Mađarski vaterpolisti i nizozemski biciklisti "krivi" su što Hrvatska iz Tokija neće otići kao jedna od 10 najuspješnijih zemalja prema izračunu osvojenih medalja po broju stanovnika. S osam odličja na nešto više od četiri milijuna ljudi, naša zemlja u toj kalkulaciji ove Olimpijske igre završava na 12. mjestu.
Sve do posljednjeg dana Hrvatska je bila u Top 10, no u nedjelju su Mađari uzeli broncu u vaterpolu, a Harrie Lavreysen (keirin) i Kirsten Wild (omnium) donijeli su Nizozemskoj bronce na velodromu. Prije toga se i maratonac Abdi Nageeye okitio srebrom, a Nizozemska je, ako se gleda isključivo broj medalja (36), zaključila svoje najuspješnije Igre u povijesti.
Rekordna Slovenija
Prije pet godina u Riju Hrvatska je na ovoj tablici bila na visokome šestome mjestu, no povijesni doseg nekih zemalja u Tokiju pomaknuo nas je na niže. Prije svih se to odnosi na San Marino, čije se tri medalje s pravom tretiraju kao senzacija. Sa srebrom i broncom u streljaštvu koje su im donijeli Alessandra Perilli i Gian Marco Berti te s hrvačkom broncom Mylesa Aminea, postali su najmanja država u povijesti koja je osvojila olimpijske medalje. Automatski su i više nego uvjerljivo osvojili vrh ljestvice medalja "per capita": na 100.000 ljudi to je prosjek od 8,9 medalja.
Sanmarince slijedi pet otočnih zemalja: najbliže su im Bermuda (1,6) i Grenada (0,9) s po jednom medaljom iz triatlona, odnosno atletike. Četvrti su Bahami, koji zahvaljujući atletici redovito dominiraju ovim ljestvicama, a ni sad im nisu pobjegla dva zlata (muških i ženskih 400 metara).
Ipak, ako puku matematiku zamijenimo općim dojmom, onda je najimpresivniji doseg Novog Zelanda. Zemlja od jedva pet milijuna stanovnika iz Tokija se vraća s rekordnih 20 medalja, od čega sedam zlatnih, a u Japan su poslali čak 213 sportaša. Ponovno su briljirali u veslanju (tri zlata, dva srebra), Lisa Carrington "rasturila" je s tri zlata u kanuu, a na postolje su se penjali u čak 11 sportova. Svoje najuspješnije Igre slavi i Slovenija (pet medalja, tri zlata), a od susjeda je ispred Hrvatske na ovoj ljestvici još i Mađarska, koja je na nešto manje od 10 milijuna stanovnika osvojila 20 medalja.
Kad se uzmu u obzir samo osvojena zlata po glavi stanovnika, onda Hrvatska zatvara krug najboljih 10 zemalja. Matea Jelić, braća Sinković i par Mektić/Pavić smjestili su nas iza Estonije (ženski ekipni prvaci u mačevanju), a ispred Norveške. Budući da San Marino nema zlato, ovdje je vodeća Bermuda ispred Bahama i Jamajke, a na odlično četvrto mjesto Sloveniju su katapultirali Primož Roglič, Benjamin Savšek i Janja Garnbret.
BiH i dalje na čekanju
Kao i uvijek, ističemo da ovakvi izračuni nisu "pošteni" prema mnogoljudnijim zemljama, primjerice Velikoj Britaniji koja je treći put zaredom briljirala na ljetnim Igrama i uzela 65 medalja, što iznosi 0,09 odličja na 100.000 stanovnika.
Što se pak tiče službene ljestvice medalja, na kojoj se redom gleda broj osvojenih zlata, srebra i bronci, Hrvatska je ostvarila identičan plasman kao prije devet godina u Londonu - 26. mjesto. Pritom treba naglasiti da od 25 zemalja koje su ispred, manji broj stanovnika ima samo Jamajka (21.).
Iza Hrvatske su ostale sve zemlje s područja bivše Jugoslavije. Iako Srbija ima jednu medalju više, slabija je prema broju srebra. Slovenija je završila tik izvan najboljih 30, a Bosna i Hercegovina nakon tri desetljeća i dalje nema nijednu olimpijsku medalju.