Ono što je bila glavna misija u Pragu, a to je osvojiti barem bod, Vatreni su ostvarili! Kao što smo najavljivali, u stotoj utakmici Zlatka Dalića, najvažniji faktor ovog gostovanja bio je rezultat. Dojmovi o igri su stoga bili sporedni u kontekstu kvalifikacijskog natjecateljskog uloga.
Tako se, eto, i potvrdilo na lijepom praškom stadionu. Rezultat je vrlo dobar, da se pobijedilo bio bi odličan, a igra će brzo pasti u zaborav. Hrvatska sada treba pobjede protiv dva od tri preostala suparnika, i uz svu čast Gibraltaru i Farskim Otocima, očekuje se da će potvrditi prvo mjesto i direktan plasman na SP prije posljednjeg gostovanja u Crnoj Gori...
Češka je teško prihvatila visoki poraz u Osijeku, stoga je pogotovo htjela odigrati dobru utakmicu s Hrvatima. Naposljetku, iako nisu pobijedili, Česi mogu biti itekako zadovoljni kako su igrali. Iako su bili oslabljeni za četiri standardna igrača, po dva u obrani i ofenzivi, i bez najboljeg napadača Schicka, Hašekovi igrači su se od početka nametnuli Dalićevim izabranicima.
Visoki presing, čovjek na čovjeka, agresivno, uz placet francuskog suca, Česi su stavljali na velika iskušenja hrvatsku formaciju. Ona kao da nije bila pripravna na takav tip igre, energetski je izgledala “tanje” od domaćih, koji su davali sve od sebe da dođu do gola i pobjede. No, koliko god su bili agresivniji i poduzetniji, Česi su ipak imali jedan ključan problem. Njima nasušno nedostaje talenta, nemaju kreativnosti i naš obrambeni blok je ipak bio prevelik zalogaj za njihove ambicije.
Za Dalićevu momčad problem je bio što pogotovo u prvom dijelu nisu uspijevali povezati nekoliko pasova i izaći iz presinga. Pokušavalo se dugim loptama na usamljenog Budimira, kojem je bilo jako teško othrvati se pritisku dva češka stopera. S neočekivano nižim blokom, Vatreni su pozicijski bili daleko od gola Čeha te su djelovali prilično jalovo. Jedinu pravu priliku stvorili su iz uigrane kombinacije nakon kornera, koju je Perišić u dobroj poziciji završio lošim udarcem.
U nastavku se više-manje igra odvijala u istoj dinamici, iako su se naši trudili podignuti linije bliže češkom golu. No, tek izmjenama u 62. minuti, odnosno ulaskom Ivanovića i Marca Pašalića, Vatreni su počeli nalikovati na momčad koja je kvalitetom i rejtingom jača od suparnika.
Ta dva igrača, koja su zamijenila tempaše Budimira i Marija Pašalića (definitivno nije za desno krilo), unijela su svojom hitrinom više živosti u napadačkom dijelu, te se tako momčad napokon podigla i time oslobodila više prostora za vezne igrače. Česi su sve teže držali ritam, jer su potrošili ogromnu energiju da se jedan sat nametnu gostima. Naposljetku je Hrvatska imala neke zanimljive situacije i udarce s distance da svlada češkog vratara, no on je kao i Livaković bio na visini zadatka.
Nula-nula je objektivan ishod ove tvrde utakmice u kojoj je Hrvatska praktično oduzela Česima nadu u preokret na tablici, te stavila snažnu hipoteku na prvo mjesto i sedmi plasman na Mundijal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....