Svi putevi vode u Rim, kaže stara izreka, a kad je europska atletika u pitanju, sljedeći će tjedan doista svi putevi voditi u Rim. Vječni grad je od 7. do 12. lipnja domaćin 26. Europskog prvenstva i na slavnom stadionu Olimpico doista će se okupiti krema kontinentalne kraljice sportova. A među tom kremom bit će i čak 17 hrvatskih predstavnika, devet atletičarki i osmorica atletičara koji su prokrčili svoj put do Rima.
Naravno, najveće hrvatske uzdanice su Sandra Elkasević koja će loviti sedmu uzastopnu krunu u bacanju diska, te Filip Mihaljević koji brani naslov u bacanju kugle. Kao kandidat za medalju nametnuo se i Filip Pravdica koji je ranije ovaj mjesec skočio u dalj 8,35 m, što je rezultat s kojim trenutno drži treće mjesto na europskoj ljestvici. Europska doprvakinja u maratonu Matea Parlov Koštro ovom će se prilikom okušati u polumaratonu, Bojana Bjeljac na 10.000 m, a bit će zanimljivo pratiti i mlade nade Janu Koščak u sedmoboju i Roka Farkaša na 200 m.
Pisali smo početkom mjeseca kako imamo osmero sigurnih putnika na EP, onih koji su ispunili normu, te još nekoliko koji bi mogli upasti preko renkinga. No, malo je tko mogao pretpostaviti da će samo tijekom srijede ta brojka skočiti s 13 na 17. Sustav renkinga, potpomognut brojnim otkazima u nekim disciplinama, ovaj je put išao na ruku hrvatskim atletičarima od kojih neki, uvjereni smo, ni sami nisu očekivali da će završiti u zrakoplovu za talijansku prijestolnicu.
- Velik broj saveza, uglavnom većih, odlučio je slati na EP samo one koji su ispunili normu. Dio ih šalje one koji su pri vrhu po renkingu, neki i sve, ali malo se saveza odlučilo da idu i oni koji su upali naknadno, nakon otkaza. Mi smo išli na takvu varijantu jer smo željeli odati priznanje našim atletičarima, tako da na EP vodimo sve koji imaju uvjete, a svi će imati i povlasticu da s njima idu i treneri. Zemlja smo koja nastoji učiniti atletiku jačom i zato je dobro da svi koji imaju potrebnu razinu i koji ulažu velike napore budu na najvećoj europskoj smotri - ističe izbornik hrvatske reprezentacije Mladen Katalinić.
Ivan Horvat (30), hrvatski rekorder u skoku s motkom, u posljednje je vrijeme više posvećen trenerskom poslu nego vlastitoj skakačkoj karijeri. Najbolji rezultat karijere (5,76) ostvario je 2017. godine, a u zadnje tri godine nije skakao više od 5,51, ali dogodilo se puno otkaza u njegovoj disciplini i crta se pomakla taman toliko da Osječanin kao posljednji uskoči na europsku smotru. Nekadašnjeg svjetskog juniorskog doprvaka i dvostrukog olimpijca tako ćemo u smiraj karijere još jednom gledati na velikom natjecanju.
Još veće iznenađenje je plasman Lucije Cvitanović (32), nekadašnje hrvatske rekorderke u sedmoboju, koja nikad nije nastupila na najvećim seniorskim natjecanjima. Proteklih se godina posvetila bacanju koplja u kojem joj je osobni rekord 55,03 i u srijedu se i njezino ime našlo kao posljednje u kvoti za nastup na EP-u.
Njezina mlada imenjakinja Lucija Leko (20) u Rimu će nastupiti u čak dvije discipline - bacanju kugle i koplja. Ni ona nije prošla po renkingu u prvom “naletu”, ali pomicanjem crte joj se otvorilo mjesto. Zahvaljujući tome, Hrvatska će u bacanju diska imati čak tri predstavnice, najveću diskašicu svih vremena Sandru Elkasević, nekadašnju europsku U-23 prvakinju Mariju Tolj i mladu Luciju kojoj će ovo biti vrijedno iskustvo.
Pomicanje crte pomoglo je i Nini Vuković, ali njezin plasman nikako nije iznenađenje i možemo reći da je posve zaslužen. Djevojka koja će za nekoliko dana proslaviti 22. rođendan spustila je osobni rekord na 800 metara na vrijednih 2:01.72 što je i četvrti rezultat svih vremena u Hrvatskoj i bit će zanimljivo pratiti može li u Rimu još malo pomaknuti granice.
Nesretna Mia Wild
Pisali smo i ranije, sustav renkinga prilično je zakomplicirao stvari u atletici. Nekad su u svakoj disciplini postojale samo norme, jasne i egzaktne, i tko ih je ispunio, išao je na veliko natjecanje. Međutim, prije nekoliko je godina uveden i sustav renkinga kao druga mogućnost plasmana, a norme su u nekim disciplinama pojačane do bizarnih granica. Problem renkinga je taj što ga običnim pratiteljima atletike nije lako shvatiti, a još više to što se ne boduje svako natjecanje jednako, pa neki sjajan rezultat na manjem natjecanju donosi puno manje bodova nego neki prosječan ili čak slab rezultat na velikim mitinzima.
Mnogim je hrvatskim atletičarima prijašnjih godina to štetilo, ali za ovo EP ih je sustav renkinga pomilovao. Najveća je žrtva, rekli bismo, ispala naša velika nada Mia Wild (17), fantastična djevojka koja se ove godine spustila na respektabilnih 13.10 na 100 m prepone. Prije uvođenja renkinga i strožih normi, lakoćom bi s tim rezultatom prošla na EP, a sada nije imala sreće kao neki drugi. U njezinoj disciplini nije bilo toliko otkaza i ostala je ispod crte.
- Žao mi je Mije, jako je napredovala i svojim je rezultatima zaslužila ići na EP. Ponovit ću još jednom da sam protiv ovog sustava i da sam za norme jer atletičari onda točno znaju koji rezultat moraju dosegnuti da bi otišli na natjecanje. Ne mogu na to utjecati, ali rekao sam to čelnicima europske atletike u više navrata i nadam se da će i vrijeme pokazati da ovaj sustav nije dobar. A što se tiče Mije, treba to gledati s pozitivne strane, jer ostaje joj prostor da se priprema za juniorsko SP u Peruu, a tko zna, možda na nekom mitingu može pokušati uhvatiti i Olimpijske igre - zaključio je izbornik Katalinić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....