DOBRODOŠLI U BUDUĆNOST Vlakovi im 'lete', hvale se i najbržim internetom na svijetu, a sportašima nude 'svemirsku opremu', pametna odijela...

Nakon što je 6. srpnja 2011. u Durbanu održana 123. sjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, na kojoj je Pjongčang dobio povjerenje za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2018, Južna je Koreja vrlo brzo krenula s realizacijom svih projekata koji su bili dio kandidature. Po tome da dolaze sportaši iz više od 80 zemalja koji će se natjecati u 102 discipline, ove će Igre biti najveće do sada.

Iako su Korejci, poučeni iskustvima organizatora prošlih ZOI u Sočiju, ali i Ljetnih OI u Rio de Janeiru, proračun postavili na 10 milijardi dolara, odnosno pet puta manje od onoga što su prije četiri godine potrošili Rusi, šest od 12 borilišta na kojima će se loviti olimpijske medalje potpuno je novo. Pritom se u izgradnju novih objekata nije ušlo megalomanski, odnosno sa željom da se svijetu u tom smislu ponudi nešto “nikad viđeno”, što su izgradnjom “svemirskih” dvorana radili Japanci za Nagano 1998. i Rusi za Soči 2014. Štoviše, Korejci su svoj peterokutni Olimpijski stadion izgradili samo da bi na njemu otvorili i zatvorili ZOI i Paraolimpijske igre nakon toga.

I kad sve završi, Olimpijski će stadion biti prenamijenjen. Tako će Pjongčang nakon 18. ožujka dobiti tek manji stadion s pet do 10 tisuća sjedećih mjesta (kapacitet za ZOI je 35.000), a u sklopu novog kompleksa bit će izgrađen povijesni muzej i izložbeni prostor. Nešto slično već smo vidjeli 1994. u Lillehammeru, gdje je Olimpijski stadion nakon Igara srušen da ne bi postao rupa bez dna...

Sve ovo, naravno, ne znači da će se olimpijska natjecanja odvijati na zastarjelim borilištima. Dapače. Kompleksi Alpensia, Bokwang i Jeongseon zadovoljavaju i najviše kriterije, a ujedno će biti maksimalno iskorišteni nakon Igara. Uostalom, svi ti centri nisu samo zimski, već nude i ljetne zabave u vidu vodenih parkova i golf terena. Što se tiče centra za skijaške skokove, on je ujedno i nogometni stadion, za toplih mjeseci dom prvoligaša Gangwona.

Južnokorejci su dakle vrlo pragmatično pristupili organizaciji ZOI, a najviše su uložili u stvari koje ostaju za sva vremena. Tako će po tehnološkim kriterijima ovo definitivno biti Igre budućnosti.

5G MREŽA

Južna Koreja već je imala najbržu internetsku vezu na svijetu (28,6 megabajta po sekundi), a veza će biti dodatno pojačana Intelovom 5G mrežom, koja po sekundi omogućava preuzimanje 100 megabajta. Intel će tako ponuditi nikad bolji prijenos podataka, a posjetitelji će u svakom trenutku na svakom borilištu imati mogućnost preko svojih pametnih telefona u najvećoj rezoluciji uživo pratiti sve što se događa na Igrama.

SN

PAMETNA ODIJELA

Samsung je - ako netko ne zna - južnokorejska kompanija. Za ZOI je pak razvio “pametna odijela”, koja će nositi brzi klizači. Ta odijela imaju senzore preko kojih će treneri na pametnim telefonima dobivati informacije o položaju tijela svojih pulena, a klizači će povratnu informaciju dobivati preko signala iz narukvica. Međutim, ovaj se Samsungov izum smatra “tehnološkim dopingom” te se još uvijek ne smije koristiti u utrkama, već samo kao pomagalo na treninzima. Nizozemci su kao najuspješnija nacija u brzom klizanju već isprobali ova odijela i njima su silno oduševljeni.

HYUNDAIJEVA ŽELJEZNICA

U studenom su južnokorejske vlasti najavile dovršenje brze željezničke linije (KTX), čija je trasa od Seula do Pjongčanga potpuno obnovljena, a pritom je i prodžena do Gangneunga. Taj je posao odradio automobilski gigant Hyundai, troškovi su iznosili 3,8 milijardi dolara, a put od istočne do zapadne obale Južne Koreje time je skraćen s četiri na dva sata. Tjedna karta za KTX košta oko 1.000 kuna, ali s njom se svakom posjetitelju maksimalno olakšava prijevoz za vrijeme ZOI jer se u jednom danu doslovno mogu obići sva borilišta.

Osim domaćih kompanija, u razvijanje tehnologije za ZOI uključili su se i Talijani, koji su osmislili pametne kacige (Giro) i zaštitna odijela (Dainese) za skijaše. Tako će dio američke reprezentacije svijetu predstaviti kacige Giro Avance, koje rizik od teških ozljeda glave svode na minimum.

Daineseova odijela pak imaju senzore koji prilikom pada aktiviraju zračne jastuke, a kako su se već pokazali vrlo učinkovitima (aktualni olimpijski pobjednik u spustu, Austrijanac Matthias Mayer, 2015. je zahvaljujući tom odijelu izbjegao daleko veću tragediju od napuknutog kralješka) u Pjongčangu će ga koristiti mnogi.

SN