Zasipaju nas ovih dana ovakve rečenice -”kako možete gurati u eter ovakav optimizam prije uzvrata sa Šerifom, zar ne vidite da Dinamo ne izgleda dobro?” Nismo, naravno, slijepci, vidimo mi dobro da - nije dobro. Barem ne u onoj mjeri u kojoj bi se Šerif trebao dočekati u nekakvoj nabrijanoj, ratničkoj, pobjedničkoj atmosferi. Prije neki dan razgovarali smo s iskusnim trenerskim vukom Ilijom Lončarevićem, koji nam je kazao da su svih tih silnih godina sva Dinamova ljeta praktički bila ista, tu i tamo s pokojom nebitnom razlikom.
Ponukani tim razgovorom napravili smo analizu Dinamove četiri zadnje sezone (s uključenom i ovom, aktualnom) gledajući rezultate u srpnju i kolovozu. Na temelju te analize možemo doći do zanimljivog zaključka, koji govori o tome da je dojam u oku promatrača ili da se čaša može gledati polupunom ili polupraznom, zavisno o tome iz kojeg diskursa se gleda. Zbrojili smo utakmice HNL-a i UEFA-inih natjecanja, stavili ih u omjer pobjede - neodlučeno - porazi i zbrojili gol-razliku.
Osnovni cilj
Posljednje tri sezone smo apostrofirali kao jedne od najboljih u Dinamovoj povijesti. U prvoj od njih Modri su se nakon 49 godina plasirali u europsko proljeće i na koncu uzeli prvenstvo, u drugoj su igrali Ligu prvaka, nedostajala je mrvica do proljeća u najelitnijem klupskom natjecanju na svijetu, osvojeno je prvenstvo, a u trećoj su došli do četvrtfinala Europske lige, te na koncu uzeli duplu krunu. Ova sezona na startu jest neuspješnija od prethodne tri, ali je još uvijek u gabaritima te tri iznimno uspješne. Radi se o porazu ili dva više, nekoliko pogodaka manje postignutih, nekoliko više primljenih.
Nije se, dakle, rezultatski dogodilo ništa dramatično. Osnovni cilj, plasman u Europsku ligu, je ostvaren, a druga dva cilja, prvenstvo i Kup, nisu niti na jedan način kompromitirana. Sigurno je da nije dobro kada bi Dinamo dvije godine zaredom ispustio priliku igranja Lige prvaka, osobito protiv protivnika poput Ferencvarosa i Šerifa, ali to nisu situacije koje su tragične, nego su u okvirima mogućeg. Čak ne treba posebno niti stvarati alibi, ali stoji činjenica da sedam reprezentativaca nije sudjelovalo u pripremama, niti imalo ozbiljan odmor, a sigurno su utjecale ozljede Ademija, Lauritsena, Perića, Tolića, Šutala, Moharramija...
O idejama na kojima je baziran prijelazni rok, govorio je Krznar u nedavnom intervjuu za SN. U zadnja tri prijelazna roka Dinamo je u momčad uložio oko 10 milijuna eura, a prodani su od bitnih igrača Olmo, Gvardiol i Moro, ove sezone Majer i Gavranović, i time su zgotovljena dva procesa. Zadržan je kostur momčadi i planski dovedeni igrači za novi Dinamo, koji se u dvogodišnjoj tranziciji treba dogoditi. Kad smo već kod trenera Krznara, on se našao na meti kritika ponajviše zbog blamaže u Tiraspolu i sada se postavlja pitanje - “je li on trener za Dinamo”?
Ne želimo ga braniti ili opravdavati njegove pogreške, ali treba navesti ovo. Bavi se trenerskim poslom od 2010. kada je prvi put bio u stručnom stožeru Ilije Lončarevića u Interu. Od 2011. bio je u stožerima Krune Jurčića, Ante Čaćića i Zorana Mamića, s kojim je radio i u inozemstvu, gdje su osvajali titule i igrali finale Svjetskog klupskog prvenstva. Potpuno je educiran u smislu formalnog trenerskog obrazovanja. Odigrao je 122 utakmice za Dinamo, dinamovac je i poznaje klupski gen i uvijek iste, visoke ciljeve. Sve to u kumulativu, kao i spoznaje da nije u stožerima bio ‘nosač čunjeva’, već ravnopravni (su)kreator taktike igre i metodologije treninga, čine ga legitimnim trenerom za Dinamo.
Određivanje sudbine
Koji je njegov učinak na mjestu prvog Dinamova trenera? U sezoni 2020/21. kada je preuzeo momčad u ozbiljno kritičnom i općenito teškom trenutku za klub, u Europi je pobijedio Tottenham, a u dvije manje-više kompetitivne utakmice ispao od kasnijeg pobjednika natjecanja Villarreala, a u HNL-u je osvojio dvostruku krunu, prvu nakon dvije sezone. Prema tome, od 15. ožujka 2021. do sada Krznar je u svim natjecanjima imao omjer od 29 utakmica, 19 pobjeda, 6 neodlučenih rezultata i 4 poraza,uz gol-razliku 55:25. Osvojio je 72,4 posto bodova. Sigurno je da će, kao i kod svakog trenera, rezultat, ali još i više trenerska ideja i utjecaj na momčad, odrediti Krznarovu sudbinu, ali je isto tako sigurno da on svim svojim kvalitetama, pa i dosadašnjim rezultatima, zaslužuje povjerenje i podršku.
Dinamo ne bi mogao biti klub, a kamoli velik i uspješan, kada bi ga jedan poraz ili lošije razdoblje uzdrmalo i destabiliziralo. Zato sutra, navijači Dinama, dođite na Maksimir u što većem broju, dajte podršku plavim dečkima, bez obzira što se možda čini teško i neuhvatljivo, može se do Lige prvaka.