Ušli smo u vrijeme kada se kalendarska godina primiče svome kraju, a onda to, pak, predmnijeva i svođenje računa na učinjeno u proteklih 12 mjeseci.

Za hrvatski sport, sportašice i sportaše božićno-novogodišnje vrijeme neizbježno se veže uz tradicionalni izbor najboljih pojedinaca i kolektiva u organizaciji Sportskih novosti. Jer to je zapravo jedna od najdužih sportskih tradicija u Hrvatskoj budući da je jako, jako malo događaja, natjecanja ili turnira koji u Lijepoj Našoj uopće postoje i traju kao što uspijeva trajati Izbor sportaša Sportskih novosti.

Zlatna lista s gomilom velikana

Ovo što sada najavljujemo već je 73. anketa, 73. uzastopna godina u kojoj ćemo među brojnim kandidatima, odličnim i sjajnim kandidatima, probrati i nagraditi najbolje pojedince i ekipe, odnosno momčadi. Krenuli smo još 1952. godine i počeli graditi priču koja je prerasla u jednu od najrespektabilnijih svakogodišnjih proslava hrvatskog sporta i sportaša. Naravno, pri tome smo najveću pomoć imali upravo od glavnih aktera, sportaša, jer kroz svo to vrijeme, od generacije do generacije, imali smo i prilike svjedočiti i razloge za slaviti njihove rezultate i uspjehe.

sn izbor sportaša pasica web

SN IZBOR SPORTAšA PASICA WEBSN IZBOR SPORTAšA PASICA WEB

Na našoj Zlatnoj listi laureata u ovih više od sedam desetljeća tako su, primjerice, Žarko Dolinar, Milka Babović, Bernard Vukas, Mate Parlov, Đurđica Bjedov, Matija Ljubek, Dragutin Šurbek, Jelica Pavličić, Dražen Petrović, Toni Kukoč, Iva Majoli, Goran Ivanišević, Janica i Ivica Kostelić, Duje Draganja, Blanka Vlašić, Tin Srbić, Luka Modrić, Sandra Perković (danas Elkasević) i još brojni drugi. Pa od 1990. su se pridružile momčadi i ekipe: Jugoplastika, rukometaši, vaterpolisti, odbojkašice, tenisači, nogometaši, karatistice, veslači...

Tu je zapravo, na Zlatnoj listi SN, skoro sva povijest hrvatskog sporta, olimpijski medaljaši, svjetski i europski prvaci, pobjednici i osvajači najvećih natjecanja u svojim sportovima. Lista je to s kojom se bilo koja druga teško može mjeriti i upravo stoga je ovaj izbor najboljih sportaša jedan od najvažnijih, a prepoznatljivi pehar za laureate jedan od poželjnijih trofeja koji sportaši žele dobiti.

Uostalom, izbor se temelji na glasovima sportskih novinara iz cijele Hrvatske, iz svih relevantnih medija, odnosno glasovima onih koji redovito prate sport i najbolje razumiju rad i trud sportaša te su stoga i najmjerodavniji izabrati najbolje.

Široka ‘paleta‘ kandidata

Međutim, ni za 2024. izbor im neće biti lagan. Jer ovo je bila još jedna godina u kojoj su nas hrvatske sportašice i sportaši te napose nacionalne reprezentacije, ali i pojedini klubovi, oduševljavali pobjedama, titulama, medaljama... Bila je ovo, uostalom, olimpijska godina, a Hrvatska se u Parizu okitila s novih sedam medalja na najvećoj planetarnoj smotri sporta.

Iako djeluje kako vrijeme leti kao ludo, sigurno još imate u glavi slike kako Barbara Matić razbacuje suparnice po tatamiju na putu do olimpijskog zlata; ili kako Donna Vekić herojskom borbom na terenima Roland Garrosa uzima srebro. Tko će, pak, ikada zaboraviti onu manijakalnu završnicu braće Sinković u veslačkoj utrci dvojaca bez kormilara i kako su Britancima "oteli" zlato na ciljnoj liniji?

Barakude su svoju ionako trofejnu kolekciju dopunili novim olimpijskim srebrom, kao što je i naša kraljica diska, Sandra, osvojila treću medalju na OI, ali prvi puta pod novim prezimenom.

Bjelovarac Miran Maričić upucao je broncu zračnom puškom, a splitskoj taekwondoašici Leni Stojković u CV-u, uz četverostruka prvakinja Europe, dvostruka svijeta, sada stoji i brončana olimpijka.

Iz Pariza su stigle i četiri paralimpijske medalje, zlato, srebro i dvije bronce. Za najsjajniju zaslužna je Anđela Mužinić, koja je nakon dviju u paru s Helenom Dretar Karić (Rio, Tokio) sada samostalno dosegnula najveći uspjeh.

Pariz je bio centar svijeta u srpnju i kolovozu, ali naravno da su i prije i poslije sa svih strana svijeta u Hrvatsku stizale vijesti o uspjesima naših sportaša. Vaterpolisti su u razmaku od samo mjesec dana postali europski doprvaci kao domaćini u Dubrovniku i Zagrebu, pa svjetski prvaci u Katru, što je bez sumnje fenomen, kao što je i sedmo uzastopno (!?) europsko zlato Sandre Elkasević osvojeno u Rimu.

Donna je prvi put igrala polufinale Wimbledona, a judašica Barbara osvojila je i zlato na EP. Mirela Kardašević (ronjenje) i Ivana Habazin (boks) prvakinje su svijeta, a europski prvaci postali su Gabrijel Veočić (boks), Toni Kanaet i Nika Karabatić (taekwondo). Štoviše, tolika je konkurencija da svi ne mogu ni stati među nominirane, iako ne bismo pogriješili da su tamo i svjetski prvaci Amela Nicol Imširević (kuglanje) ili Petar Klovar (ronjenje), odnosno europski prvaci Ema Sgardeli, Anđelo Kvesić i Ivan Martinac (karate), Nives Jelovica (boćanje), Karmela Makelja, Andrej Kedveš (kickboxing)...

I kad se pod sve podvuče crta ostaju, dakle, “slatke brige” koga izabrati kao najbolje.