U Osijeku je predstavljena sedma sezona Erste Plave lige, atletskog natjecanja osmoškolaca, na kojem je dosad sudjelovalo 22.700 učenica i učenika iz cijele Hrvatske. Ove će se godine kvalifikacije održati u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Zadru, Makarskoj, Puli, Kninu i Vukovaru, s finalom u Zagrebu, u sklopu Hanžekovićeva memorijala.
- Erste Plava liga je u šest godina puno napravila u popularizaciji sporta i atletike, pa ćemo ove godine otići još korak dalje u organizaciji. U Osijeku, koji u svemu prednjači, ove će godine kvalifikacije trajati dva dana kako bismo se više mogli posvetiti kvaliteti natjecanja. Ponosni smo što smo uključili Knin i Vukovar, gdje su atletske staze u izgradnji. U Vukovaru možda staza neće biti sasvim gotova do kraja kvalifikacijskog ciklusa, no atletika je sport koji nam omogućava da i u takvoj situaciji napravimo natjecanje i da već ove godine na Hanžekovićevu memorijalu imamo i finaliste iz Vukovara - istaknula je Ivana Brkljačić, voditeljica projekta Erste Plava liga.
- Moramo omogućiti svoj djeci besplatno bavljenje sportom, a uloga novih medija i društvenih mreža jest prezentirati sve prednosti i važnost sporta. Pokrenuli smo i projekt ‘60 minuta kreni’, koji se temelji na znanstvenom istraživanju o značaju svakodnevne fizičke aktivnosti djece u trajanju od najmanje sat vremena dnevno. Zato svatko od nas mora razmisliti kako može pridonijeti tome da imamo zdravu naciju te zdravu i fizički aktivnu mladež - dodala je Brkljačić.
Pretilo je 20 posto djece
Na probleme neaktivnosti djece i nedostatka sportske infrastrukture ukazuju i mediji.
- Zanimanje djece za videoigrice i društvene mreže utječe ne samo na bavljenje sportom nego i na komunikaciju općenito. Broj sati koje djeca provedu u igri smanjio se za čak 90 posto. Samim time su im bitno pale fizičke sposobnosti, 20 posto djece je pretilo, a u prvom razredu srednje škole mnoga ne mogu napraviti ni elementarne vježbe na tjelesnom. Kad tome dodate nedostatak sportske infrastrukture, samo dva sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture tjedno, nedostupnost bavljenja sportom za sve, dobijete podatke koji su alarmantni - upozorio je glavni urednik Sportskih novosti Mario Zorko.
Njegove je riječi konkretnim podacima potvrdio i Hrvoje Radašević iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
- Živimo u vremenu koje nam omogućava da gotovo sve radimo sjedeći, pa se sve manje krećemo. Prema posljednjim istraživanjima, čak 76 posto ljudi u Hrvatskoj ne bavi se nikakvim sportom, a samo ih se pet posto redovito bavi nekim oblikom spota ili rekreacije. Mala djeca kroz igru prohodaju ili pretrče do 90 kilometara tjedno, s dolaskom u školu ta razina aktivnosti znatno se smanjuje, a daljnjim školovanjem još više. I društvene mreže možemo iskoristiti da bismo motivirali - poručio je Radašević.
Na dnu smo EU
Za mnoge od navedenih problema rješenje bi trebao ponuditi Nacionalni program sporta.
- Za najviše deset dana nacionalni program sporta poslat će se Vladi i uskoro će biti usvojen, prvi put od hrvatske samostalnosti. Mi u Hrvatskoj imamo jednu veliku kontradiktornost - u vrhu smo svijeta po vrhunskim rezultatima po broju stanovnika, a na dnu Europske unije po aktivnosti opće populacije. Nacionalni program prepoznaje i pitanje sportske infrastrukture i pitanje stručnog kadra i pitanje financiranja lokalnog sporta - rekao je Krešimir Šamija, zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport.
Na predstavljanju je bio i jedan od ambasadora projekta, hrvatski rekorder u skoku s motkom Ivan Horvat, a društvo su mu pravili brojni drugi sportaši - Mirna Rajle Brođanac, David Šain, Luka Pratljačić, Mirela Skoko Čelić, Tomislav Marković, Petar Krpan, Marko Babić, Robert Špehar...