Iako je uz automobilizam odrastao, štoviše već od rođenja nosi "oktanske gene", pa je stoga kasnije i vozio utrke, osvajao titule prvaka, na "već" četvrtom izdanju WRC Croatia Rallyja zapravo je Robert Markt (52) tek - debitant.
I nije pri tome u natjecateljskoj ulozi, već kao predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS). Prije nekoliko je mjeseci preuzeo dužnost prvog čovjeka hrvatskog oktanskog sporta i, eto, jedno od prvih značajnijih događanja u njegovom mandatu jest dolazak svjetske relijaške elite u Hrvatsku.
- Ha ha, da, istina je kako "debitiram" na WRC-u kao predsjednik saveza u kojem se organizira utrka i velika mi je čast što sam i na ovaj način dio cijele priče. Moram priznati da mi srce "zaigra" i da mi zamirišu oktani kada dođem na bilo koju automobilističku utrku, a pogotovo je to slučaj sada - kazat će Markt.
- Osjećam kao da nije bilo "rupe" od tih 15-ak godina otkako sam prestao voziti utrke, do sada i ove funkcije u kojoj jesam. Naravno da sam sretan i da mi je drago što imamo ovakav festival automobilizma kod nas, to je trenutačno najsvijetla zvijezda našeg sporta.
I mnogi se nadaju da će još dugo svijetliti...
- Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo imati još najmanje tri godine WRC-a u Hrvatskoj. Međutim, kao predsjednik HAKS-a jasno da mi je želja doprinijeti razvoju i funkcioniranju cjelokupnog auto-sporta kod nas, i u drugim disciplinama. A to su prije svega one koje mogu donijeti masovnost, koje okupljaju mlade ljude, a onda će iz te masovnosti doći i izvrsnost, pa da onda, kamo sreće, jednoga dana i mi dobijemo vozača koji će moći stajati uz bok barem europskim, ako ne svjetskim vozačima na ovakvim utrkama. Evo, drago mi je što i sada imamo rastući broj prijava hrvatskih vozača u odnosu na prošle godine, da je sedam naših posada startalo.
Hrvatski WRC projekt prije svega je djelo Daniela Šaškina i Marina Frčka, koji su bili dovoljno "ludi" i ustrajni da ideju provedu u stvarnost, ali to može biti zamašnjak, koji će cijelom auto-sportu dati "poguranac", kao što također donosi neposredne benefite nacionalnoj ekonomiji kroz turizam, trgovinu...
- Ako govorimo o pozitivnom gospodarskom učinku WRC utrke u Hrvatskoj, prije dvije godine organizatori su radili studiju u suradnji s Ekonomskim institutom, koji je vrlo konkretno brojkama pokazao koliko je značajan gospodarski doprinos ovakve priredbe. Pa je tu promocija s brojkama televizijskih gledatelja i medijskog dosega, a radi o stotinama milijuna ljudi širom svijeta. Što se, pak, samog automobilističkog sporta tiče, volim usporediti i reći da ova WRC utrka za nas ono što je nogometnoj reprezentaciji Luka Modrić ili kao što su prije u skijanju bili Janica i Ivica Kostelić. Stoga se doista nadam da ćemo iskoristimo tu energiju koja se stvorila oko ove WRC utrke za autosport u cjelini.
Markt je, inače, u svojoj trkaćoj karijeri osvajao titule na krugu, ali ima i relijaških uspjeha.
- Vozio sam razne discipline, a s relijem sam završio karijeru. Mogu se pohvaliti s tri naslova prvaka u pojedinim klasama, a najbolja utrka bila mi je na INA Delta reliju i prvo mjesto u klasi do 2000 kubika. Nisam, nažalost, nikad imao prilike voziti automobil za generalku, pa da doma vratim pehar ukupnog pobjednika.
Ovo "vratiti" odnosi se na činjenicu da su upravo Marktovi roditelji, Tomislav i Milena, kao posada bili ukupni pobjednici prve ikad održane INA Delte, iz 1974. godine. Otad je taj reli s godinama rastao, gradio povijest i međunarodni ugled pa će se ove godine, u lipnju, održati i jubilarno 50. izdanje te kultne utrke.
Za reli ne postoji dobna granica, pa tako i na ovom WRC-u u Hrvatskoj voze, primjerice, 78-godišnji Nizozemac Henk Vossen i 68-godišnji Talijan Mauro Miele. Tu je još i nekolicina 50-godišnjaka, što je Marktova generacija, ali on je definitivno rekao zbogom vozačkoj karijeri 2007.
- Ne, ne, više ne vozim nikakve utrke. Samo u mislima, pa zamišljam kako bi bilo lijepo ha ha. No, poslovne obaveze mi, nažalost, ne dopuštaju taj luksuz vremena i uživanja u automobilizmu.
Markt je, inače, nakon raznih dužnosti u ministarstvu gospodarstva te funkcije glavnog državnog inspektora, od 2014. na mjestu predsjednika Hrvatskog Crvenog križa te je član još nekoliko nacionalnih i međunarodnih odbora, povjerenstava, vijeća... Na to je, dakle, koncem 2023. dodao i mjesto predsjednika HAKS-a, gdje je naslijedio Davorina Štetnera.
- Financijsko stanje saveza nije toliko loše, dapače nemamo probleme s opstojnosti, već u funkcioniranju saveza, da ljudi shvate kako je savez servis sportašima, da postoji zbog sportaša, a ne obrnuto te da uvjerimo ljude da nema "mojih" klubova, već da svi imaju pravo tražiti pomoć, ali da isto tako savez ima pravo od njih tražiti da se pridržavaju pravila, što neki puta i nije bio slučaj. Sve u svemu, imamo dobru startnu poziciju, razvijamo nove programe i mislim da će se uskoro pokazati rezultati te da možemo računati na iskorake u narednim godinama i na nacionalnim natjecanjima i na međunarodnoj sceni.