U najranijoj mladosti “inficiran” nogometom kojeg je trenirao još na Starom placu. Nije mu stran niti taekwondo u kojem je u konačnici bio juniorski doprvak bivše države. Temeljna mu je ljubav i preokupacija dakako medicina u kojoj kao genetičar i forenzičar spada doista u planetarni vrh. Njegovo društvo prijatelja su nobelovci. Bez pretjerivanja. Minulog ljeta je, uostalom, četvero dobitnika Nobela doveo u Split na veliki simpozij, a u Znanstvenom odboru ISABS-a (Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti) kojim predsjedava ekipi ih ima sedam. Nije mu strana niti politika jer osim što je bio član hrvatske Vlade, ministar punih šest godina, spoj medicine i politike ga je doveo do bliskih odnosa s nekim od viđenijih osoba iz političkog svijeta. U njegovu uredu zagrebačke Specijalne bolnice Sveta Katarina fotografije su sa svetim Ivanom Pavlom II., nekadašnjim izraelskim premijerom i predsjednikom Shimonom Peresom, pa američkim predsjednicima Billom Clintonom, Georgeom Bushem mlađim...
Prijateljstvo s Bushem
- Ta fotografija s Bushem je zanimljiva. Kada je predsjednik Bush sletio u Zagreb, jedno od prvih pitanja koje je postavio nakon slijetanja: “Gdje je dr. Primorac, prijatelj moje majke?”. Moja povezanost s obitelj Bush ide preko njegove majke Barbare koja mi je kao počasna predsjednica velike humanitarne organizacije AmeriCares pomogla u uspostavljanju nabavljanja opreme za naš laboratorij iz forenzičke genetike, prvi na ovim prostorima koji je započeo s identifikacijom žrtava Domovinskog rata...Gospođa Bush, divna osoba, nažalost, više nije s nama.
To je sve u jednoj osobi, makar i puno više ako ćemo iskreno, prof. dr. sci. Dragan Primorac. Kada mu pogledate životopis, sve što je radio, a posebno što i gdje radi, u čemu surađuje i dan-danas, morate se zapitati samo jedno. Kako? Kako netko, kako jedna osoba stigle u danu koji i njemu traje kao i nama, 24 sata, stigne baš “pokriti” baš sve aktivnosti, odraditi ili voditi sve projekte, a istodobno spašavati ljude. Pa, i doslovno spašavati život. Kada se radi o minutama ili najviše satu. Svim dosadašnjim dužnostima, prije koji mjesec je pridodao još jednu. Dr. Primorac je, naime, novi predsjednik Zdravstvene komisije Hrvatskog nogometnog saveza.
- Zbog potrebe o proširenju Zdravstvene komisije trebalo je u jednoj fazi dosadašnju raspustiti, kako bi sukladno odluci Izvršnog odbora HNS-a oformili novu Zdravstvenu komisiju. Ovo što sada imamo je zaista golemi iskorak jer sada svjedočimo pravu interdisciplinarnost u radu kolega ortopeda, kardiologa, kirurga, anesteziologa, radiologa itd. To je nešto za što se inače zalaže i FIFA, s tim da smo mi mislim napravili ipak korak dalje.
Ne samo korak dalje, nego i svojevrsni medicinski “dream team” (popis članova je u zasebnom okviru) koji je od sada na raspolaganju nacionalnoj nogometnoj organizaciji odnosno hrvatskom nogometu.
- Ovdje se posebno želim zahvaliti predsjedniku HNS-a Davoru Šukeru, izvršnom direktoru HNS-a Marijanu Kustiću te članovima Izvršnog odbora HNS-a koji su dali potporu u razvoju novog koncepta rada Zdravstvene komisije. Kada vi pogledate samo ta imena, od kardiologa, anesteziologa, ortopeda, dječjeg kirurga, kliničkog farmakologa, specijaliste sportske psihijatrije, radiologa, a u proširenom timu članovi naših pododbora, bit će i specijalisti iz neurokirurgije, endokrinologije, neurologije, sportske medicine i medicine rada, gastroenterologije itd.
U redu, pa upravo ste nabrojali cijelu kliniku.
- O tomu se radi, Zdravstvena komisija HNS-a ima sjajne ljude golema potencijala. Radimo model rada koji može biti model i drugima.
Medicinski laici, od ovog novinara pa do najšireg čitateljstva, kada se spomene tijelo koje se zove “Zdravstvena komisija” odmah pomislimo kako je to nekakav liječnički stožer na službi samo A reprezentaciji.
Skrb o svim uzrastima
- Nije baš tako i u tome i je bit. Koncept je potpuno drukčiji. Nama je ideja da mi skrbimo o svim uzrastima, od podmlatka do prve momčadi seniorske reprezentacije. Ne znam je li znadete, ali nedavno je po prvi put, a sukladno Pravilniku o natjecanju, odluku koju su zajednički “progurali” IO HNS-a i Zdravstvena komisija HNS-a. Riječ je o tomu da svaki klub Prve, Druge i Treće lige pored liječnika prve momčadi mora imati i liječnika za mlađe uzraste. Uistinu golemi iskorak. Na tom tragu, 24. i 25. siječnja 2020. u Zagrebu, u Sesvetama, u skladu sa strategijom HNS-a, programom rada Zdravstvene komisije HNS-a, te UEFA Obrazovnim programom za liječnike u nogometu, Hrvatski nogometni savez uz potporu UEFA-e organizira Nogometni medicinski simpozij - FDEP 1 (Football doctor education program). Hrvatska jer među prvima u Europi koja je pokrenula taj program odobren i od UEFA. Teme koje ćemo obraditi uključuje radionice iz: hitnih stanja na nogometnom terenu, iznenadne srčane smrti na nogometnom terenu, Potresi mozga u nogometu itd. Predavači će biti vodeći hrvatski stručnjaci iz polja anesteziologije i reanimatologije, ortopedije i traumatologije te sportske medicine potvrđeni na temelju stručne dokumentacije od strane UEFA-e. Tečaj će biti bodovan od strane Hrvatske liječničke komore prema pravilniku o trajnom usavršavanju liječnika.
Ideja je da klubovi koji ne budu imali educirane liječnike, neće moći dobiti licencu za nastupanje. Poruka je, dakle, morate voditi medicinsku skrb o podmlatku i morate imati educirane, licencirane liječnike. Mi već, doduše, imamo jednu godinu rada u tom projektu i tu Hrvatska prednjači u europskim razmjerima. Cijeli projekt, koliko smo shvatili je osmišljen jasno zbog zdravlja sportaša, poglavito mladih i sprječavanja tragičnih slučajeva na sportskim borilištima, u ovom konkretnom slučaju nogometu.
- U kardiologiji i nekim drugim oblicima medicine, s prevencijom se započinje u najmlađem uzrastu. Do konca godine Hrvatski nogometni savez će uputiti dopis svim županijskim savezima i klubovima Prve, Druge i Treće lige o pokretanju projekta sistematskog pregleda sportaša s naglaskom na kompletni kardiološki pregled. Naime, poznato je da kod sportaša koji intenzivno treniraju postoji 2.8 puta veći rizik od iznenadne srčane smrti u odnosu na populaciju koja ne prakticira tjelesne aktivnosti. U suradnji s vodećim stručnjacima iz SAD i Njemačke, a jedan od njih je dr. Johannes Brachmann, pokrećemo projekt sukladan smjernicama Europskog kardiološkog društva. U dopisu kojeg uskoro šaljemo svim županijskim savezima i klubovima Prve, Druge i Treće lige posebice ćemo se fokusirati na rizičnu populaciju a tu su:
1. sportaši koji imaju osobnu ili obiteljsku anamnezu kardiovaskularnih bolesti
2. sportaši sa specifičnim kardiovaskularnim nalazom nakon kliničkog pregleda
3. sportaši s ranijim epizodama slabosti ili pretjeranog umora koji nije bitno u skladu s naporom
4. sportaši s nerazjašnjenim gubitkom svijesti i bolovima u prsima pri naporu
Pokazalo se da preventivni pregledi koji se sastoje samo od uzimanja anamneze i kliničkog statusa nisu dovoljno osjetljivi u ranom otkrivanju srčanih bolesti. Za sportaše koji dolaze iz gore navedenih rizičnih skupina, bez obzira na uzrast, provest će se cjeloviti kardiološki pregled koji uključuje - 12-kanalni EKG, ultrazvuk srca, ergometriju i 24-satni holter. Nakon toga, kod selektiranih pacijenata radimo do sada najveće genetsko testiranje, u suradnji s kolegama iz SAD i Njemačke, točnije analizu 292 gena koja su povezana s nizom stanja koja mogu dovesti do iznenadne smrti u sportaša. Među njima su nasljedni poremećaji ionskih kanala srca, poput sindroma produljenog QT intervala, Brugada sindrom ili s druge strane kardiomiopatija, načešće hipertrofijske kardiomiopatije.
Sve ovo što sam sada sažeo, bit će upućeno u dopisu našim klubovima, gdje ćemo klubove zamoliti da se uključe u probir sportaša koje imaju povećan rizik za nastanak iznenadne srčane smrti. Kada su kolege iz FIFA-e čuli za ovaj projekt i što mi radimo u Hrvatskoj, kontaktirali su me i izrazili želju kako bi mi inicirali suradnju u početku s Njemačkom. Profesor Johannes Brachmann, kao jedan od vodećih njemačkih kardiologa, odlučio se priključiti našem timu!
Malo prije ste spomenuli podatak koji iznenađuje. Zašto je čak 2.8 puta veći rizik od iznenadne srčane smrti kod sportaša u odnosu na tjelesno neaktivne ili manje aktivne osobe? Logika bi navodila drukčije.
- Radi se o sportašima koji su uključeni u iznimne fizičke napore. O tome je napisano veliki broj znanstvenih radova, a posebno su dramatična ona stanja kod kojih postoji genetska podloga. S druge strane časopis British Journal of Sports Medicine iz 2015. godine ističe da je nekoliko podskupina sportaša posebno izloženo povećanom riziku od iznenadne srčane smrti, a među njima su košarkaši, nogometaši i tenisači.
Cijeli ovaj projekt, kao i spoznaja, te analiza 292 gena povezanih s nizom poremećaja električne aktivnosti srca, pokrenut je iz Hrvatske u suradnji s američkim kolegama. Kada spoznate ovakve projekte, poslušate njihove domete, odnosno spoznate rezultate, tada se neumitno mora malo korigirati sveukupna slika hrvatskog zdravstva.
Ozbiljan smo igrač
- Hrvatska postaje ozbiljan igrač u području personalizirane medicine. Drugi veliki projekt koji smo mi pokrenuli je istodobna analiza 25 gena ili 111 genskih polimorfizama koji su odgovorni za metabolizam i transport više od 350 lijekova. Radi se o farmakogenomici. Dalje, Hrvatska postaje predvodnik u svijetu u liječenju oštećenja hrskavice koristeći tzv. mikrofragmentirano masno tkivo koje sadrži tzv. stromalne matične stanice. U Hrvatskoj postoje mnogi koji su izvrsni i takva Hrvatska je garancija njene budućnosti. Kao što je naša nogometna reprezentacija Hrvatsku pozicionirala u svjetski vrh, tako isto nastojim učiniti i s našom medicinom i to je apsolutno moguće.
No, ne postoji jamstvo kada ovakav vaš projekt zaživi, da mi nikada više nećemo imati slučajeve iznenadne srčane smrti na terenu?
- Ne, to vam nitko ne može jamčiti, ali možemo učiniti sve u prevenciji. Možemo učiniti sve u podizanju svijesti. Mi nemamo jamstva ni da ćemo doprijeti do svakog djeteta, ali ovo je poziv roditeljima i trenerima.
Ono što dr. Primorcu vjerojatno dodatno pomaže u medicinskom pristupu sportu je da i sam ima baš nogometašku poveznicu. Dragan Primorac je, naime, bio junior Hajduka...
- Stalno sam na humanitarnim utakmicama. Tu vidim brojne sjajne ljude i sportaše poput Aljoše Asanovića. Ja sam bio njegova generacija i moram vam reći da su moje emocije vezane za Stari plac (bivše Hajdukovo igralište) goleme. Ja sam bio prva generacija koja je prešla sa Starog placa na Poljud. Moj trener bio je Sergije Krešić, sjajna osoba, koji je itekako znao kako raditi s mladima. Živio sam, prakticirao nogomet i nogomet je u mojem srcu. Opet, bio sam i u atletici, taekwondou...
No, i sama bolnica čiji ste predsjednik Upravnog vijeća usko surađuje sa sportašima, pa tako i nogometašima.
- Naša reprezentacija je jedna od rijetkih momčadi na SP u Rusiji koja je završila turnir, a igrala je maksimalan broj utakmica, bez ijedne ozljede. Golem uspjeh tadašnje Zdravstvene komisije i svih tih dragih ljudi. Opet, ne samo liječnika, već i fizioterapeuta. To je simbioza za primjer i kada bi cijela Hrvatska djelovala na takav način. U suradnji s američkim i njemačkim kolegama, mi smo prije prije tri godine, počeli liječiti oštećenja osteoartritisa i hrskavičnih oštećenja koje su po definiciji nezacjeljiva. U godini dana nakon aplikacije tzv. matičnih stanica kod 85% pacijenata postignuli izlječenje! najmanje 50% njih se čak vratilo sportu. Dakle, mi mijenjamo paradigme moderne medicine! Mi, iz jedne malene Hrvatske. Moja je radost zbog toga golema jer svjedočimo i svijetu i FIFA-i i UEFA-i i svjetskoj medicinskoj javnosti kako je apsolutno nevažna veličina države iz koje dolazite, ako znate kuda idete. Mi smo, recimo, prije samo pet mjeseci u Splitu imali najznačajniji skup iz područja personalizirane medicine u partnerstvu s vodećom američkom klinikom Mayo, Međunarodnim društvom primijenjene biološke znanosti i Specijalnom bolnicom Sveta Katarina uz potporu HNS-a. Na tom skupu su sudjelovala četvorica nobelovaca, prvi put su tada prikazani rezultati personalizirane medicine iz Hrvatske. Sve pred 630 sudionika iz 45 država i sve svjetske kamere su bile uperene prema nama. To je Hrvatska koju sam ja sanjao i nema nikakvog razloga da tako ne bude u svemu!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....