Marko Todorov / CROPIX CROPIX
PIŠE MARIO ZORKO

PO REZULTATIMA SMO VRH, A PO ULAGANJIMA NA SAMOM DNU Sportaši za svoju Hrvatsku čine puno više nego što država čini za njih

Piše: Mario ZorkoObjavljeno: 30. prosinac 2019. 11:48

Posljednja nedjelja u godini i Najbolji sportaši SN na HTV-u točno u podne kao veliko finale sportske 2019.

Na stranu što je to najstariji i najugledniji izbor najboljih, koliko je stvarno važan sportašima koji nikad nemaju vremena osvrtati se za onim što je prošlo, jer već slijedi novi trening, nova utakmica ili utrka, novi meč.

Dovoljan je pokazatelj što je među uzvanicima bio neizostavni Mirko Novosel, velikan iz Kuće slavnih, ”tata” naše košarke iz dana kada je bila velika, onda kada su košarkaši redovito osvajali nagrade na Sportašu SN, a koji i danas, s 81 godinom, ne propušta utakmice u Zagrebu. U podne se baš igrala i utakmica Cibona - Cedevita u Draženovoj dvorani. Izabrao je Sportaša SN, premda košarkaša nije bilo ni blizu u konkurenciji za trofeje.

- To je tradicija, ne smije se propustiti. A utakmica će biti - poručio je Novosel.

I izbornik Veljko Mršić propustio je početak derbija da bude s najboljim sportašima.

Ili Nenad Bjelica, prva Sportska osoba godine u izboru čitatelja i trener koji je s Dinamom obilježio 2019. godinu. Prekinuo je kratki odmor i skijanje u Italiji da bi sa suprugom Senkom stigao na proglašenje, a jake snage Dinama pojačali su najmlađi iz omladinske škole.

300.000 sportaša

I Zlatko Dalić, neupitna sportska osoba 2018. godine (ali i više od toga), odgodio je putovanje da bi stigao na proglašenje, pa vječni Ćiro Blažević... Respekt, pravi trust sportskog znanja.

               

 

Pred nama je olimpijska, velika sportska 2020. godina. Sport će biti u središtu zbivanja, ponovo će sportaši biti vrlo važni i ponovo će zbog sportskih uspjeha biti veselja na našim ulicama i trgovima.

Uz Olimpijske i Paraolimpijske igre čeka nas nogometni Euro, a već u siječnju europska prvenstva rukometaša i vaterpolista, dok će Split biti domaćin olimpijskih kvalifikacija košarkaša.

Zbog sporta se već odavno slažu godišnji odmori i putovanja, ne pamtimo kad je toliko ljudi pohitalo u lov na ulaznice za vatrene spektakle u Wembleyu i Glasgowu. Rade se i analize koliko će porasti potrošnja u danima nogometnog Eura, koliko će se više uprihoditi PDV-a. Analitičari su izračunali da su nogometaši za vrijeme SP-a u Rusiji pridonijeli povećanoj potrošnji s četiri milijarde kuna, odnosno s milijardom koja se slila izravno u proračun. Koliko se od toga vratilo sportu?

Mnogi si slažu rokovnike da usred ljeta, krajem srpnja i početkom kolovoza, oslobode termine za praćenje prijenosa s Igara u Tokiju, jer većina će ih biti u jutarnjim i podnevnim satima.

Svjetske agencije predviđaju nam i do 11 medalja, više nego u raskošnom Riju 2016., kad smo ponijeli deset odličja i status najuspješnije europske nacije.

Uživat ćemo u globalnim događajima kad ćemo živjeti i disati s našim sportašima i kad ćemo se opet uvjeriti koliko nam sport znači.

Zato je uvijek potrebno ponoviti da su sportaši za svoju Hrvatsku učinili i stalno čine puno više nego što država čini za njih.

Dobro je ponoviti da Hrvatska ima 300 tisuća registriranih sportaša, što bi bila veličina drugog grada iza Zagreba. Ili kad bismo imali sportsku županiju, opet bi bila druga najveća. Cijelu vojsku rekreativaca, zaljubljenika u sport da ne spominjemo.

Uz sve te velike brojke, i uz sve uspjehe koje postižu na svjetskoj sceni, sportašima se ne pridaje zaslužena pažnja.

Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom kao posljednja među članicama po izdvajanjima za sport. Službeni podaci pokazuju da se kod nas u sport ulaže nešto više od 13 eura po stanovniku, dok je prosjek Europske unije 100 eura, a u vodećim državama i 150 eura po glavi.

Brojke su neumoljive i koliko god sadašnja Vlada pokazuje volju i inicijativu da pomogne sportu, i u kratko je vrijeme uspjela praktički udvostručiti sportski budžet, to još uvijek nije na razini europskih standarda.

Da smo barem blizu prosjeku, sport bi na raspolaganju imao oko 900 milijuna kuna godišnje. A i u rekordnoj, novoj 2020. godini neće imati ni pola tog iznosa.

Po sportskim smo rezultatima u europskom vrhu, a prema ulaganjima u mlade i sport na dnu i to se mora promijeniti ako želimo da Hrvatska ostane, kao što je sada, u svijetu najprepoznatljivija po sportu i da se možemo dičiti statusom sportske nacije.

Godinama nakupljena nebriga ogleda se i u lošoj infrastrukturi i objektima neadekvatnima za bavljenje sportom, a posljedica je svega to da nam dvije trećine građana nije tjelesno aktivno i da je očekivani životni vijek u Hrvatskoj među najnižima u Uniji.

Iduće godine 75

U sportu se jasno zrcali ono što pogađa cijelu naciju: iseljavanje mladih. Prerano nam iz Hrvatske odlaze daroviti, vrijedni, ambiciozni.

Ne želimo to, nego želimo da kod kuće, u svojoj domovini, imaju sve uvjete da maksimalno mogu iskoristiti svoje potencijale. Pogotovo što imamo i talenta i znanja, sve što je nužno za postizanje vrhunskog rezultata: spoj gena, DNK, stručnog rada, marljivosti, upornosti, puno rada i svih potrebnih sastojaka za uspjeh u svjetskoj konkurenciji, u globalnoj sportskoj industriji, koja generira 500 milijardi dolara, od toga u Europi 280 milijardi dolara. Hrvatska na toj bogatoj trpezi po ulaganjima sudjeluje s mrvicama.

Vjerujemo da će sljedeća, uzbudljiva sportska godina donijeti pozitivan korak u tom smjeru, a tome će svakako pridonijeti i Sportske novosti, koje će kao naš najstariji i najznačajniji sportski medij proslaviti 75. godinu postojanja i svakodnevnog života sa sportašima.

 

Linker
15. veljača 2021 23:26