‘Znate li tko plaća četiri puta više od Hrvata? Novi Modrići i Brozovići neće ovdje dočekati 22. rođendan‘

Ljetni Mercato bio je iznimno buran i produktivan za hrvatske klubove, puno je sjajnih igrača napustilo ligu - što ju je dodatno oslabilo - ali dogodilo se da nakon dugog niza godina nismo niti jednog igrača prodali u Ligu petice.

Što se dogodilo i je li to zabrinjavajuće, bez obzira na to što je Dinamo imao iznimno unosne, vrhunske transfere, kao što ga je imala i Rijeka s Friganom? O tome smo porazgovarali s Matejom Škegrom, dugogodišnjim članom Uprave Dinama, koji je posljednjih godina iznimno aktivan kao nogometni menadžer.

Matej Škegro i Sergej Jakirović prigodom njegovog prelaska iz Rijeke u Dinamo

Privatni album

- To je interesantan i znakovit podatak. Dinamo je doduše imao ponude za svoje igrače iz Lige petice, ali opet oni najbolji otišli su u Nizozemsku i Tursku. I to za jako velike novce. Do jučer je to bilo teško moguće i zamisliti, ali stvari su se promijenile, to je sada realnost. U tim zemljama klubovi generiraju velike prohode kroz prodaju ulaznica, sponzore i TV prava, a HNL klubovi žive isključivo od prodaje igrača, pa se zato stvara razlika u kupovnoj moći, koja s godinama raste. Kupovna moć klubova iz Belgije, Turske i Nizozemske porasla je u toj mjeri da im lige poput HNL-a služe za doselekciju, a onda se iz tih država prodaju igrači u Lige petice. HNL svake godine sve više zaostaje i po pitanju plaća igraća. Neki klubovi čak i u BiH mogu više platiti igrače nego većina HNL klubova, što je do jučer bilo nezamislivo. Sve se to odražava i na rezultate HNL klubova u Europi koji su u padu. Poražavajuće je da u HNL-u neki igraći igraju za manje od 1.500€ neto mjesečne plaće, dok je recimo u Poljskoj nemoguće da igrač njihove prve lige ima ispod 6.000 eura neto plaće, čak da igra u klubu s dna ljestvice. Slično je i u Mađarskoj, pa i Češkoj. O Danskoj, Švicarskoj ili Austriji nema ni smisla pričati, a i sve je više skandinavskih klubova kojima HNL klubovi ne mogu financijski parirati.

Matija Frigan otišao je za 5,5 milijuna eura u Westerlo koji u Belgiji ima samo jedan bod nakon sedam kola

Gvg/Imago Sportfotodienst/Profimedia

Kako inozemni skauti, odnosno klubovi doživljavaju HNL, gdje nam vide ligu?

- Inozemni skauti i sportski direktori gledaju isključivo mlade igrače koji su talentirani, a kojih je opet po mom mišljenju u svim HNL klubovima premalo. Čim neki popu Frigana dobiju šansu u nekoliko utakmica, odmah se prodaju dalje. To je začarani krug. U HNL-u je trenutačno premalo A reprezentativca (Labrović, Petković i Livaja), a prosječna vrijednost igrača po stranici Transfermarkt je ispod 750.000 eura, najniža u posljednje četiri godine. Komuniciram s brojnim klubovima iz inozemstva i mogu iz prve ruke reći da našu ligu sve lošije doživljavaju, što su pokazali i rezultati klubova u Europi.

Čude li se što nam igra mali broj mladih igrača?

- Mislim da bi HNS trebao uvesti pravilo da u SuperSport 1.HNL moraju u udarnoj postavi biti barem dva igrača koja mogu po godinama igrati u U21 selekciji. Naša U21 selekcija se muči pronaći igrače koji su 2002. i mlađe godište, a koji igraju seniorski nogomet. U našem susjedstvu postoji takva regulativa, imaju je Mađari i Poljaci. Sada u U21 selekciji imamo neke igrače koji nemaju minutu igre ove sezone, jer nemamo druge koje možemo pozvati, a da igraju barem u Prvoj ligi, ako već ne u SuperSport HNL ligi. To je trenutačno najveći problem HNL-a, naravno uz manjak novca i lošu infrastrukturu. Mi smo liga koja živi od mladih igrača, a njih je sve manje. Ne možemo financijski parirati ni klubovima srednjih liga, a dovodimo strance uvjereni da će nam oni dići kvalitetu. To je potpuno nerealno, jer će stranci puno prije izabrati Poljsku ili Švicarsku, zato što će tamo imati bitno veće plaće. Kod nas, čast izuzecima, dolaze stranci koji se ne mogu probiti u 15 vodećih europskih liga. Pa ne mogu nam takvi dizati razinu lige. Zato u Europi naš klupski koeficijent ozbiljno tone već godinama, a da nema Dinama bili bismo jako blizu samog dna...

Frigana je kupio klub koji je pri dnu belgijske lige, a nije ga mogao kupiti Dinamo. Je li to izolirani slučaj ili bi mogao postati trend?

- To je apsolutno postao trend jer je i Belju na zimu kupio Augsburg, a i Basel Barišića. Još prije Zvonarek je otišao u Bayern, Šimić u Salzburg, Crnac u Poljsku, što znači da najbolji talenti sve više odlaze van, a ne u Dinamo ili Hajduk. Realnost je da trenutno posljednji klub u Belgiji može platiti više nego uvjerljivo najbogatiji i najuspješniji u Hrvatskoj. To je dokazana istina! Do prije pet ili šest godina Dinamo i Red Bull su imali podjednaku kupovnu moć, a danas RBS može kupiti igrače za 15 milijuna, dok Dinamo može platiti maksimalno četiri, a ostali još manje. Mi padamo, ostali rastu, a ne pričamo o klubovima iz Lige petice, koji su svijet za sebe. Nisam siguran da će novi val mladih igrača koji su označeni kao vrhunski poput recimo Bukvića (19) iz Osijeka ili Krivaka (18) iz Lokomotive, dočekati svoj 22. rođendan u HNL-u, kao što su ih dočekali Modrić, Ivanušec, Šutalo, Brozović i neki drugi. Druge lige i države su otišle naprijed, te postaju svojevrsni most između HNL-a i Liga petice. Takav je trend jako zabrinjavajući za HNL.