Martina Zubčić-Dušak, osvajačica olimpijske bronce u taekwondou na Igrama u Pekingu 2008., danas je operativna menadžerica u tvrtki Project 3 Mobility u sklopu tvrtke Rimac Automobili.
Karatašica, svojedobno prvakinja Europe, Maša Vidić Martinović, danas je zamjenica voditeljice Odjela registracija u tvrtki Medical Intertrade d.o.o iz Svete Nedelje, te odgovorna osoba za kvalitetu i promet lijekovima u tvrtki Mediexpo Adria.
Ana Jelušić Black, jedna od najboljih naših skijašica, osnivačica je tvrtke Black Peak Consulting.
Dr. Sanda Dubravčić Šimunjak, hrvatska klizačka ikona, europska doprvakinja i žena koja je upalila olimpijski plamen u Sarajevu na ZOI 1984., danas je pročelnica Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničke bolnice Sveti Duh.
Vršak sante leda
Biatlonka Petra Starčević je pak direktorica pravnih i općih poslova u tvrtki Mlinar.
Iva Olivari, u mladosti iznimno nadarena tenisačica, a već dulje vrijeme je team-menadžerica hrvatske nogometne vrste.
Ovo su samo neke od poznatijih, viđenijih Hrvatica koje se nalaze u vrhu našeg poslovnog svijeta, a koje su prije "urona" u svijet poduzetništva u kojem postavljaju neke nove rekorde, bilježe poslovne pobjede, bile vrhunske sportašice, prvakinje i pobjednice. Navedene žene su tek vršak sante, dame koje su nas oduševljavale, razveseljavale sportskim uspjesima, a danas nastoje činiti ovaj svijet, naše društvo boljim, uspješnijim, bogatijim. One su ujedno dokaz kako su žene uspješne u sportu, često jednako takve i u karijeri nakon sporta, poslu, poduzetništvu.
To je upravo ono na što su konferencijom "Uspješne u sportu, uspješne u poslu", koja je održana u zagrebačkom hotelu Westin, željeli ukazati organizatori, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski olimpijski odbor. Tvrdnja o sportskoj uspješnosti koja je u ravni s poslovnom izvrsnošću nije novost. Nju smo čak i mi sami na stranicama ovih novina vrlo često naglašavali. Temeljna svrha toga bila je zorno i argumentirano dokazati korisnost sporta ne samo sa zdravstvenog, već i gospodarskog gledišta. Sportaš je taj koji je naučen, istreniran biti discipliniran, uporan, sklon timskom radu, on zna ustati nakon što posrne. Međutim, na jedno nismo obraćali pozornost u tolikoj mjeri, a ukazala ju je upravo spomenuta konferencija.
Sport doprinosi 1.6% BDP
Kako u sportu, ma koliko on u svojoj srži bio demokratičan, slobodan i otvoren, put muškaraca i žena do uspjeha nije isti, tako je još teži u karijeri žena nakon sporta.
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore u uvodu je spomenuo:
- Neki sam dan pročitao izjavu jedne sportašice "kad mi netko kaže; ti to ne možeš, ja odmah kažem kako ću pokazati suprotno". To je bit sporta, a o njegovom značaju, ulozi dostatno je navesti kako se prema našim izračunima na 1 uloženi euro putem sportskih natjecanja, vraćaju 4 eura. U ukupnom BDP naše države, sport doprinosi 1.6%. Nažalost, naše društvo ulaže tek 0,11 posto BDP-a u sport i rekreaciju. Doduše, znam da Ministarstvo turizma i sporta poduzima velike napore u poboljšanju i tog dijela, ulaganja i razvoja sporta. Poslovna arena nije puno lakša od one sportske, a naše dame koje su ostvarile velike sportske rezultate, to najbolje znaju. Svaki poslodavac je najsretniji kada ima ustrajnog i discipliniranog radnika, a upravo je to odlika sporta i sportašica. Zato pozivam sve poduzetnike da to prihvate na znanje, te prihvate upravo sportašice u svojem radnom procesu.
Zastupljenost žena
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno drugog suorganizatora je naglasio.
- Mi smo imali ogromnih problema u organizaciji ovog skupa, ali slatkih problema. Naime, imamo srećom iznimno velikih broj uspješnih, trofejnih sportašica koje su danas jednako tako uspješne u poslovnom svijetu, životu. Jasno, ne možemo to postići bez institucionalne pomoći društva, države, ali jednako tako i bez medija jer ono što ne možete pronaći, pročitati u medijima, gotovo pa da se nije ni dogodilo - naglasio je Zlatko Mateša.
Koliki je nesrazmjer žena i muškaraca u sportu, vrlo je zorno prikazala gošća iz inozemstva, Annamarie Phelps, predsjednica Komisije Europskih olimpijskih odbora za ravnopravnost sportova, uključivost i raznolikost, inače bivša britanska veslačica, sudionica OI u Atlanti 1996.
- Iako su napravljeni neki pomaci, pa dok smo na OI u Parizu 1900. imali tek 2% sportašica na cijelim Igrama, u Tokiju prije dvije godine je žena bilo 48% od svih sudionika - istaknula je gđa Phelps.
Na prvi pogled, mogli bismo biti ponosni, ali... Dolaze tu i neke druge brojke koje sprječavaju početni ushit.
- U Tokiju na posljednjim ljetnim olimpijskim igrama, trenerica, dakle žena među stručnim osobljem, bilo je samo 13% od ukupnog broja. Nadalje, od ukupno 206 nacionalnih olimpijskih odbora, samo 24 nacionalna odbora imaju predsjednicu. U izvršnim odborima nacionalnih olimpijskih organizacija je žena 27%, a u skupštinama još manje, tek 19%.
Postoji jedno zanimljivo istraživanje agencije McKinsey koje je primjerice otkrilo kako u tvrtkama koje imaju tek 10% žena u upravljačkim strukturama, čak 50% muškaraca drži da su žene "dobro zastupljene".
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, jedan je od primjera bivše sportašice, tenisačice konkretnije, a danas vrhunske poslovne žene. U sportu je od sedme godine. Bila je pionirska i juniorska državna prvakinja u tenisu u ekipnoj konkurenciji, a igrala je i u Drugoj njemačkoj ligi. Na Građevinskom fakultetu u Splitu stekla je titulu diplomirane inženjerke građevinarstva. Karijeru je započela na fakultetu kao suradnica na projektima splitske aglomeracije, a nastavila je u Teniskom centru Stobreč i u Hrvatskim cestama. Nakon nekoliko tvrtki, u kojima je obnašala i dužnosti tehničke i izvršne direktorice, prelazi u Hrvatsku gospodarsku komoru. Od 2015. je potpredsjednica za graditeljstvo i promet u HGK. Kao predstavnica grada Splita svojedobno je bila članica Nadzornog odbora Zračne luke Split, a danas je u Nadzornom odboru Hrvatskih cesta. Bila je članica mnogih radnih skupina pri hrvatskoj Vladi i Uredu predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović, kao i članica saborskog Odbora za prostorno planiranje i graditeljstvo. Mirjana Čagalj je predočila zanimljivo istraživanje.
- Istraživanje Ernst&Younga, u koje je bila uključena 821 osoba pokazalo je da se 94% ispitanica koje su na visokim upravljačkim položajem nekoć bavilo sportom, odnosno da imaju sportsku pozadinu. U zajedničkom istraživanju s Hrvatskim olimpijskim odborom, sudjelovalo je 140 uspješnih žena sa sportskim uspjesima, od kojih je 55.5% bilo u pojedinačnim sportovima, a 44.5% u kolektivnim. Nadalje, 51.2% sportašica je sveučilišno obrazovano, a više od 20% ima magisterij ili doktorat. Jedan od razloga zašto je dobro zaposliti ženu sportašicu jest veća motivacija za uspjehom i više energije, a bolje se nose i s neuspjesima, brže podižu. Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma, ženama će trebati 131 godina za postignuće pune ekonomske i socijalne jednakosti. Sport je taj koji bi ovaj sat mogao ipak malo ubrzati - navela je Mirjana Čagalj.
Dinamična sredina
Olimpijka, a uskoro doktorica znanosti Martina Zubčić Dušak upravo priprema doktorski rad na temu ulaska sportaša i sportašica na tržište rada nakon sportske karijere. Naime, tu valja navesti vrlo bitnu brojku. Samo 2% svih sportašica i sportaša svijeta će uspjeti tijekom sportske karijere zaraditi dostatan iznos novca da ne moraju razmišljati o životu nakon sporta, obrazovanju, zaposlenju...
- Kada s 30-ak godina dolazite tek prvi put na tržište rada, mnogi vas gledaju malo sa skepsom. Opet krećete od početka, a s malo poslovnog iskustva. Ja sam imala sreću u nesreći. Budući da se nisam plasirala na Igre u Riju 2016., imala sam već 26 godina, završila sam fakultet i onda sam rekla "možda je sad vrijeme". Ja sam već prije bila radila u jednoj agenciji za trgovanje nekretninama, da bi se 2016. zaposlila u tvrtki Rimac Automobili. Došla sam u jednu vrlo zahtjevnu, ali dinamičnu sredinu. Te sam godine, paralelno s poslom, uspjela osvojiti još jednu medalju na EP i to mi je bilo baš super.
Zaključno, okoristit ćemo se citatom poznate američke diplomatkinje, bivše državne tajnice odnosno ministrice vanjskih poslova SAD, Madeleine Albright.
- "U paklu postoji posebno mjesto za žene koje ne pomažu drugim ženama".
Nadodali bi na ovo ipak zgodnu primjesu Annamarie Phelps koja je u Westinu rekla efektno:
- U raju postoji posebno mjesto za muškarce koji pomažu ženama.
Za više mjesta u raju, a što manje u paklu, ostaje uvjerenje da je i konferencija "Uspješne u sportu, uspješne u poslu" baš u tomu uspjela.