Čak 16 otkazanih utrka u nedavno završenoj sezoni Svjetskog skijaškog kupa, kao i više od 30 ozlijeđenih skijašica i skijaša, nagnali su čelnike Norveškog skijaškog saveza da predlože velike promjene. Potaknuti klimatskim promjenama koje sve više otežavaju održavanje utrka i normalan tijek sezone, u suradnji s revizorskom tvrtkom KPMG predstavili su plan “Change the Course” čiji je cilj učiniti skijašku sezonu ekološki prihvatljivijom te tako osigurati budućnost ovog sporta. Pritom bi se iz temelja promijenio kalendar utrka.

Finale u travnju

U središtu prijedloga koji je upućen Međunarodnoj skijaškoj federaciji (FIS) jest uvođenje geografskih blokova utrka, čime bi se smanjila potreba za putovanjima zrakoplovom, te samim time i emisija štetnih plinova. Osim toga, i sami skijaši su se, uslijed velikog broja ozljeda, založili za promjene, među ostalim i za smanjenje tereta putovanja.

“Uz takav kalendar, reprezentacije bi mogle otputovati u neko područje i ostati tamo nekoliko tjedana te putovati s jednog natjecanja na drugo automobilom, autobusom ili vlakom umjesto avionom”, navodi se u konceptu.

Marco Odermatt

HANS GRODER Afp

Druga važna stavka prijedloga je pomicanje početka sezone s listopada na studeni, a završetka s ožujka na početak travnja. Prema norveškoj ideji, sezona više ne bi počinjala u austrijskom Söldenu, već u SAD-u. Velik dio skijaša u jesen odrađuje pripreme u Južnoj Americi i premještanjem prvih utrka sezone u SAD moglo bi se izbjeći nepotrebno i dugačko putovanje u Europu, pa onda ponovno u Ameriku. Pritom je važno dodati da su skijaši u nedavno okončanoj sezoni imali u programu dva odlaska u Sjevernu Ameriku, najprije u studenom, pa u veljači.

Po završetku američke turneje, skijaši bi doputovali u Europu i više se do kraja sezone ne bi micali sa Starog kontinenta. U Europi bi kalendar utrka bio podijeljen u nekoliko regionalnih blokova, od kojih bi svaki bio prilagođen optimalnim snježnim i vremenskim uvjetima u različitim područjima.

Prema predloženom kalendaru, muške ekipe bi najprije putovale u zapadne Alpe gdje bi ostale do Božića, a ženska karavana bi istovremeno bila u istočnim Alpama. U siječnju bi na rasporedu bile klasične utrke u Austriji, a krajem mjeseca bi skijaši krenuli prema južnim Alpama, a skijašice prema zapadnim, prije nego što bi u kalendaru nastupila dvotjedna stanka zbog Svjetskog prvenstva. Sredinom ožujka, i žene i muškarce bi čekala turneja po Skandinaviji gdje u kasnijem dijelu sezone redovito postoje dobri snježni uvjeti. Konačno, početkom travnja bi se održala završnica, pri čemu bi se različita skijališta izmjenjivala kao domaćini, a u obzir bi, naravno, dolazili oni s odgovarajućim uvjetima.

JOHANN GRODER Afp

Kako navode iz Norveškog skijaškog saveza, predloženi kalendar je koncipiran tako da vremenski uvjeti i prirodni snježni uvjeti budu što povoljniji na planiranim lokacijama.

Veći interes

“Na ovaj bi se način mogle smanjiti štetne emisije jer bi se smanjila i ukupna potreba za umjetnim snijegom. Organizatori bi mogli izbjeći termine s lošijim uvjetima i održati natjecanja u pouzdanijim snježnim uvjetima. To znači da bi otkazivanja zbog loših snježnih uvjeta u budućnosti mogla biti rjeđa, čime bi se ujedno povećao interes za alpsko skijanje”, navodi se u konceptu.

- Dobrobit sportaša i smanjenje emisije CO2 idu ruku pod ruku. Učinili smo najbolje što smo mogli s bazom podataka koju imamo na raspolaganju, ali ovo ne mora biti konačno rješenje. No, želimo potaknuti i pokrenuti potreban dijalog i raspravu o budućnosti našeg sporta - istaknuo je Claus Ryste, direktor odbora za alpsko skijanje u Norveškom skijaškom savezu.
Iz FIS-a zasad nema reakcija, kao što se ne zna ni kako će izgledati kalendar sljedeće sezone. Poznato je tek da su izbrisani spustovi koji su se trebali voziti kroz dvije države, sa startom u švicarskom Zermattu i ciljem u talijanskoj Cerviniji. Nakon što u prethodne dvije sezone zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nije održana nijedna od predviđenih osam utrka, FIS i lokalni organizatori su potpisali kapitulaciju.