Tri dana dijele nas od utakmice s Latvijom u Rigi (subota, 18 h), a šest od okršaja s Armencima u Zagrebu (utorak, 20.45). Ušli smo u završne kilometre kvalifikacijskog polumaratona, a nakon posljednje, maksimirske dionice na red će doći i evaluacija, odnosno vrednovanje čitave utrke.
Znat ćemo tada s kojim su s vremenom "vatreni" utrčali u ciljnu ravninu, odnosno jesu li ostvarili izravan plasman na Europsko prvenstvo u Njemačku sljedeće godine, hoće li se za kartu prema "obećanoj zemlji" boriti kroz doigravanje ili će, u najgorem slučaju, nadolazeću smotru gledati putem TV-a iz udobnosti vlastitih kauča.
Ciklus odluke je, dakle, pred nama, a u jednoj od posljednjih rundi zagrijavanja za ono što slijedi pozabavili smo se - brojkama.
Analizirali smo, naime, ukupnu statistiku dosadašnjih kvalifikacija i izdvojili sve one pokazatelje koje se tiču isporučenog učinka Dalićevih trupa u prethodnim susretima.
Izvor naše analize bila je službena Uefina statistika koja zrcali učinak svih reprezentacija uključenih u kvalifikacije za predstojeći Euro, kako u momčadskim, tako i u pojedinačnim kategorijama.
Uefa u obje kategorije izdvaja sedam ključnih segmenata, a to su golovi, udarci, napadačke akcije, obrambene akcije, učinak vratara i opomene/kazne.
S deset postignutih pogodaka na kontu (nijedan iz kaznenog udarca) Hrvatska je, u kontekstu efikasnosti, 25. od ukupno 53 momčadi uključenih u kvalifikacijski proces. Lider naše D skupine, Turska, nalazi se na 10. mjestu s 13 zabijenih golova, no pritom treba imati na umu i da je ta reprezentacija odigrala utakmicu više (7) od Hrvatske (6).
Daleko najefikasniji su Portugalci, koji se nalaze na vrhu ljestvice s 32 pogotka iz osam odigranih utakmica, a slijede ih Švicarci (20 golova u sedam susreta) i Englezi (19 golova u šest ogleda).
Kada govorimo o upućenim udarcima, Hrvatska zauzima visoko osmo mjesto s ukupno 110 ispaljenih hitaca prema suparničkim vratima, od čega su 42 išla u okvir, dok je njih 38 promašilo metu, a 30 završilo u obrambenom bloku.
Visoka osma pozicija u ovoj kategoriji, u odnosu na prethodnu koja se tiče golova, zapravo potvrđuje tezu o tome kako hrvatska reprezentacija ima određenih problema s realizacijom.
Nerijetko smo tijekom ovih kvalifikacija gledali utakmice u kojima Hrvatska ostvaruje visoki posjed, kontinuirano dolazi u posljednju suparničku trećinu i prijeti prema vratima - no izostaje egzekucija. Sljedeći segment u kojem je naša nacionalna selekcija visoko plasirana jest - distribucija.
Hrvatska se, naime, s 89% točnih dodavanja (3633/4062), 26,7% uspješnih centaršuteva (32/120) i prosječnim posjedom od 61% nalazi na petoj poziciji.
U dodavačkom, odnosno distribucijskom segmentu bolji od nas jedino su Švicarci, Španjolci, Danci i Portugalci, a sjajan plasman u ovoj kategoriji posljedica je činjenice da (još uvijek) raspolažemo ponajboljim veznim redom na Starom kontinentu.
U pogledu ofenzivnih akcija, nadalje, Hrvatska je 22. na ljestvici s ukupno 290 napada, sedam asistencija, 35 udaraca iz kuta i deset zaleđa. Što se pak tiče aktivnosti na drugom dijelu terena - u obrani - Uefina statistika pozicionira Dalićevu momčad na 45. mjesto ukupnog poretka, s 232 osvojena posjeda, 51 oduzetom loptom i 83 očišćene opasnosti pred golom.
Ovom kategorijom dominiraju reprezentacije koje igraju u niskom bloku i većinu susreta provode grčevito se braneći pred svojim golom, a u prilog tome govori i činjenica da listu predvode San Marino, Gibraltar i Lihtenštajn.
Što se tiče vratarskog učinka, Hrvatska je ponovno 22. na tablici, sa 17 obrana, četiri primljena pogotka i tri "clean sheeta".
"Vatreni" se ističu i u disciplinskom aspektu, koji Uefa izračunava na temelju triju čimbenika, a to su prekršaji, žuti i crveni kartoni.
Dalićevi odabranici, naime, napravili su 52 faula, zaradili 11 javnih opomena i nijedan crveni karton. Prema Uefinoj ljestvici, samo Wales i Gibraltar imaju manje prekršaja i žutih kartona, no Velšani su u kvalifikacijskim susretima zaradili dva crvena kartona, a Gibraltar jedan.
Iz pojedinačne perspektive, hrvatski nogometaš koji se najviše ističe definitivno je Marcelo Brozović. Dalićev dugoprugaš, naime, gospodari distribucijskom kategorijom te s 94% točnih dodavanja (574/610) i 100% uspješnih centaršuteva (2/2) predvodi Uefinu listu najboljih dodavača.
Što se tiče ostalih segmenata, valja spomenuti Andreja Kramarića koji je, s tri pogotka na kontu, 19. strijelac kvalifikacija, odnosno Perišića koji je reprezentativac s najvećom frekvencijom udaraca. Prije nego što se ozlijedio, senator i jedan od ključnih igrača reprezentacije, u četiri je utakmice uputio 16 šuteva (šest u okvir, devet izvan njega i jedan u blok), što ga svrstava na 22. mjesto ove kategorije.
Mario Pašalić s dva je dodavanja za gol 26. u poretku asistenata, dok je Joško Gvardiol, s 39 osvojenih posjeda, sedam oduzetih lopti i 21 očišćenom situacijom, 66. u redoslijedu najaktivnijih braniča.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....