Imam u nogama još brže utrke, a plasman u polufinale bio bi ogroman uspjeh

Prije dvije godine Marino Bloudek (26) postao je prvi hrvatski atletičar koji je nastupio na 800 metara na svjetskim prvenstvima. U to doba osobni mu je rekord bio 1:46.38, a u Budimpešti je na SP-u trčao otprilike na toj razini (1:46.63) i okončao nastup u prvom krugu, ukupno na 26. mjestu među 61 sudionikom.

U dvije godine puno se toga promijenilo u životu ovog Virovitičanina, lani je na Europskom prvenstvu u Rimu spustio osobni rekord na 1:45.07, a pravi uzlet dogodio se ove sezone. Tijekom zime je srušio hrvatski dvoranski rekord (1:46.15) koji je trajao 37 godina, pa onda na ljeto krenuo u veliku seriju u kojoj je četiri puta popravljao osobni rekord. Najprije je u poljskom Bydgoszczu ušao u cilj u vremenu 1:44.74, desetak dana kasnije u francuskom Montreuilu bio je još brži s 1:44.56, a onda je stigla i povijesna utrka u Ostravi gdje je s 1:44.02 srušio 51 godinu star hrvatski rekord koji je držao legendarni Luciano Sušanj.

Sredinom srpnja u Madridu je popravio taj rezultat za još stotinku, tako da s punim pravom može reći da mu je ovo sezona života.

Naravno, konkurencija u trkačkim disciplinama, a posebno na 800 metara, u globalnim je okvirima takva da s 1:44.01 ne može sanjati o borbi za sam vrh, ali ipak se radi o svjetski vrijednom rezultatu koji mu daje šansu barem za plasman u polufinale što bi bio sjajan doseg. Marino ne skriva uzbuđenje uoči 20. Svjetskog prvenstva koje u subotu počinje u Tokiju, a ističe i kako mu je forma na visokoj razini nakon priprema u Livignu.

- Brzina je zapravo na višem nivou, a aerobni dio je ostao dosta visoko. Tako da mislim da sam u jako dobroj formi, ali naravno, sad to sve treba posložiti do kvalifikacijske utrke, 16. rujna - naglašava Bloudek.

Kad se osvrnete na cijelu sezonu, jeste li mogli zamisliti da ćete biti na ovoj razini?

- Svi sportaši uvijek traže više, bolje i brže, pa kako sam prošle godine trčao 1:45.07, naravno da sam htio da ova godina bude bolja. Imali smo plan za to, a kako su dolazili treninzi, pripreme i natjecanja, vidjeli smo da bi forma doista mogla biti dobra cijele sezone, što se i potvrdilo. Od državnog dvoranskog rekorda i desetog mjesta na dvoranskom EP-u, pa do otvaranja sezone na otvorenom gdje sam već u prvoj utrci gotovo popravio osobni. Nakon toga smo definitivno znali smo da će ovo biti posebna sezona, ali naravno nikad ne znaš kako će drugi trčati i koliko su napredovali. Ovi rezultati su nam dobar pokazatelj i motivacija i za sljedeću sezonu u kojoj želim biti još bolji.

Pričekat će malo sljedeća sezona jer pred vama je SP u Tokiju. Što ste si vi i trener Mladen Kršek zacrtali kao cilj ili želju?

- Prije svakog natjecanja kažem da je najvažnije prvo doći tamo bez problema, da se sve posloži, od samog puta do prilagodbe na drugu vremensku zonu jer meni je ovo prvi put da se susrećem s nekim većim natjecanjem izvan Europe. Nadalje, bitni su i treninzi koje odradimo u Tokiju i, naravno, da se dobro osjećam na dan utrke. Ogroman uspjeh bio bi prolazak kvalifikacijske skupine i ulazak u polufinale. U Budimpešti sam bio prvi Hrvat koji je nastupio na SP-u na 800 metara, a u Tokiju bismo voljeli još malo pomaknuti tu granicu, pa da budem i prvi polufinalist iz Hrvatske u toj disciplini. To bi bila velika stvar jer usudim se reći da je 800 metara ove godine najteža i najkonkurentnija disciplina. Norma je bila strašna, 1:44.50, jača čak i od lanjske za Olimpijske igre u Parizu kad je trebalo 1:44.70. Ove godine nas je čak 52 od 56 ispunilo normu, uz još neke koji su četvrti ili peti u svojoj zemlji, pa nemaju pravo nastupa. Pomaknula se granica na 800 metara što se tiče samog vrha, ali se i strašno povećala gustoća između 1:43.00 i 1:44.50, tako da možemo očekivati dobre utrke već u kvalifikacijama.

JOSIP BANDIC Cropix

Što su po vama glavni razlozi takve eksplozije na 800 metara jer rezultati su stvarno fascinantni, nikad u povijesti nismo imali 15 trkača koji su se u istoj sezoni spustili ispod 1:43?

- U ostalim se disciplinama uglavnom zna pet favorita koji se bore za prva tri mjesta na mitinzima, dok na 800 metara imamo 10-15 atletičara koji su kandidati za dobar plasman i rezultat, pa je samo pitanje tko je taj dan spremniji ili u boljoj formi. Mislim da je prošlogodišnji Pariz najviše zaslužan za to jer kako je bilo mjesta za 48 ljudi, a 45 ih je ispunilo normu, vjerojatno su zbog toga svi ove godine rekli "aha, ako smo trebali za OI imati normu i teško se upadalo preko renkinga, što će tek biti ove godine". Svi su još više zapeli s treninzima i kako se pomakao elitni vrh, poput Wanyonyija ili Aropa koji trče 1:41, tako smo se i mi ostali koji smo ispod njih počeli dizati i ganjati jače prolaze i jače rezultate.

Nije to jedini razlog, dodaje Marino...

- Promijenio se i sustav treninga, pa sada od atletičara koji su u Tokiju većina trči 800 i 1500 metara, dok se ranije smatralo da je kvalitetnije uz 800 metara trčati 400 kao drugu disciplinu. Bilo je važno da se što brže prođe prvi krug, pa onda u drugom do izražaja dolazi onaj tko ima veću izdržljivost. A sada više nisu toliko brzi prolazi, ali je drugi krug postao važniji, a to se dobiva preko treninga za 800 i 1500 m. Puno je atletičara ove godine više popravilo rezultate na 1500, nego na 400 metara. Wanyonyi i Arop imaju osobne na 1500 metara 3:35, Attaoui je nedavno istrčao treći rezultat svih vremena na 1000 m (2:12.25), a 1500 trči 3:32... Kad se pogleda njihov trenažni proces ove godine, vidi se više kilometraže što dovodi do pomaka na 1500 m, a povezano s time napreduje i rezultat na 800 m.

Vratimo se na Tokio. Kakvu utrku očekujete u kvalifikacijama?

- Budući da trojica idu dalje izravno i još trojica po vremenu, mislim da je sigurnija opcija probati ganjati top 3. Nisam siguran, ali mislim da je ovo prvi put da su kvalifikacije navečer, pa sljedeći dan pauza i onda treći dan navečer polufinale. Mislim da će ljudi pokušati iskoristiti saznanje da imaju dan pauze za oporavak, pa bi već u kvalifikacijama mogli ići jako. Kažem, svi imamo norme, svi smo došli s brzim rezultatima, pa mislim da neće biti velikog taktiziranja. Prije dvije godine se prolazilo u kvalifikacijama s 1:45, a ove godine će se možda tražiti mrvicu brži rezultati. Moramo probati napasti top 3 i izravno proći dalje.

U Ostravi i Madridu su vam za dlaku pobjegle utrke ispod 1:44. Jeste li spuštanje ispod te granice ostavili za iduću godinu ili je realno da se to dogodi već u Tokiju?

- Uvijek govorim - kad si spreman, trebaš iskoristiti priliku. U Madridu sam, iskreno, bio razočaran jer sam trebao biti u petoj stazi, ali jedan Francuz se žalio i onda su zamijenili mene i njega i stavili me u prvu stazu. To mi je dosta otežalo utrku jer iz te prve staze zapravo nisam mogao puno napraviti pored jake konkurencije, ali sam izvukao najbolje što sam mogao, a to je bilo 1:44.01. Po tome znamo da imam sigurno u nogama utrku i ispod 1:44. Hoće li će se to dogoditi na SP-u, ne znam, ali znam da sam spreman prihvatiti priliku ako je utrka ponudi. Nikad se ne zna što će biti sljedeće godine, pa treba iskoristiti svaku šansu.