Zagrebački je sport na konopcima, stanje nikada teže, nikada gore, a iz vladajućih struktura na gradskoj razini nikada manje sluha za sport. Ljutio se tko ili ne, ovo su fakti.
- Što da vam kažem, smanjuje se svima, ne samo sportu - u začetku će Luka Korlaet.
- Grad ima 16 ureda, 16 resora i moramo fakat pažljivo razmišljati što kome dajemo i mislimo pritom biti maksimalno socijalno pravedni. Dakle, to što je sportu “rezano” je... Nije samo sportu. Ali je i vraćeno. Evo, rebalansom proračuna je vraćeno.
Da, vraćeno je 10 milijuna kuna koje je prvotno “rezano”, pa je proračun trebao biti još manji (125 milijuna). Uz dužno štovanje, nećemo baš padati od ushita ako se vrati nešto je prethodno uzeto.
- Mi imamo jako tešku financijsku situaciju zbog raznih stvari. Prvo je inflatorni udar, pa skok cijena energenata, pa kao što znate onu nesretnu situaciju oko roditelj-odgojitelj, a to je pola milijarde kuna na teret gradskog proračuna. Sve nas to tjera da smo “pod kočnicom”, ali meni je prvom, osobno sport izuzetno bitan. Programski nam je bitan. Bitno mi je unaprjeđenje školskog, rekreativnog, onda i vrhunskog sporta. Zato ćemo se u obnovi infrastrukture što više oslanjati na EU fondove.
U redu, idemo na objekte. Najavili ste obnovu Doma sportova. Ovaj polustoljetni već objekt je i prije potresa bio ruiniran, kada kreće obnova?
- Obnova cijela vrijedi 150 milijuna kuna. Enorman novac koji Grad nema i u tom smislu smo se prijavili za NPO poziv Ministarstva turizma i sporta (NPO - Nacionalni plan oporavka i otpornosti, op.a.), a ne bi li obnovili krov, krovne nosače, pročelje, instalacije. Dat ćemo sve od sebe da proračun maksimalno racionalno doziramo i da u narednim godinama proračun za sport povećavamo. U skladu s mogućnostima. To je nama u programu.
Kada krećete u obnovu?
- Imamo projekte, dozvole, sve potrebne studije, sve za NPO projekt za koji je rok 3. veljače. Tu bi trebali povući 50 milijuna. Ako to uspijemo, onda ćemo svakako početi s radovima u 2023. kud’ puklo da puklo. Osigurali smo nekih 15 milijuna kuna u proračunu, za početak. Nadamo se dovršetku obnove Doma sportova u 2024.
Nije to sve.
- Ima još jedna velika investicija, stadion u Kranjčevićevoj. Priča koja se veže uz Maksimir, jer dok bi se u Maksimiru radilo, Dinamo i reprezentacija moraju negdje moći igrati. Učinilo nam se onda najlakše nadograditi stadion u Kranjčevićevoj. Ondje je jedna tribina za 4000 gledatelja. Plan je napraviti barem još jednu, istočnu sa 4000 mjesta. Po UEFA-inom standardu je 8000 mjesta minimum za odigravanje međunarodnih utakmica. A, možda bismo išli i do većeg broja gledatelja, maksimalno do 12.000 kapaciteta Kranjčevićeve. Imamo studiju koja je pokazala da je to izvedivo, a kada su to vidjeli iz UEFA-e, konkretno Zvon Boban, odlučili su ga podržati. Nadamo se da će i UEFA to sufinancirati.
Dinamo plaća - sve!?
Postoji samo jedna bojazan. Da se Zagrebu ne ponovi Rijeka. Ondje se naime gradila Rujevica samo kao privremeno rješenje dok se ne uredi i izgradi velebna Kantrida. Znamo kako je završilo, Kantrida je prošlost. Bojazan je da se ne sruši Maksimir, sve se preseli u malenu Kranjčevićevu i tu i stane.
- Razumijem tu bojazan i ona je na mjestu, ali Maksimir je jednostavno mitsko mjesto koje smo si dali u zadatak započeti svakako do kraja ovog mandata. Imamo vrlo precizne hodograme Maksimira i Kranjčevićeve. Imamo tu i treću priču, znate. Dok se stadion ruši, moraju svi dobni izrasti Dinama negdje trenirati. To će biti ili u Veslačkoj ulici, tamošnjem kampu još od NK Zagreb ili na terenima Chromosa. To moramo vidjeti. Početkom sljedeće godine mislimo provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj za stadion u Maksimiru, te program za to već imamo spreman. To će biti stadion za 28-30 tisuća gledatelja plus trgovačko-hotelske sadržaje ispod tribina. Svu dokumentaciju mislimo izgraiti kroz 2023. i početkom 2024. provoditi javnu nabavu za izvođenje - veli Korlaet.
Inače, Mirko Barišić, počasni predsjednik Dinama je u četvrtak javno rekao da je Dinamo spreman SAM I U CIJELOSTI sve platiti!?
- Da, čuo sam. Pozlatile mu se riječi. Mislim, jako ozbiljno pristupamoprojektu s tri povezane priče Maksimir - Kranjčevićeva - nogometni kamp. Pažljivo to “štrikamo”.
Zaključno, što je s primjerenom dvoranom za rukomet, posebno PPD Zagreb koji neke domaće europske utakmice igra i u Varaždinu, Osijeku, te bazen u Dubravi? U predizborno je vrijeme bilo nešto govora...
- Mogu vam odgovoriti za bazen. Imamo plan za izgraditi bazen, ali u Španskom. Ondje će biti dva bazena, sauna, dječji bazen, višenamjenska dvorana. To će biti na rubu naselja Špansko Oranice. Također smo ga prijavili na NPO poziv. Tu je još veća mogućnost financiranja, do 130 milijuna kuna čak, dok bi ukupna vrijednost kompleksa bila po našoj procjeni 150 milijuna. Dakle, skoro bismo sve pokrili na taj način, ritam je sličan kao za Dom sportova. Koncem 2023. početi s radovima, kroz 2024. ga i završiti govori Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
Glede dvorane za rukomet... Šutnja. Odnosno, možda Dom sportova. Jednom kada se obnovi. I ako dotad bude vrhunskog rukometa i cijelog sporta u Zagrebu.