Čak 68 puta su tijekom zime hrvatski atletičari rušili državne dvoranske rekorde što je podatak koji zvuči impresivno i svjedoči o određenim pomacima koji se događaju u kraljici sportova u našoj zemlji, unatoč brojnim problemima koji i dalje postoje. Od slabe ili nepostojeće infrastrukture, preko lošeg statusa atletičara i trenera u sustavu sporta, do struke koja u mnogim segmentima i dalje kaska za svijetom.

Zbog svega navedenog brojka od 68 rekorda uistinu jest fascinantna, ali isto tako ne treba nužno zbog nje upadati u euforiju. Nemaju, naravno, ni svi ti rekordi jednaku vrijednost u međunarodnim okvirima, a većina ih je ostvarena u mlađim dobnim kategorijama od kojih je put do uspješnih seniora, znamo to dobro, jako težak i trnovit.

Pozitivni trendovi

No, da ne bi ispalo da je ova priča obojena tamnim nijansama, treba istaknuti da je ova zima za hrvatsku atletiku doista bila iznad svih očekivanja. Jer osim rekorda, bilo je tu još mnoštvo sjajnih rezultata i ono što posebno veseli - nekih novih lica koja su iskočila u prvi plan. Istina je da sezona nije okrunjena medaljom na najvećem natjecanju, Europskom dvoranskom prvenstvu u Istanbulu, ali i bez toga je zaslužila visoku ocjenu i učinila nas nestrpljivima da vidimo mogu li se pozitivni trendovi nastaviti i kad krenu natjecanja na otvorenom. A tu će, dakako, u priču ući i novi jaki aduti koje nismo gledali u dvorani, predvođeni najboljom hrvatskom sportašicom Sandrom Perković.

Najbolji dvoranski rezultat prema bodovnim tablicama Svjetske atletske federacije (WA) od naših je atletičara ostvario Filip Mihaljević (28). Ništa neočekivano jer Filip spada u najuži svjetski vrh bacanja kugle. Iako je 21,43 metra nešto slabije od daljina na koje nas je navikao posljednjih sezona, iako mu to nije bilo dovoljno za postolje u Istanbulu (izmaklo mu je u posljednjoj seriji finala), neupitno je to najjači seniorski rezultat hrvatske atletike u netom završenoj dvoranskoj sezoni.

Unatoč tome, nije Mihaljević bio najveći hit ove zime. Taj mu je status preotela čudesna Varaždinka Jana Koščak, izrazito talentirana 16-godišnja djevojka još je prošle godine postala europska mlađejuniorska prvakinja u sedmoboju, ali tek su u posljednja dva mjeseca njezini rezultati dobili snažan medijski odjek.

Vjerovali ili ne, Jana je ove zime čak 15 puta rušila državne rekorde! U nekim je disciplinama to napravila više puta, s nekim je rezultatima istovremeno popravljala rekorde u više dobnih kategorija, ali u konačnici ih se nakupilo - 15. A da priča bude bolja, jedan od njih je i svjetski rekord! Riječ je o 4585 bodova u mlađejuniorskom petoboju, rezultatu ostvarenom na PH u višebojima u Zagrebu, kojim je 171 bod nadmašila rezultat koji je prije tri godine postavila Norvežanka Henriette Jæger.

No, koliko god to bilo zvučno, moramo reći da nas je Jana još više oduševila svojim rezultatom u prvom seniorskom petoboju u karijeri. Na natjecanju u Tallinnu skupila je impresivna 4432 boda, što je novi hrvatski seniorski i juniorski rekord. S tim je rezultatom završila zimu i na visokom 14. mjestu svjetske seniorske ljestvice i najavila da je ovo ljeto spremna i za velike stvari u sedmoboju. To uključuje napad na zlato na juniorskom EP-u u Jeruzalemu, ali i lov na Olimpijske igre u Parizu.

Bjeljac prva potvrdila OI

Zimu je Jana zaključila prvim mjestom na svjetskoj juniorskoj i mlađejuniorskoj ljestvici u petoboju, a prva je i na 60 m prepone (8.21) i u skoku u dalj (6,34) kod mlađih juniorki, te druga u skoku u vis (1,91) u obje kategorije.

Još jedna mlada djevojka koja je briljirala ove zime je 18-godišnja Lucija Grd. Štoviše, prema WA tablicama, ona je i vlasnica najvrednijeg hrvatskog ženskog rezultata ove zime, riječ je o njezinih 8.11 sekundi na 60 m prepone. Pisali smo i nedavno, Lucija je u ovu godinu ušla s osobnim rekordom od 8.51 da bi ga u nekoliko tjedana spustila na spomenutih 8.11, što je i drugi rezultat na svjetskoj i prvi na europskoj juniorskoj ljestvici. Uspije li prenijeti ovu formu na 100 m prepone, bit će nam još jedna jaka uzdanica na juniorskom EP-u.

Fantastična je zima i iza Lucijine klupske kolegice iz Dinamo-Zrinjevca Bojane Bjeljac (33). I prije ulaska u dvoranu, Bojana je odradila čudesan posao, srušivši u prosincu u Valenciji hrvatski rekord u maratonu (2;23:39) i postavši prva hrvatska sportašica s normom za Olimpijske igre u Parizu. U dvorani je, pak, nastavila u istom ritmu, pa je najprije srušila državni rekord na 3000 m (8:58.58), postavši prva hrvatska atletičarka koja je trčala brže od devet minuta, računajući utrke na otvorenom i u dvorani, a nakon toga je nadmašila rekord i na 5000 m (15:37.98).

Nina Vuković (20) je na 800 m istrčala respektabilnih 2:05.12 i najavila da bi se na otvorenom u bližoj budućnosti mogla približiti i granici od dvije minute. Novi iskorak je napravila i Veronika Drljačić (21) osobnim rekordom na 400 m (53.56) i plasmanom na EP s kojeg će zauvijek pamtiti da je trčala uz svjetsku rekorderku Femke Bol. Osim toga, srušila je i hrvatski seniorski rekord na 200 m (24.11).

Bivši europski juniorski prvak Marino Bloudek (23) se nakon nekoliko kriznih sezona vratio u formu. Njegovih 1:48.23 na 800 m drugi je naš muški rezultat po WA tablicama ove zime, donijelo mu je to i nastup na EP-u, ali i veliki vjetar u leđa za ljetni dio sezone. U skoku s motkom iskočio je Osječanin Ivan Paravac (21) koji je na tronu smijenio dugogodišnjeg hrvatskog prvaka Ivana Horvata, a s 5,42 je pokazao da bismo u godinama koje dolaze u njemu mogli dobiti novog motkaša na velikim visinama.

Mia Wild vs. Vita Penezić

Vrijedi na kraju spomenuti još nekoliko (mlađih) juniora. Roko Farkaš (18) je srušio seniorski rekord na 200 m (21.26), te juniorske u sedmoboju (5080) i na 60 m prepone (7.85). Ovaj potonji je zapravo podijelio s klupskim kolegom Jankom Kišakom (16), još jednim velikim talentom iz varaždinske Slobode. Nino Jambrešić (18) popravio je juniorski rekord na 1500 m (3:49.40) što je rezultat s kojim je ušao i u svjetski Top 20 (U-20), dok je Sven Franjković (16) srušio mlađejuniorske rekorde i na 1500 m (3:59.28) i na 3000 m (8:37.31).

Kod djevojaka smo na 60 m cijele zime gledali sjajne okršaje dviju talentiranih 16-godišnjakinja, Mije Wild i Vite Penezić. U nekoliko su navrata popravljale juniorske i mlađejuniorske rekorde u ovoj disciplini, a posljednju je riječ imala Osječanka Wild koja se zaustavila na 7.47.

I ova je zima potvrdila da imamo iznimno talentiranu generaciju juniora i mlađih juniora, ali ponovit ćemo ono što smo već više puta pisali. Sve ovo je samo priprema za seniorske vode jer na kraju priče nitko te neće pitati koliko si dobar bio i što si osvojio kao kadet ili junior. Zato već sada treba raditi sve što se može, zaboraviti klubaštvo, skupiti glave i maksimalno surađivati kako bi se ovim klincima omogućio daljnji razvoj i barem dio njih doveo do ozbiljnih seniorskih rezultata.