Ima li Youssoufa Moukoko 20 ili 24 godine? Zove li se uopće onako kako piše na osobnoj iskaznici i tko su mu biološki roditelji? Na koncu, ako rođeni Kamerunac s njemačkim državljanstvom, a koji sada igra u Nici na posudbi iz Borussije Dortmund, zaista ima četiri godine više nego što kažu pravni dokumenti, kako je moguće da je to - do ne tako davno "čudo od djeteta" - prevarilo nogometni svijet i tko mu je pomogao?

Niz neugodnih pitanja za Moukoka, Borussiju, ali i njemački nogomet, stiže nakon što je medijska kompanija ProSieben objavila isječke dokumentarnog filma "Trikovi, varalice, obmane - milijunski posao s nogometnim talentima", koji će se emitirati na televiziji ove nedjelje, a možda i osvijetliti slučaj "sumnjivog" napadača, o kojem se u ovom kontekstu pisalo i prošle godine. U navedenom dokumentarcu Joseph Moukoko pod prisegom izjavljuje da Youssouf nije njegov biološki sin, niti sin njegove supruge Marie, te da nije rođen 20. studenog 2004. u glavnom gradu Kameruna Yaoundeu, kako to stoji u papirima.

- Nabavio sam mu lažni rodni list u Yaoundeu, otišao u ambasadu, izvadio putovnicu i doveo ga u Njemačku kao vlastitog sina. Pomladili smo ga četiri godine, Youssouf je zapravo rođen 19. srpnja 2004. i sada su mu 24 godine - govori Joseph u isječku koji je prenio i Bild.

Dugogodišnji problem

Ovo nije prvi put da se Bundesliga suočava s identifikacijskim problemima nogometaša iz afričkih zemalja. Prije tri godine nogometnu javnost zatekao je slučaj Silasa, ofenzivca koji je u aktualnoj sezoni postigao dva pogotka za Crvenu zvezdu (posuđen iz Stuttgarta) u Ligi prvaka. Silas, rođen u DR Kongu, priznao je da se lažno predstavlja. Pravo ime mu je Silas Katompa Mvumpa, a ne Silas Wamangituka, a kazao je i da ima godinu više nego što se vjerovalo (danas 26). Međutim, lažno se predstavljao pod prisilom tadašnjeg belgijskog agenta, koji je zavladao njegovim bankovnim računima i "zaplijenio" mu putovnicu. Bilo je to 2017., uslijedile su ucjene, ultimatumi, agentove prijetnje da će ga deportirati natrag u Kongo ako ne pristane otići s njim u Pariz i promijeniti identitet.

- Posljednjih godina živim u strahu, zabrinut sam za svoju obitelj u Kongu... Teško mi je otkriti ovu priču, nikada se to ne bih usudio da u Njemačkoj nisam stekao nove agente i prijatelje, te da u Stuttgartu nemam istinsku podršku i osjećaj sigurnosti. Nadam se da će ovo ohrabriti mnoge afričke igrače koji imaju slična iskustva s agentima - kazao je Silas i zaradio tri mjeseca suspenzije iz nogometa i 30 tisuća eura kazne.

Silas Katompa Mvumpa

OLIVER BUNIC Afp

Lažni identiteti afričkih nogometaša prisutni su desetljećima. U travnju 2013. devet igrača isključeno je iz Afričkog prvenstva U-17 u Maroku nakon što je dokazano da su stariji od propisane dobne granice. Igrali su za Kongo, Obalu Bjelokosti i Nigeriju. Kasnije te godine, Nigerija je iz istog razloga izgubila nekoliko ključnih igrača za Svjetsko prvenstvo U-17, dok je Somalija izbačena iz kvalifikacija zbog prisutnosti starijih nogometaša. Znatno ranije, 1988., FIFA je izbacila Nigeriju iz svih međunarodnih utakmica na dvije godine nakon što su otkrili da na Olimpijskim igrama u reprezentaciji borave tri igrača čiji se datum rođenja ne poklapa s prijavnicama na ranijim turnirima. Godine 2003., kenijska vlada zabranila je igre nacionalnoj momčadi nakon što je utvrđeno da su neki igrači stariji nego što piše u proknjiženim dokumentima. Vrijedi izdvojiti i dobni test reprezentacije Kameruna uoči kvalifikacija za Afrički kup nacija U-17 početkom ove godine - 21 od 30 igrača lažiralo je svoje godine.

Ljudi koji ‘ne postoje‘

Zašto ovakvi slučajevi uglavnom stižu s prostora Afrike? Razlozi se, jasno, kriju u nedostatku kapaciteta stroge regulacije. Istraživanje UN-a objavljeno 10. prosinca ove godine otkriva da diljem svijeta 150 milijuna djece do pet godina starosti nisu registrirana, dakle, ne postoji službena evidencija da su uopće rođena. Polovica se nalazi upravo na prostorima Afrike. Takva djeca de facto "ne postoje", nemaju rodni list kao ključni dokument za dokazivanje registracije i osiguravanje državljanstva, pristup osnovnim uslugama poput zdravstvene i socijalne zaštite ili obrazovanja maksimalno im je otežan ili potpuno onemogućen.

To su podaci na isteku 2024. godine, logika nalaže da je u ranijim razdobljima moglo biti samo još gore, a takve okolnosti preslikale su se i na sport, te predstavljaju vječnu borbu s lažnim, izmijenjenim podacima. Afrička sportska novinarka Oluwashina Okeleji navodi tri glavna čimbenika krivotvorenja identiteta - osobnu ambiciju, pritisak za uspjehom i lakoću samog procesa.

- Mladim igračima teško je otići u inozemstvo, dok ih se primijeti na ovim prostorima, već su prestari. Zato smanjuju svoju dob čak i za 10 godina - govorila je još 2014., a lakoću krivotvorenja zbog neadekvatnih nadležnih službi tada je potvrdio niz uključenih imena u afrički nogomet.

- Naše države nemaju pouzdanu bazu podataka za praćenje dobi. Jednostavno je izmijeniti registre, nerijetko nalazimo ljude koji posjeduju više od jednog rodnog lista - kazao je Junior Binyam, glavni medijski direktor Konfederacije afričkog nogometa (CAF).

- Neki to ne rade namjerno. U Africi je stanje takvo da mnogi ljudi zapravo ni ne znaju kada su rođeni! Ponekad im prevara nije u cilju, već ju izvode u neznanju - dodao je Ben Koufie, bivši predsjednik Nogometnog saveza Gane, dok je bivši nigerijski reprezentativac, a kasnije agent Jonathan Akpoborie slikovito opisao da "neki nogometaši igraju na U-17 razini, a nekoliko godina kasnije odlaze u mirovinu jer više ne mogu trčati".

Iako govorimo o izjavama otprije 10 godina, slučaj Moukokoa kazat će nam da je borba afričkog sporta uistinu - vječna.