Prvi je bio Badel sa svojim Korlatom. Iako su vinogradi u nadinskom polju i ostalim dijelovima Ravnih kotara davali grožđe za vina još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tek je Korlat tom kraju skinuo etiketu vinogorja s dobrim grožđem i slabim vinima.
Zahvaljujući Korlatu, vinu koje je danas dostupno u svim dijelovima zemlje i koje po prestižu jednako teži kao Dingač ili neki od hvarskih plavaca, konačno su se otvorila vrata šireg tržišta i za sve druge vinare tog kraja. Kojih ne manjka.
Više od stotinu vinogradara uzgaja grožđe samo u Nadinskom blatu, a samo dvadesetak od njega pravi i vino. Svi ostali prodaju grožđe vinarima u okolici i diljem Hrvatske. U vrijeme berbe u Ravne kotare dolazi se sa svih strana, ponajviše iz drugih dijelova Dalmacije, a zatim i iz Istre, Kvarnera, Slavonije, Bregovite Hrvatske, Zagreba, s istom idejom: u Ravnim kotarima ima dobrog grožđa, ajmo napraviti ili popraviti vlastito vino.
Međutim, kako se trenutno stvari razvijaju, u budućnosti bi to vrelo dobrog grožđa moglo postati teže dostupno, jer se sve veći broj lokalnih vinogradara okreće vlastitom vinu i traži svoju tržišnu šansu. Pet vinarija čija su vina recenzirana u nastavku bjelodan su dokaz se stvari mijenjaju, trajno i nabolje.
1. Vinarija Glavić: u Nadinskom blatu rađa se veliki vinar
Ponekad u putovanjima vinskim krajevima upoznate istinski posvećenog vinara. Koji ne bira prečice, ne ulazi u kompromise oko kvalitete i kojem strast prema vinu zrači iz očiju. Kojem su vinogradi uzorni i kojem u podrumu ne možete naći niti jednu bačvu s problemom. Zaista samo ponekad ili, bolje rečeno, iznimno rijetko. Upravo takav vinar je Tomislav Glavić, samozatajan i na tržištu sasvim anoniman, koji u podrumu skriva neke od najboljih crnjaka Hrvatske. Njegov talent je neizmjeran, a sva crna vina koja mu izlaze iz podruma su izvrsna. Ponajviše cabernet sauvignon i syrah. Motrite na njega u budućnosti jer, iako boce još nema, ime je to koje zahvaljujući kvaliteti uspostavlja nove standarde u svojem kraju.
Glavić, Martin Cabernet Sauvignon 2017.
Cijena: 100 kn
Kvaliteta: 92/100
Tamne rubinsko crvene boje. Mirisa na list duhana i cedrovinu, s obilnim džemom od crnog ribiza u pozadini. Visoke koncentracije u ustima, ali nije masivno, dapače, s dosta svježine savršeno uravnoteženih kiselina, zatim s vidljivim taninima koji ne stežu, nego samo podupiru kičmu vina te u konačnici s obiljem crnog voća na retrookusu. 14,5% alk. Od 2021. do 2030. Certificirano kao ekološko vino.
Uz hranu: odležani biftek, dry aged rib-eye, file mignon u demiglaceu s crnim tartufom.
2. Bijela ili crna vina? Degarra konačno pokazuje da mogu oba, pa i pjenušac i rose
Ravni kotari u vinskim su krugovima prepoznati kao područje s potencijalom za crna vina, a kod bijelih su očekivanja niska. Zabluda je to čiji temelji leže u velikoj zastupljenosti sorte ugni blanc i nekih drugih sličnih sorti u lokalnim vinogradima, a radi se o sortama za destilate, ne vina, koje su ih zbog rodnosti tijekom sedamdesetih rasuli po poljima širom unutrašnjosti Dalmacije, pa tako i u ovom kraju. Međutim, radi li se s klasičnim vinskim sortama, rezultati ne izostaju. Degarrin pošip u svježoj, mirnoj varijanti, kao i pjenušac od pošipa dva su izvrsna vina dostojna svake vinske karte i dokaz da bijela vina ovdje imaju isti potencijal kao i crna. Rade i izvrstan rose od plavine, koja kao da je izmišljena za takav šarmantni tip osvježavajućeg i sočnog vina. U konačnici, njihovi crnjaci jednako su dobri kao i kod ostalih te i u tom razredu pokazuju klasu.
Degarra, Bonterra 2017.
Cijena: na upit
Kvaliteta: 89/100
Od sorti merlot i cabernet sauvignon. Tamne i neprozirne rubinsko crvene s ljubičastim odsjajem. Mirisa koji odiše voćnošću, prije svega šljive, pa s nešto crne višnje u pozadini. Okusa mekanog i sočnog, mekših tanina, srednje punog do punog tijela, solidne koncentracije, s ugodnim voćnim finišem na retrookusu. 14,5% alk. Najbolje od 2020. do 2025.
Uz hranu: ramstek s roštilja s krupnom soli i maslinovim uljem, medium rare hamburger, tvrdi kravlji sir
3. Kraljevski vinogradi - Punta skala je vinograd koji treba motriti u budućnosti
Vinarija Kraljevski vinogradi zasadila je vinograde na poziciji Punta skala, sasvim različitoj od ostatka zadarskog okružja i Ravnih kotara. Nalaze se na kršu i okrenuti su prema moru, pa su vina njihovih vinograda stilski zapravo sličnija vinima južne Dalmacije nego onima iz obližnjeg Nadinskog polja. Također za razliku od drugih vinarija, posvetili su se domaćim sortama, pošipu, plavcu malom i tribidragu, te nakon početnih lutanja i prikupljanja iskustva, sada s njima rade sjajne rezultate. Osobito s pošipom, od kojeg rade četiri različite etikete, sve izvrsne kvalitete.
Kraljevski vinogradi, Pošip 2019.
Cijena: 85,00
Kvaliteta: 90/100
Sjajan pošip koji je napravljen u svježoj varijanti, a ima dubinu i slojevitost dozrelog vina. Dublje je zelenkasto žućkaste boje. Suptilnog mirisa na bijelo koštunjičavo voće, kao što su bijele breskve, marelice, ljetne sorte jabuka. Okusa intenzivnog, zaokruženog, blažih kiselina, s dosta slane mineralnosti na finišu, kao i krasnog slankasto mekanog retrookusa. 13,5% alk. Najbolje od 2020. do kraja 2022.
Uz hranu: oborita riba poput orade ili brancina sa žara ili na lešo, zubatac iz pećnice ili s roštilja preliven maslinovim uljem, mekši kravlji sirevi
4. PZ Masvin - crljenak s krša bolji je od onog iz polja
S povratkom tribidraga (crljenka) u dalmatinske vinograde nakon stotinjak godina izbivanja, ponajviše se iščekivalo gdje će ta sorta, koja daje visoke sladore i visoke kiseline istodobno, dati najbolje rezultate. Sudeći po crljenku vinarije Masvin, koji je ujedno i njihovo najbolje vino, na kršu daje više. Tu postiže koncentraciju, a zadržava živost i ovdje ostvaruje potencijal za vrlo dugačka dozrijevanja u boci. PZ Masvin, koji vodi energični Radoslav Bobanović, meliorirao je krš na padinama kod mjesta Polača i zasadio niz sorti, pa i crljenak. Sva su im vina superkoncentrirana, s visokim alkoholima, pomalo rustikalnog okusa s jedna strane i velikog potencijala za čuvanje s druge.
PZ Masvin, Crljenak (Zinfandel) 2018.
Cijena: 90 kn
Kvaliteta: 91/100
Duboke i tamne, neprozirne crvene boje s ljubičastim refleksom. Bogatog mirisa koji odiše zrelim i prezrelim aromama poput griotte višnje, vanilije, kolača od trešanja, kompota od šljiva. Sve skupa zaokruženo jasnim utjecajem drva. Okus je visoko koncentriran, punog je tijela, zrnatih tanina, s puno voćne slasti i blagom zadimljenošću. Snažnog alkohola, ali i s puno voćne svježine, kao i živih kiselina koje vinu daju savršen balans. 15,0% alk. Najbolje od 2021. do 2026.
Uz hranu: pašticada, dugo pirjana junetina, dugo pirjana divljač poput vepra s brusnicama
5. Škaulj - syrah je nedvojbeni favorit u Nadinskom blatu
Nadinsko blato je zapravo močvara meliorirana nakon Drugog svjetskog rata. Tamo su potom zasađeni vinogradi, za koje je tadašnja struka procijenila da bi bilo najbolje da se baziraju na francuskim sortama iz porječja južnog dijela rijeke Rhone, grenacheu, cinsaultu, mourvedreu i syrahu. K njima su još dodali i popularne merlot i cabernet sauvignon. S godinama se izbistrilo da syrah i cabernet sauvignon daju najviše. U dubokom i plodnom tlu, prirodno rodne sorte daju visoki prinos i slabu kvalitetu, a ove dvije koje prirodno imaju manje prinose ne gube na kvaliteti. Jedan od najboljih priloga toj tezi su cabernet sauvignon i syrah nadinskog vinara Škaulja. Cabernet mu ima kičmu, tanin i visoku koncentraciju, a syrah je mekši, sočniji i bogatiji. Oba su, a osobito syrah, u svojem stilskom razredu izvrsna vina, koja kvalitetom odskaču od svih drugih iz podruma.
Škaulj, Syrah 2018.
Cijena: na upit
Kvaliteta: 88/100
Tamne i neprozirne rubinsko crvene s ljubičastom nijansom. Intenzivnog mirisa u kojem se izmjenjuju zrelo šumsko voće s notama kože i mošusa. Okus je također intenzivan, s čvrstom taninskom kičmom, džemastim voćem u pozadini, dugačkog trajanja te dobrog balansa između sočnosti i zrelosti te između snage i svježine. 14,0% alk. Najbolje od 2020. do 2023.
Uz hranu: hamburger s marmeladom od luka, varivo sa slanim i dimljenim mesom, tjestenina s lisičarkama, vrganjima, pancetom i prženom kaduljom, boršč.
