Ovog se vikenda u Zagrebu održava 6. Konvencija Hrvatskog plivačkog saveza, a tu je prigodu za posjet Hrvatskoj iskoristio i čelni čovjek Europske organizacije vodenih sportova, odnedavno European Aquatics (bivši LEN), Portugalac Antonio Silva. Daleko od toga da mu je ovo prvi posjet Hrvatskoj od izbora za čelnika vodenih sportova na našem kontinentu. Uostalom, budući da mu je desna ruka i prvi dopredsjednik European Aquaticsa, Zagrepčanin, dr. Josip Varvodić, relativno česti dolasci predsjednika nekadašnjeg LEN (nekako nam je ta kratica ostala najdublje u sjećanju i uhu), pohodi našoj zemlji su i tim razumljiviji. Nama je to pak bila prilika za kratak susret s čelnikom organizacije koju smo do promjena u vodstvu, često i sasvim opravdano kritizirali, Zato što su nam sami davali povoda.
Sada je proteklo više od godinu i pol dana, od veljače 2022., kada je Antonio Silva postao predsjednikom LEN i to osvojivši čak 96% glasova od 47 nacionalnih saveza. Bjelodana potvrda da su promjene bile nužne i dugo očekivane. Mi mediji smo godinama to očekivali i ta velika podrška jest čast, no s druge strane i velika obaveza. Sada su velika i očekivanja.
- Svjestan sam toga, ali prije svega valja znati i da ovo nije posao ili projekt za jednog čovjeka ili koji ovisi samo o jednoj osobi. Iza toga stoji cijela jedna ekipa ljudi - naglašava predsjednik European Aquaticsa, Antonio Silva.
- Iznimno je važna uloga u tomu, i to ne govorim zato što sam sada ovdje, u Hrvatskoj, Josipa Varvodića. Govorim to zato jer su i sve ključne odluke u nedavnoj prošlosti, a vjerujem da će tako biti i dalje, donesene u dobroj, uskoj suradnji i prijateljstvu moje malenkosti i Josipa Varvodića. To moram istaknuti. Dalje, moram naglasiti za javnost u Hrvatskoj, istinski važnu ulogu, pa i jednu od najbitnijih uloga u cijeloj obitelji europskih vodenih sportova, upravo predsjednika Hrvatskog plivačkog saveza, dakle ponovo dr. Varvodića. Opet, tu i ne govorim samo o plivaju u Hrvatskoj, već i o vaterpolu, umjetničkom plivanju, skokovima u vodu. Svi vodeni sportovi u Hrvatskoj. Da, činjenica je da smo dobili i imamo povjerenja iz jako puno država. Mislim da s našim Akcijskim planom koji smo detaljno predstavili na nedavnom Kongresu LEN Funchalu, na Madeiri, jasno dajemo smjernice u našem radu. Ovo mi je prvi veći, ozbiljniji intervju nakon tog Kongresa na kojem smo predstavili što smo učinili i što još kanimo.
Četiri stupa
Je li stanje koje ste zatekli u LEN, u veljači 2022. bilo onako kako ste očekivali ili možda i još gore?
- Onakvo je kakvo smo i očekivali jer smo i znali kada smo se pripremali za te izvanredne izbore. Znali smo zato jer smo pomno proučavali stanje. Naravno, bilo je i nekih neočekivanih detalja kao što je prije svega manjak, veliki manjak ljudi koji su radili dotad u LEN. Zaposlenih je bila samo trojica, sada nas ima 16 u European Aquatics. Sada imamo sportskog direktora, zaposlene u marketingu, odnosima s javnošću, administraciju. Sada imamo vrlo dobru ekipu, a dio nje, velik dio je ovdje. U Hrvatskoj. Zato jer je ovo država s velikim znanjem recimo u vaterpolu, prvi čovjek vaterpola u European Aquaticsu je Hrvat, Renato Živković.
Što bi ste izdvojili kao najveća ostvarenja dosad? Na Kongresu LEN u Madeiri ste spomenuli da ste ispunili polovicu Akcijskog plana ili 12 od 24 strateška cilja.
- Zamislili smo cijelu organizacijsku strukturu na 4 stupa. Prvo je dobro upravljanje. Drugi stup je projekt društvene odgovornosti. Unutar nje su dvije bitne stavke, prevladavanje energetske krize koja je u našem sportu od izrazitog značenja jer znate o sami da su troškovi održavanja, grijanja bazena vrlo visoki. Naš je sport bazenski, to nam je temeljna infrastruktura. Druga stavka su tečajevi ili škole plivanja, što je važno za djecu i to je valjda nepotrebno i pojašnjavati. Treći stup je završetak razvoja naše vaterpolske strategije koja je započela s određenim izmjena u sustavu natjecanja. Četvrti stup je jasno odabrati domaćine, organizatore svih natjecanja. Sve smo to predstavili na prošlotjednom Kongresu LEN i jako sam zadovoljan što je gotovo sve prihvaćeno i to gotovo jednoglasno. Od financijskog izvješća, TV prava itd.
Na spomenutom Kongresu je predstavljeno kako je financijsko stanje LEN ili European Aquaticsa vrlo stabilno. Ako je tako, možemo li očekivati i povećanje novčanog nagradnog fonda, u svim vodenim Sportovima? Naime, možda će zvučati grubo, ali novčani nagradni fond u vaterpolu, ali i u plivanju da ne idemo dalje je toliko smiješno malen, posebno u usporedbi sa sportovima poput odbojke, rukometa, ali u zadnje vrijeme čak i jednog boksa, da ga mi novinari ponekad čak svjesno ni ne navodimo. On je ponižavajući. U vaterpolskoj Ligi prvaka recimo bi samo prvak Europe mogao računati da će novcem iz nagradnog fonda za trofej, možda pokriti troškove natjecanje (putovanja, smještaj, kotizacija itd.). Svi ostali su na teškom gubitku.
- Tu ste u pravu, to je sve točno. Jedna od prvih stvari koje smo se baš i Josip Varvodić i ja dotaknuli je poboljšanje tog segmenta. Jedna od posljednjih odluka je baš izrada modela, vezanog uz novčani nagradni fond, a kojim osim povećanja iznosa, gledamo i u smjeru da nagradimo ne samo sportaše već i njihove nacionalne saveze. Drugo je pitanje, kako doći do novca? U našem strateškom planu je ideja priključiti što više mlađe generacije u aktivnosti European Aquaticsa u smislu da imamo puno atraktivniji proizvod. Nešto što će biti marketinški puno isplativije odnosno zanimljivije no dosad. Činjenica, u ovom trenutku nismo zadovoljni s onim što dajemo u financijskom pogledu vodenim sportovima u Europi.
Česte svjetske smotre
Jeste li zadovoljni s učinkom Europe na posljednjem Svjetskom prvenstvu u Fukuoki? Naime, u plivanju su u glavnim ulogama bili Australija, Kina i SAD. Skokovi u vodu su postali kineski sport poput stolnog tenisa. U redu, u vaterpolu Europa vlada.
- Da, da, jako smo zadovoljni. Nemojte zaboraviti, u Fukuoki su Britanci ostvarili sjajne rezultate. U skokovima s litice (high diving) Rumunjska je osvojila skoro pa sve. Impresivni su europski rezultati u umjetničkom plivanju, pa čak i u plivanju vrlo dobri rezultate. Kada pogledate statistički, između 55 i 60% medalje je otišlo u Europu. Nećemo se s tim zadovoljiti, želimo i više i još, ali s ovim rezultatima sam jako zadovoljan.
Vi ste predsjednik European Aquatics, ali ujedno i jedan od dopredsjednika FINA ili World Aquatics. Možete li nam objasniti kako je moguće da je World Aquatics dopustio da se u samo 18 mjeseci organiziraju čak tri Svjetska prvenstva - Budimpešta 2022., Fukuoka 2023. i Doha 2024.? Znamo da je pandemija utjecala na kalendar, ali to je učinila svim sportovima, pa nisu svi krenuli tim putem. Vi ste bili sportaš, bavili ste se plivanjem i vaterpolom u Portugalu, vama je jasno da nije baš logično da svakih 6 mjeseci imamo svjetska prvenstva? To onda obezvrjeđuje malo značaj osvojene medalje.
- To je ludo. Slažem se. To je velik problem za sportaše i sportašice. Postoje dva razloga zašto je tomu tako. Jedan ste spomenuli, a to je pandemija koja je poremetila kalendar. Drugi je model financiranja vodenih sportova, a on se temelji uglavnom na količini novca koji bilo europske ili svjetske organizacije vodenih sportova dobivaju od organizacije natjecanja. Kako bi to promijenili, a na čemu radimo, ne želimo i neće biti još više natjecanja pa onda i više novca, već nastojimo pronaći druge izvore financiranja. To moramo promijeniti, sasvim sigurno, ali morat ćemo odraditi ono što je ugovoreno, a to je SP u Dohi u veljači 2024., pa onda i SP u Singapuru 2025. Nakon toga ćemo ponovo imati prvenstva svake druge godine, pa tako već znamo da je SP 2027. planirano u Budimpešti, a zatim će slijediti 2029., 2031. itd. Isto će biti s EP u vaterpolu. Nakon siječnja 2024. u Izraelu, u Netanyi, sljedeća će biti 2026., pa 2028.