Kolinda Grabar Kitarović i Hrvoje Kačić

 DAVOR PONGRACIC/CROPIX
IN MEMORIAM

Preminuo legendarni hrvatski vaterpolist, srebrni olimpijac kojeg pamtimo i po zapaženim radovima izvan sporta

Kao igrač je bio dio iznimne generacije, a s dubrovačkim Jugom je osvojio dva naslova prvaka
Piše: Dean BauerObjavljeno: 14. veljača 2023. 19:04

U utorak, 14. veljače u dobi od 91 godine, preminuo je dr. Hrvoje Kačić. Vrhunski igrač, svjedoci govore najbolji vaterpolist Juga ‘50-tih godina prošlog stoljeća, izvanredan stručnjak međunarodne razine u pogledu pomorskog prava, te nadasve veliki hrvatski domoljub. Ovo potonje mu je umnogome i otežalo igračku karijeru.

To je sve u nekoliko riječi bio dr. Hrvoje Kačić. Rodio se u Dubrovniku 12. siječnja 1932. Cijeli je igrački vijek bio i ostao vezan isključivo uz Jug. Toliko odan da nije želio, u doba služenja vojnog roka u tadašnjoj vojsci, pristupiti splitskom Mornaru koji je bio mornarički klub. U bivšoj državi Hrvoje Kačić je kao sportaš, trpan u zatvor, oduzimana putovnica itd. U ćeliji je završio iz političkih razloga jer je 1952. nakon nogometne utakmice Dinamo - C. zvezda u kojoj je Dinamo pobijedio, Kačić slavio na ulicama Dubrovnika. Pod etiketom "hrvatskog nacionalizma" strpan je u zatvor. Zbog toga čak nije bio u mogućnosti ići na OI u Helsinki 1952., već je kao sudbenu kaznu od 30 dana zatvora, gradio obalu u Cavtatu ispred tadašnjeg milicijskog hotela. Početkom ‘50-tih godina u čak mu je tri navrata oduzimana putovnica.

Kao igrač je bio dijelom iznimne generacije. Srebro s EP u Beču 1950. bila je prva reprezentativna medalja uopće. Na OI u Melbourneu 1956. je osvojio srebrnu medalju, baš kao i 1958. na EP u Budimpešti. Godine 1957. proglašen je i najboljim igračem u ono doba silno prestižnog i jakog međudržavnog turnira "Trofeo d‘Italia". S dubrovačkim je Jugom 1950. i 1951. osvojio naslov prvaka.

U samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj, Hrvoje Kačić se smjesta stavio u službu domovini, a tu je bio od nemjerljive pomoći. Kao doktor pomorskog prava, od 1994. do 2001. bio je predsjednik Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Osobito su zapaženi bili njegovi radovi na utvrđivanju pomorske granične crte u Savudrijskoj vali, kod poluotoka Prevlake itd. Kao nezavisni je zastupnik bio u Saboru od 1990. do 1994., te je vodio Odbor za vanjsku politiku Sabora. Sudjelovao je u donošenju prvog Ustava Republike Hrvatske, bio je članom niza državnih komisija, a predstavljao je Hrvatsku i vodio saborska izaslanstva na više međunarodnih skupova u začecima naše nezavisnosti, te u posjetama Vijeću Europe, NATO savezu, pa današnjoj Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju…

Linker
09. listopad 2024 03:09