Atletski svijet i ove je godine uživao u brojnim vrhunskim dometima. Šlager su, dakako, bila nadmetanja na Olimpijskim igrama u Parizu gdje je atletika još jednom potvrdila da je olimpijski sport broj 1, ali ono što je također obilježilo sezonu je nastavak ludila sa svjetskim rekordima. Razvoj tehnologije, napredak u pristupu treninzima i mnogi drugi faktori omogućavaju da se granice pomiču iz godine u godinu. Naučili smo već da su, čim Mondo Duplantis podigne motku ili se u startnom bloku pojavi Sydney McLaughlin-Levrone, svjetski rekordi na konopcima, ali ove smo godine svjedočili i padu dva rekorda koji su se držali od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Gledajući samo olimpijske discipline, u 2024. je srušeno 11 svjetskih rekorda u osam različitih disciplina.

Budući da su se povijesne knjige iznova mijenjale u velikoj mjeri, prilika je to da još jednom napravimo usporedbu svjetskih rekorda po disciplinama, odnosno da provjerimo gdje su po vrijednosti ovi najnoviji rekordi koji su oboreni posljednjih mjeseci. Naravno da je svaka disciplina drugačija i da ima svoje zakonitosti, ali bodovne tablice Svjetske atletske federacije (WA) nam omogućavaju da barem donekle dobijemo odgovor na pitanje koji se to rekordi smatraju najvrednijima. Riječ je o sustavu bodovanja koje je još prije nekoliko desetljeća osmislio mađarski statističar Bojidar Spiriev, pa su u atletskim krugovima poznate i pod nazivom “mađarske” tablice.

Temelje se na brojnim statističkim podacima i matematičkim formulama i vrednuju svaki ostvareni rezultat u pojedinoj disciplini. Atletika ih koristi za različite svrhe, a posebno su na važnosti dobile posljednjih godina otkad je uveden sustav renkinga koji se, paralelno uz norme, koristi za kvalifikacije na najveća natjecanja, uključujući Olimpijske igre. WA im je, dakle, dao itekako veliku važnost pa ih možemo koristiti i za vrednovanje svjetskih rekorda po disciplinama iako ćemo opet naglasiti da imaju te tablice i dosta mana i nelogičnosti te da, unatoč stalnim ažuriranjima, teško mogu postići stopostotnu objektivnost. No, budući da ih krovna atletska udruga koristi kao službeni alat, zgodno se poigrati i vidjeti koji to rekordi imaju najveću težinu.

Jan Železny

JAN-PETER KASPER Dpa Picture-alliance Via Afp

Što se muške atletike tiče, u samom vrhu nema promjena, odnosno Mondo Duplantis ni s tri ovogodišnja svjetska rekorda u skoku s motkom nije uspio izazvati veći “potres”. Vrh i dalje drži legendarni Čeh Jan Železny koji je 1996. godine bacio koplje 98,48 metara što prema “mađarskim” tablicama vrijedi 1365 bodova. Nitko to nije uspio nadmašiti, pa tako ni jamajčanska munja Usain Bolt, najbrži čovjek svih vremena. Bolt sa svoja dva rekorda drži drugo i treće mjesto na vječnoj ljestvici, a pritom je onaj na stotki (9.58) nešto jači od onoga na 200 metara (19.19).

Tablice nisu savršene

Odmah do velikog Jamajčanina se drži Mike Powell i njegov čudesni rekord u skoku u dalj (8,95 m) iz Tokija 1991. godine, a top 5 zatvara jedan od “svježijih” svjetskih rekorda. Riječ je o Norvežaninu Karstenu Warholmu i njegovom “ludom” rezultatu od 45.94 na 400 metara prepone, istrčanom u finalu Olimpijskih igara u Tokiju 2021.

I tek na šestom mjestu nailazimo na Monda Duplantisa koji je ove godine rekord u skoku s motkom doveo do fascinantnih 6,26 m što vrijedi 1339 bodova. Njegov primjer sugerira da “mađarske” tablice ipak nisu savršene jer Šveđanin doista radi čuda i granice je pomaknuo do visina koje donedavno nitko nije mogao zamisliti, a opet je prilično daleko od samog vrha. Za prestizanje Železnog treba mu još deset centimetara bolji skok (6,36 m), a da bi nadmašio Boltovih 9.58 morao bi preskočiti 6,33.

Još jedan veliki dominator današnje atletike Ryan Crouser, šesterostruki pobjednik pored zagrebačkih Fontana i čovjek koji ruši sve barijere u bacanju kugle, nalazi se na sedmom mjestu s lanjskih 23,56, a odmah do njega se probio Mykolas Alekna, jedna od senzacija 2024. godine. Litavac je u travnju bacio disk fantastičnih 74,35 m i srušio dotad najstariji svjetski rekord u muškoj atletici, onaj koji je 38 godina držao Jürgen Schult.

Na devetom je mjestu čovjek čija je tragedija bila najtužnija priča atletske 2024. godine. Kenijac Kelvin Kiptum na lanjskom je Čikaškom maratonu stigao na prag rušenja granice od dva sata (2;00:35), ali na žalost, nikada tu granicu neće i nadmašiti jer je samo četiri mjeseca kasnije smrtno stradao u prometnoj nesreći.

Gabriele Reinsch

Kad su u pitanju atletičarke, vrh i dalje drže dva rekorda ostvarena u, najblaže rečeno, čudnim vremenima i okolnostima. A zbog najbolje hrvatske atletičarke Sandre Elkasević, nama je posebno zanimljivo da je najvredniji rekord upravo onaj ostvaren u njezinoj disciplini, bacanju diska. Gabriele Reinsch, atletičarka iz Istočne Njemačke, bacila je 1988. godine 76,80 metara što vrijedi nevjerojatna 1382 boda. Reinsch u karijeri nije osvojila nijednu veliku medalju, ali njezin je rekord i dalje nedodirljiv. Ista se stvar odnosi i na rekord koji je godinu ranije postavila ruska atletičarka Natalija Lisovskaja koja je bacila kuglu 22,63 m što je rezultat kojem u novije vrijeme apsolutno nitko nije došao ni blizu.

Chepngetich također daleko

Na trećem mjestu, međutim, imamo veliku promjenu. Tu se probila kenijska maratonka Ruth Chepngetich zahvaljujući “izvanzemaljskom” rezultatu ostvarenom prošli mjesec u Chicagu. Chepngetich je postala prva žena u povijesti koja se spustila ispod dva sata i deset minuta u maratonu, ušavši u cilj u vremenu 2;09:56 čime je za čak minutu i 57 sekundi nadmašila dotadašnji rekord. Njezin rezultat vrijedi 1339 bodova, no i to je još uvijek jako daleko od Reinsch i Lisovskaje.

Iza Kenijke su ponovno dva rekorda iz osamdesetih, onaj Galine Čistjakove u skoku u dalj, te sedmobojski koji drži Jackie Joyner-Kersee, a na šestom je mjestu još jedan rezultat koji je ove godine fascinirao svijet. Sydney McLaughlin-Levrone, žena koja kao od šale ruši rekorde na 400 m prepone, ove se godine na pariškim Igrama spustila na 50.37 sekundi. No, da bi nadmašila Reinsch morala bi istrčati “nemogućih” 48.56! Koliko je to nestvarno, dočarat će vam podatak da bi taj rezultat bio osmi svih vremena na 400 metara - bez prepona.

I Chebet u Top 10

Ukrajinka Jaroslava Mahučih u srpnju je preskočila 2,10 m i tako srušila svjetski rekord u skoku u vis koji je 37 godina bio u vlasništvu Stefke Kostadinove. Njezin je rekord sedmi po vrijednosti, a ako želi nadmašiti Reinsch te doći na vrh ove ljestvice, Mahučih bi morala preskočiti nevjerojatnih 2,17!

Dodajmo na kraju da je u Top 10 još jedan rekord ostvaren ove godine, autorica je Beatrice Chebet na 10.000 m (28:54.14)...