Zaključena je još jedna, peta po redu, liga 10 u HNL-u, ukupno 27. prvenstvo Hrvatske. Dinamo je, naposljetku po zasluzi, prvak države, Rijeka je viceprvak, dok je Hajduk uzeo treću poziciju. U drugu se ligu spušta Cibalia, ako zadovolji uvjete za licencu, dok će Istra 1961 (ako zadovolji uvjete za licencu) ići u kvalifikacije za ostanak u Prvoj HNL, kontra trećeplasiranog drugoligaša Varaždina (ako zadovolji uvjete za licencu).
Činjenica da u više situacija koristimo napomenu “ako zadovolji uvjete za licencu” upućuje nas na kroničan problem HNL-a, gdje se, očito, ne može dogoditi da na kraju sezone klupskog prvenstva znamo i njezin epilog za sve uključene.
Odnosi ostali isti
Zašto recimo nije definirana licenca za prvoligaše, zašto nije definirano imaju li drugoligaši licencu, zašto se ne zna koliko trećeligaša ispada odnosno koji klubovi i kako napreduju u viši rang, sve su to uobičajena pitanja poslije prvenstvenih borbi. Tko zna kada - i tko zna kako - možda će se jednog dana ipak dogoditi čudo u hrvatskom nogometu pa ćemo prije početka prvenstava znati kakva će se liga igrati sezonu poslije, koliko klubova ispada i koliko ih napreduje u viši rang, znat ćemo i točan dan kada će se definirati tko jest ili nije zadovoljio uvjete. Dakle, imat ćemo logiku natjecanja kakvu imaju normalne zemlje, a nećemo se više baviti uobičajenim kalkulacijama, teorijama urote i pitanjima favoriziranja. Valjda...
Peta sezona otkako se Prva HNL igra u formatu lige 10 samo je potvrdila ono što se moglo prepoznati već u prva dva-tri izdanja. Prve četiri pozicije namijenjene su razmjerno najbogatijim klubovima HNL-a, dakle Dinamu, Rijeci, Hajduku i Osijeku. Jedina razlika u odnosu na prošlu sezonu jest zamjena mjesta Rijeke i Dinama, dok je Hajduk i ovaj put bio ispred Osijeka. U sredini tablice više-manje isti odnosi.
Interov iskorak
Ove je sezone financijski i statusno stabilna Lokomotiva zauzela petu poziciju, dok su se na šesto i sedmo mjesto svrstali Inter i Slaven Belupo. Iskorak je ove sezone učinio Inter, koji je lani imao 15 bodova manje. Što se tiče Slavena Belupa, taj je klub pojam stabilnosti; lani su bili sedmi, kao i ove sezone, ali su osvojili pet bodova više.
U donjem dijelu tablice Cibalia je zadržala trend “davljenika”. Lani su se spasili u doigravanju, ove su sezone ispali iz lige. Zanimljivo je da su osvojili pet bodova više, ali opet nedovoljno da izbore barem kvalifikacije. Istra 1961 lani je ostvarila šesto mjesto i osvojila 39 bodova, a ove sezone pak jedva spasila šansu za ostanak kroz kvalifikacije, osvojivši 12 bodova manje. Možda je upravo i sudbina Istre 1961 jasan pokazatelj da je Prva HNL postala više ogledalo financijskih (ne)moći nego natjecateljskih sposobnosti. Prva četiri kluba financijski su najjača, Lokomotiva i Slaven Belupo stabilni, Inter je bliže stabilnosti nego problematičnim situacijama, dok su Istra 1961 i Cibalia odraz neimaštine. Istra je lani, dok je američki vlasnik još kako-tako podmirivao obveze, zauzela šestu poziciju, najvišu za pulski klub otkako igra u Prvoj ligi (2004), no u ovoj godini, kada su Amerikanci digli sidro i Zeleno-žute prepustili stihiji, klub se u posljednji tren spasio od stečaja, a natjecateljski održao nadu u ostanak kroz kvalifikacije.
Liga 10 nametnula je dakle prvenstvo proračuna. Prvih šest klubova financijski je jače i, posljedično, sigurno u vrhu ili sredini tablice, dok su pozicije preostalih četiriju klubova odraz financijskih ograničenja. Budući da uvijek postoji iznimka koje potvrđuje pravilo, kao hit sezone nametnuo se NK Rudeš. Novak u ligi iznimno je plodnim proljetnim dijelom sezone pokazao što znači financijska stabilnost (podrška Alavesa), stručno logičan rad (trener Aira) i, naposljetku, dobro tempirana natjecateljska forma. Rudešova je priča, po nama, primjer kako bi svaki klub izvan Velike četvorke (i njihovih financijskih moći) trebao funkcionirati u HNL-u.
Peta sezona lige 10 potvrdila nam je da taj format nije doprinio značajnijem povratku publike na stadione, odnosno da sustav natjecanja nije ključan u privlačenju gledatelja. Prva HNL ima sve više stranaca, sve manje domaćih talenata, stalni odljev kvalitete. Globalno je trend zabrinjavajuće negativan te će klubovi i njihove uprave, kao i (isti) oni koji vode ligu, dobrano morati promijeniti doktrinu ako u sljedećih nekoliko godina spriječiti svođenje Prve HNL na provincijalne okvire.
Otežani život
Tehnički gledano, ove je sezone postignuto više golova u 180 utakmica (496) nego lani (435), ali ta promjena prosjeka po utakmici (2,75 prema 2,41) ne djeluje kao trend povećanja efikasnosti i ofenzivnog nogometa. Naime, prosjeci su lani bili slabiji, ali prije dvije-tri sezone bili su (naj)bolji. Zanimljivo je, u vrhu su svi klubovi osvojili manje bodova u odnosu na prošlu godinu (Dinamo -13, Rijeka -18, Hajduk -3, Osijek -10), dok su u donjem dijelu tablice svi osim Istre 1961 (-12) bili uspješniji (Lokomotiva +7, Slaven Belupo +5, Inter +15, Cibalia +5). I slučaj Istre samo potvrđuje onu tezu da razlika u financijskoj moći direktno utječe na učinak.
Ono što možemo istaknuti kao dobrodošlu promjenu trenda - ili, bolje rečeno, naznaku promjene - jest da je u finišu ove sezone bilo manje galame oko ključnih utakmica. U posljednjem kolu dvije momčadi kojima bodovi nisu bili važni (Lokomotiva, Rudeš) otežale su život Cibaliji i Istri 1961 te pridonijele neizvjesnosti natjecanja. S obzirom na to na kakve smo situacije bili navikli u HNL-u, ovaj mali pomak vjere u pošteno natjecanje djeluje značajno i, posljedično, ohrabrujuće...
Standings provided by Sofascore LiveScore