Vaterpolisti splitskog Jadrana ispisali su u srijedu navečer prekrasnu stranicu splitskog vaterpola i splitskog sporta. Pobjedom nad dubrovačkim Jugom AO 11-8 u odlučujućoj utakmici finalnog doigravanja na bazenu na Poljudu splitska je momčad postala tek peta momčad koja je u posljednja tri desetljeća došla do naslova prvaka Hrvatske u vaterpolu. Jadran je tako nakon pet neuspješnih finala (drugih mjesta) 1992., 1993., 1994., 1997. i 2022. prvi put u povijesti postao prvakom.
VATERPOLO Na prvi pogled, najljepše bi bilo reći i napisati nešto lijepo, nešto kao - širi se kvaliteta, jača konkurencija. Neka zasad i ostane na tome, svaka čast vaterpolistima Jadrana, konačno je neka titula u momčadskim sportovima došla i do Splita. Nije sve u fritulama. Šalu na stranu, zaista je lijepo da je Jadran učinio isto ono što je riječko Primorje učinilo 2014. i 2015. - prekinulo dominaciju dubrovačkog Juga AO koji je u nešto više od tri desetljeća uzeo 17 naslova (uz još devet titula doprvaka), ali i zagrebačke Mladosti koja je do najvećeg domaćeg trofeja došla ukupno 11 puta uz još 12 statusa "prvog pratitelja". Na tom popisu stoji ime još jednog splitskog kluba - danas nažalost ugaslog POŠK-a - koji je prvakom bio 1998.
NOGOMET je, naravno, nedodirljiv loptački sport i kad se priča o prvacima države, u prvi plan uvijek iskače rivalstvo dva najbolja hrvatska kluba Dinama i Hajduka. Splićani su tu ipak prilično hendikepirani jer su u periodu samostalnosti osvojili samo šest naslova i 13 drugih mjesta i pritom su zadnji put bili najbolji sada već davne 2005. godine. Dinamo je osvojio četiri puta više naslova nego Hajduk (24), još je četiri puta bio drugi i punu dominaciju u zadnjih skoro dva desetljeća prekinula im je samo Rijeka u sezoni 2016.-2017. kad je naslov otišao na Kvarner.
Osim spomenuta tri kluba, na popisu onih koji su "prvi presjekli ciljnu vrpcu" u HNL-u je i Zagreb koji je prvakom Hrvatske postao 2002. Samo četiri prvaka u tri desetljeća je malo. Od ostalih klubova, samo je Lokomotiva dvaput bila doprvakom, a Osijek, Slaven Belupo i Inter Zaprešić po jednom.
KOŠARKA je danas u Hrvatskoj u najgorem stanju od svih u nas popularnih momčadskih sportova. Reprezentacije nema nigdje, nema ni klubova u najjačim europskim natjecanjima. Što se domaćeg prvenstva tiče, i tu je jedan zagrebački klub pravi "zločesti uzurpator". Cibona je dvaput bila prvak Europe (1985. i 1986.), a 20 puta je bila prvakom Hrvatske uz još sedam utješnih drugih mjesta.
Slijedi Cedevita s pet naslova u nizu od 2014. do 2018. I tu je poražavajuća slika za splitsku košarku koja ima trostrukog prvaka Europe Jugoplastiku (1989., 1990. i 1991., a njezin sljednik KK Split ima samo jedan bijedni naslov prvaka Hrvatske te sedam drugih pozicija u nacionalnom prvenstvu. Bolji od Splićana su i Zadrani, u grad košarke je naslov prvaka Hrvatske otišao tri puta. Jednom je ostao u rukama igrača CO Zagreba 2011.
ODBOJKA "Važno je zvati se Mladost". Pod tom "egidom" kriju se gotovo svi prvaci Hrvatske od osamostaljenja osim u dva navrata kad su prvenstvo osvajali igrači Varaždina (2004. i 2005.). Momčad HAOK Mladosti iz Zagreba uzela je naslov prvaka 20 puta, sedam su puta glavni bili odbojkaši OK Mladost Kaštela, a jednom igrači zagrebačkog kluba MOK Mladost Zagreb. I tu je primjetna "podjela na sjever i jug" kao i u nogometu i vaterpolu. Metropola je i u odbojci puno više uzela nego ostatak Hrvatske, no to uopće toliko ne "žulja" navijače kao što je to slučaj u nogometnoj "sferi".
RUKOMET Najtragičnija je svakako situacija u domaćem rukometu u kojem je "vječiti prvak" PPD Zagreb prvakom bio baš svaki puta - 31 sezonu u nizu. Utjehu bismo mogli naći na službenom popisu prvaka Hrvatske na kojem stoji da su prvaci Hrvatske bili Zagreb Loto, Badel 1862, Croatia banka Zagreb, Zagreb, Croatia Osiguranje Zagreb i PPD Zagreb - čak šest različitih "naslova". Ponovno šalu na stranu, i vrapci na grani znaju da je riječ o jednom te istom klubu.
Želimo li ipak malo razblažiti "monopol" i povjerovati da je sve u redu, mogli bismo reći da su doprvacima bili mnogi klubovi što tobože jamči istu onu "širinu" koja svjedoči o kvaliteti lige. Doprvacima su bili Zamet, Medveščak, Umag, Zadar, Karlovac, Brodomerkur Split, Metković (Jambo), Perutnina PIPO IPC Čakovec, Osijek i posljednjih 14 sezona našički Nexe. Ipak premalo da bismo se razmetali bilo kakvim pričama o kvaliteti lige.
RAGBI Ono što je pošlo za rukom vaterpolistima Jadrana, ove su godine ostvarili ragbijaši Sinja. Pobjedom nad zagrebačkom Mladosti u finalu doigravanja sinjski su ragbijaši u svoj grad donijeli prvu povijesnu titulu prvaka. Kad već "najsportskiji grad na svijetu" nikako ne može do titula prvaka Hrvatske u nogometu, košarci i rukometu, obraz im osvjetljuju ragbijaši Nade.
Oni su u zadnja tri desetljeća čak 26 puta bili prvaci Hrvatske, a samo su mrvice sa stola pripale ostalima. Makarska i Zagreb imaju po dvije titule, "mladostaši" jednu baš kao i od ove godine Sinjani. Najvjernijim drukerima splitskog Hajduka mala je to utjeha, ali ipak može poslužiti. Barem u svrhu "glancanja" poražavajuće statistike za - ponovit ćemo sintagmu - "najsportskiji grad na svijetu".