Barakude u Beogradu žive u ritmu – svaka treća je jača. Mislimo na svaku treću utakmicu. U prvom dijelu nadmetanja, nakon Slovenaca i Gruzijaca stigla je Grčka. Sada, u drugom dijelu ili u svojevrsnoj četvrtfinalnoj skupini F, prvo će slijediti Rumunji, pa Turci, a onda okršaj prvenstva (barem za nas dotadašnjeg dijela), Talijani.
Što se Rumunjske tiče, riječ je o realno momčadi drugog kvalitativnog ranga u Europi. Jasno da će naši igrači i svaki član stožera upozoravati na “neugodne i potencijalno opasne Rumunje”, ali... Kada biste priupitali postoji li neki rumunjski vaterpolist koji bi hipotetski pojačao našu reprezentaciju, nastao bi muk. Poradi pristojnosti nitko ne bi rekao ne, ali i tišina bi bila dovoljno glasna. Rumunji su se nakon nekoliko godina traženja ponovno vratili na svjetsku scenu. Barem kao sudionik velikih natjecanja. Od Londona 2012. ih nije bilo na Igrama sve do Pariza 2024., s tim da su se i ondje plasirali zato što je Južna Afrika odustala. Baš su ondje, u Parizu, naši vaterpolisti igrali s Rumunjskom i svladali ih bez velikih problema, 11:8. Iste su godine igrali inače i EP u Dubrovniku i Zagrebu (8. mjesto), kao i SP u Dohi (10. mjesto). Isti plasman imali su i ljetos na SP-u u Singapuru, kada su izgubili za 9. mjesto od Japana, petercima 19:20.
Imali su Rumunji nedavno i jedan bljesak. Prije dvije i pol godine, završnica Svjetskog kupa u Los Angelesu, na koji se Rumunjska plasirala prvi put nakon 13 godina, i onda ondje zauzela 6. mjesto, između ostalog pobijedivši i Srbiju. To je prva i jedina pobjeda Rumunjske nad Srbijom na nekom većem natjecanju.
Glede sadašnje momčadi, svi igrači dolaze iz rumunjskih klubova (Steaua, Dinamo Bukurešt i Oradea), osim centra Alexandru Gheorgea koji studira u SAD-u, na Stanfordu. Vratar Marius Tic (Steaua) je po pitanju kvalitete možda i prerastao rumunjsku ligu, dok postoje još samo dvojica igrača na koje valja pripaziti malo više. To su sjajni pucači Tudor-Andrei Fulea (broj 4) i Andrei Prioteasa (6 na kapici). Solidni, ali ništa više od toga, ako ćemo iskreno.
U biti, najveća “faca” u rumunjskoj reprezentaciji je na klupi, izbornik Bogdan Rath (53). Kao igrač bio je jedan od prvih naturaliziranih vaterpolista uopće, preuzevši talijansko državljanstvo. S Italijom je bio europski doprvak 2001. i srebrni na SP-u 2003. u Barceloni. On je bio pakleno dobar igrač i strijelac. Takvo nešto Rath u reprezentaciji nema.










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....