TOM DUBRAVEC/CROPIX Cropix
GODINA ZA PAMĆENJE

Prvi čovjek HR vaterpola za SN: ‘Europsko prvenstvo nam je donijelo tri bazena, u Zadru, Imotskom, ali i Splitu‘

Perica Bukić pojašnjava cjelokupne promjene koje je napravio HVS, ali i znakovitu vaterpolsku godinu 2022.
Piše: Dean BauerObjavljeno: 28. prosinac 2022. 10:18

Godina 2022. još je jedna od znakovitijih godina u povijesti hrvatskog vaterpola. Godina koju i sada gledamo, još više ćemo se vjerojatno prisjećati i u budućnosti, kroz prizmu Spaladium Arene, europskog zlata, velikog, možda čak i iznenađujućeg uspjeha. U ovim posljednjim riječima se krije upravo stoga i prvo pitanje.

Je li ono iznenađujuće i za vas? Promatrano prije svega s aspekta da je seniorska reprezentacija potpuno redizajnirana, možemo ih današnjim suvremenim rječnikom nazvati, Barakude 2.0. Pitanje za Pericu Bukića, prvog čovjeka hrvatskog vaterpola...

- Lijepo ste to zaključili i lijepo zvuči, Barakude 2.0. Činjenica je da je u Splitu zaista igrao veliki broj novih, što mladih, što malo starijih igrača, ali u svakom slučaju većina njih do jučer nisu imali ovakve utakmice i najveća svjetska natjecanja. Tim više je uspjeh i veći. I iako se uspjeh u sportu ne može unaprijed osigurati ili garantirati, treba reći da smo mi koji smo bili sasvim unutra u cijelom tom procesu priprema za taj Euro bili uvjereni u naš jako dobar rezultat. Ali u konkurenciji ovako iznimno jakih reprezentacija kao što su danas Španjolska, Mađarska, Italija, Srbija, Grčka, Crna Gora itd. biti siguran u uspjeh tj. osvajanje medalje bi bilo subjektivno. Ipak, ono što smo mi mogli napraviti i što je rekao bih najveći doseg u dosadašnjoj trenerskoj karijeri našeg sjajnog izbornika Ivice Tucka je fantastična i fanatična priprema ove momčadi i jedna ogromna doza želje, motiva, ali i samopouzdanja. Zlato je kruna svega nabrojanog. Još jednom moje iskrene čestitke igračima, stručnom stožeru i naravno našem zlatnom izborniku. Ali i zahvala navijačima koji su nas nosili do ovog sjajnog uspjeha - veli Bukić.

image
DAMIR KRAJAC Cropix

Postoji praktički plebiscitaran stav da je sa sportskog stajališta ostvaren veliki, najveći mogući uspjeh na tom natjecanju. No, držimo da ipak koje slovo priliči spomenuti i za organizacijski dio. Europsko prvenstvo u vaterpolu u Splitu bilo je najveće sportsko natjecanje ove godine u državi, organizacijski i provedbeno ga je u potpunosti provela zapravo začuđujuće malena ekipa isključivo ljudi iz vašeg Saveza. Javnost ne zna, ali cijeli projekt je operacionalno izvela ekipa od 6-7 ljudi i to je začuđujuće, na trenutke možda i nezdravo. Šest-sedam istih onih ljudi koji se nisu međutim bavili samo EP, već cijelu godinu obavljali svakodnevni posao iz domene funkcioniranja jednog nacionalnog saveza. Kakva je reakcija bila Europe, LEN, u konačnici i Vlade RH koja je financijski stala iza EP u Splitu? Jeste li osobno zadovoljni organizacijom EP?

Sve odradilo šestoro ljudi

- Izuzetno sam ponosan samom organizacijom i cijeli taj događaj u prekrasnoj Spaladium Areni je bio poseban spektakl. Tko god je posjetio neku od naših utakmica u tih dva tjedna, mislim da je ponio uspomene za cijeli život. Posebno naravno one najvažnije, to su bile utakmice polufinala i finala. Takvu pravu sportsku dramu s prekrasnim završetkom samo sport može režirati. Kao što ste i primijetili, samu organizaciju je proveo vrlo mali broj profesionalaca, djelatnika našeg Saveza, njih samo šestoro na čelu s Renatom Živkovićem, ali imali smo sjajnu suradnju sa svim našim partnerima u tom poslu, cijelom vojskom volontera, izvođača, ali i posebno bih istaknuo sponzora i medija i svima njima veliko hvala. Ovaj veliki organizacijski i sportski uspjeh je apsolutno i njihov uspjeh. Imali smo priliku ugostiti i sve čelne ljude LEN, ali i FINA, danas World Aquaticsa i svi su oni ostali oduševljeni ukupnim događajem. Posebna zahvala našem prvom dopredsjedniku LEN, Josipu Varvodiću koji nam je cijelo vrijeme bio na pomoći. Uistinu sam mislio da će vaterpolo teško ikad više doživjeti ono što smo napravili u Zagrebu 2010. kad smo osvojili naše prvo europsko zlato, ali ovo u Splitu je nadmašilo sva naša nadanja i očekivanja. Posebno mi je drago i zbog predsjednika Vlade RH, gosp. Andreja Plenkovića koji je od prvog dana stao iza našeg projekta i bez kurtoazije istinski je jedan od najzaslužnijih za ovako sjajnu organizaciju Eura u Splitu. A samo se sjetite koliko je bilo kritike kad smo objavili da će se vaterpolski EP odigrati u Spaladium Areni pred 11 tisuća gledatelja.

image
VLADIMIR DUGANDZIC Cropix

Proteklo je više od tri mjeseca od EP u Splitu, ali ovaj put imamo dodatnu opipljivu ostavštinu u vidu dva bazena. Jesu li sada, na samom koncu godine, ti bazeni konačno dobili nove vlasnike, gdje su?

- Dobro ste to rekli, konačno! Dakle, konačno smo uspjeli odraditi sve one nužne korake kako bi ti bazeni kao završni i nama izuzetno važan dio ukupnog projekta EP Split dobili svoju pravu svrhu i bili sutra novi poligon za bavljenje vodenim sportovima. Nije to išli ni lako ni jednostavno, ali uz dobru volju i korektnu suradnju svih zainteresiranih, mislim da smo uspjeli riješiti sva otvorena pitanja i probleme. Manji bazen dimenzija 25x18 metara bi trebao biti postavljen u Imotskom, dok veći bazen 36x25 metara ide u Zadar koji ima osiguranu lokaciju i sve potrebne dozvole, ali i potrebna sredstva za završnu fazu ugradnje tog plivališta. Grad Split će dobiti financijsku odštetu na ime odustajanja od toga bazena te će se s tim sredstvima, koliko sam informiran, konačno završiti obnova bazena na Zvončacu, pa bi i taj bazen trebao biti u punoj funkciji. Rezultat projekta EP Split 2022. bi u konačnici trebao biti, osim samog organizacijskog i sportskog uspjeha i čak tri plivališta koja će biti na raspolaganju sportašima ali i građanima Splita, Imotskog i Zadra.

Dolaze Milaković i Erak

Ove su godine nakon EP provedene i neke bitne strukturne promjene unutar Hrvatskog vaterpolskog saveza koje su možda ostale slabije primijećene u javnosti. Idemo redom, jednu po jednu. Nakon 16 godina imate novog glavnog tajnika. Renata Živkovića koji je postao LEN direktor za vaterpolo je zamijenio bivši reprezentativac, Ivan Milaković.

- Malo je složenija ta rekonstrukcija od ove promjene koju ste naveli. Naime, Renato Živković je nakon sjajno odrađenog posla na EP Split dobio veliko priznanje i postao je prvi operativac LEN kad je vaterpolo u pitanju. Ja sam se još i prije Eura u dogovoru s predsjednikom Drnasinom i dopredsjednikom Konsuom odlučio za odlazak s funkcije prvog operativca Saveza, te sam predložio ukidanje dužnosti izvršnog direktora, tako da u konačnom raspletu, sve je nedavno usvojeno i na Skupštini i na Upravnom odboru, od 1. siječnja Ivan Milaković preuzima dužnost glavnog tajnika, ali u biti on preuzima dosadašnju moju funkciju i postaje prvi operativac Saveza. Renata Živkovića je naslijedio Marko Erak s dužnosti Voditelja Ureda HVS-a. To su dva sjajna i sposobna momka, “svježa krv” i očekujem da s njima dvojicom i naravno s ostalim djelatnicima Ureda, taj segment funkcioniranja Saveza bude još i bolji.

image
VLADIMIR DUGANDZIC Cropix

Ratko Rudić je novi predsjednik Stručnog savjeta, tu ste izabrali stručno dokazani vrh vrhova.

- To je drugi dio rekonstrukcije dosadašnjeg načina rada, te sam također u tom užem krugu s Drnasinom i Konsuom predložio i to je i prihvaćeno i već provedeno također kroz odluku Upravnog odbora. Dakle, Ratko Rudić je imenovan na funkciju predsjednika Stručnog savjeta HVS-a. Ratko je također od prije i član Upravnog odbora Saveza. Mislim da ne trebam elaborirati što je sve Ratko dobroga napravio za hrvatski vaterpolo, on je između svih ostalih uspjeha i potpisnik prvih triju velikih hrvatskih zlata, naslova svjetskih i europskih prvaka, te olimpijskih pobjednika. Nakon završetka njegove trenerske karijere smo sjeli i stavio nam se volonterski na raspolaganje u bilo kojem segmentu rada Saveza. Ono što je pokazao u tom periodu u smislu njegovog angažmana i želje ponukalo nas je da mu ponudimo funkciju predsjednika Stručnog savjeta i mislim da je to sjajan odabir. Sate i sate smo proveli Ratko, Ivica i ja kako kroz period priprema, tako još intenzivnije na samom Euru u Splitu i kad vidite zajedno s istim ciljem i posvećenosti ta dva velika, rekao bih najveća trenera hrvatskog vaterpola svih vremena, osjetite ponos i zadovoljstvo snagom struke koju imamo.

Ključan razgovor 2004.

Ipak, ono možda najintrigantnije. Perica Bukić od prije nekoliko dana, temeljem odluke Skupštine HVS-a više nije dopredsjednik i izvršni direktor HVS-a, a niste više ni predsjednik Stručnog savjeta, već “samo” izvršni dopredsjednik Saveza. To me podsjeća na 2010. godinu kada ste, također nakon osvojenog naslova prvaka Europe, odstupili s dužnosti predsjednika HVS-a (za predsjednika je tada izabran Predrag Sloboda). Drugim riječima, što je više uspjeha i zlata,

Bukić se sve više povlači. Ne znamo samo što očekivati nakon što se osvoji treće europsko zlato... Je li sve to baš samo slučajnost?

- U ozbiljnom poslu, a uvjerenja sam da je vođenje jednog ovako sportski i organizacijski iznimno uspješnog Saveza ozbiljan posao, nema slučajnosti. Ne znači da će svaka odluka biti pogodak, ali da svaka odluka treba biti jako dobro promišljena, to je preduvjet i obaveza. Onih prvih godina mog preuzimanja saveza s dužnosti predsjednika, dovođenje Rudića 2005. godine, podizanje Saveza doslovno iz pepela, njegovo financijsko stabiliziranje, postizanje prvih velikih sportskih uspjeha... Sve to je odrađeno s dosta improvizacije, ali i velike strasti, ljubavi i entuzijazma. Moj razgovor s Rudićem krajem 2004. kada je bio izbornik reprezentacije SAD, je bio ključan za cijeli ovaj projekt. Za sportski uspjeh u kolektivnom sportu je nužna kvalitetna organizacija, ali najvažniji je preduvjet struka. Izbornik koji zna i koji to živi. Ratko Rudić je bio taj. Mi nikad nismo imali problema s kvalitetom igrača, ali ova dva druga segmenta je trebalo unaprijediti. Do te 2010. i europskog zlata u Zagrebu smo Savez tj. ovaj najveći dio posla oko struke i financija najvećim dijelom vukli nas nekolicina. U tom razdoblju moram istaknuti i veliku pomoć Ante Kulušića, kojeg sam “posudio” iz nogometa, ali on je za vaterpolo tih prvih par godina odradio ogroman posao. Pred EP Zagreb sam osjetio da je trenutak za uključiti nekoliko ljudi koji će se uz mene dodatno jače angažirati i tada smo se pojačali za novog predsjednika Predraga Slobodu koji je odradio veliki posao u svom mandatu, u Savez je s puno većom ulogom kao dopredsjednik ušao Željan Konsuo, Milivoj Bebić je preuzeo izuzetno važan segment vođenja sudačke udruge i svih natjecanja HVS-a, Renato je sve više hvatao konce u segmentu vođenja Ureda Saveza. I rezultat toga je bilo olimpijsko zlato u Londonu, srebro u Riju, sedam medalja na svjetskim prvenstvima u nizu... Godine 2018. je na čelo Saveza, ponovo dogovorno umjesto Slobode došao Mladen Drnasin, čovjek koji je u ovom timu bio od samih početaka i kao član Stručnog savjeta i Upravnog odbora, te je on započeo svoju dionicu kao predsjednik Saveza. Ovo zlato u Splitu mi je posebno drago i zbog njega, jer dobro znam koliko je sebe utkao u ovaj fantastični uspjeh. No, da se vratim temi... Nakon evo punih 18 godina operativnog vođenja Saveza u svim segmentima, procijenio sam da je vrijeme da se dodatno osnažimo i moj odlazak s dviju najvažnijih operativnih funkcija Saveza je isključivo iz razloga jer imamo odlična rješenja za te dužnosti i jer je naše uvjerenje da pravi i kvalitetan tim može uvijek više i bolje nego bilo koji pojedinac. Dodatno, naravno da s godinama dolazi i do određenog zasićenja u radu i uistinu mislim da je ovo korak naprijed. S položaja izvršnog dopredsjednika ostajem potpuno uključen u djelovanje i rad Saveza, ali sve operativne odluke su od siječnja u nadležnosti Ivana Milakovića, a Stručnim savjetom kao najvažnijim tijelom Upravnog odbora predsjeda Ratko Rudić - pojasnio je Bukić kadrovsku vaterpolsku “križaljku”.

Pomoć klubovima

Zašto nas međutim nema s medaljama u mlađim uzrastima od 2017. godine?

- To je jedna posebna tema... Dakle, u tim mlađim reprezentativnim uzrastima najvažniji je cilj osposobiti i afirmirati najbolje od tih mladih igrača kao kandidate za seniorsku reprezentaciju. Sportski rezultat nije nevažan, ali nije u prvom planu. Ipak, naravno da bode oči činjenica da već nekoliko godina nemamo medalju s tih natjecanja mlađih nacionalnih momčadi. Osim značajnog povećanja obima rada ostalih naših konkurenata, ima tu i naših propusta. Upravo ova reorganizacija rada Saveza gdje ćemo se Ratko Rudić i ja puno više pozabaviti segmentom struke svih muških i ženskih selekcija ide u smjeru poboljšanja i tog segmenta našeg funkcioniranja. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo vidjeti rezultate tog rada.

Najveći problem ili prvi zadatak za boljitak sporta u Hrvatskoj je... Politika posljednjih dana govori uvelike da je to infrastruktura s naglaskom na stadione. Ovaj novinar bi naveo porezne olakšice za sponzore. Što bi rekao Perica Bukić?

- Po mom mišljenju apsolutni je prioritet povećanje financijskih sredstava za sport i to primarno u segmentu financijske stabilnosti klubova, vezano na navedeno i poboljšanje statusa trenera. Kratko i jasno, klubovi i struka su temelj svih uspjeha i rezultata svih ekipnih sportova. To je naravno glavni razlog zašto HVS iz godine u godinu sa sve više sredstava pomaže funkcioniranje klubova.

Zaključno, budući da je ipak aktualno ili poprilično svježe, a izazvalo je polemike u medijima, javnosti. Izbornik prvaka Europe, Ivica Tucak nije bio među nagrađenima za najbolje trenere u 2022. u izboru HOO. Sam izbornik se suzdržao od komentara, ali razumjeli bi ako je teško uvrijeđen. Kako ste vi to doživjeli i je li vam se tko iz HOO ispričao barem?

- Osobno sam na tu temu komunicirao s čelnim ljudima iz HOO s kojima, da i to napomenem, imamo odlične odnose, suradnju i pomoć. Uvjeren sam da nije postojala namjera da bi se nekog zakinulo ili povrijedilo, ali da je taj segment mogao biti i kvalitetnije tj. preciznije odrađen, to je činjenica. Što se Ivice Tucka tiče, mislim da su posebno na ovom Europskom prvenstvu naše odlične igre i pobjede nosile njegov rukopis, te da je zaslužio najviša priznanja za taj veličanstveni pothvat. Inače, sama svečanost HOO je zaista bila prekrasna, očito je uloženo puno truda u organizaciju dodjele zasluženih priznanja, te svim nagrađenima iskreno čestitam. Godina 2022. je bila iznimno uspješna za hrvatski sport. Ipak, ponovit ću, ostaje dojam da bi ti kriteriji u izboru najboljih trebali biti puno precizniji i konkretniji, sve kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi prigovori ili nezadovoljstva. Dodjela priznanja iza kojih stoji Vijeće HOO po mom mišljenju treba uistinu biti do kraja transparentno, kriteriji unaprijed precizno definirani, bez ikakve mogućnosti subjektivnih ocjena - za kraj će Perica Bukić.

Donijeli smo svih pet ekipnih zlata u posljednjih 15 godina, ali u sportu ne postoji jučer

Sljedeća godina nam donosi opet dva velika seniorska nadmetanja, SP u Fukuoki i EP u Tel Avivu. Nova prvenstva - stara očekivanja? Odnosno, i dalje lov na medalju? Želimo reći, ambicioznost je pokretačka snaga sporta, ali koliko je realno biti više od desetljeća i pol stalno u svjetskom vrhu, donositi medalje, jedini u Hrvatskoj donosite zlata posljednjih 15 godina u loptačkim sportovima... Jasno, zlobnici će uvijek reći “to je zato jer je malobrojna konkurencija”.

- Što se “malobrojne” konkurencije tiče, to je nekakva floskula onih koji ne vole vaterpolo. Vrlo je slično u svim sportovima izuzev nogometa i svi mi imamo desetak reprezentacija u svijetu koje dijele medalje. Činjenica je da vaterpolo iz godine u godinu ima sve jaču konkurenciju i sve je teže do medalje. Ipak, uz ogroman trud prije svih izbornika i njegovog stožera i naravno igrača, uspješno se držimo svih ovih 15-tak godina u samom svjetskom vrhu. Igrali smo čak devet polufinala svjetskih prvenstava u nizu. U tih 15 godina Hrvatska je u ekipnim sportovima osvojila pet zlatnih medalja na najvećim natjecanjima i svih pet je donio vaterpolo. Što se sljedeće godine tiče, poznato je da je pandemija poremetila kalendare svih tih velikih natjecanja i da do Pariza imamo još dva svjetska i jedno europsko prvenstvo. Naš je cilj naravno uvijek isti; na svakom natjecanju probati osvojiti medalju, po mogućnosti što sjajniju. U sportu ne postoji jučer, niti ono što je iza nas. Ali najvažnije je da su toga svjesni i izbornik, njegov stožer i igrači. I ta njihova želja za uspjehom, trud i odricanja koja ulažu, jamstvo su uspjeha - ističe Perica Bukić.

Teško mi je jer u vaterpolu naši klubovi definitivno mogu biti konkurentni u Europi

Kako bi Perica Bukić opisao stanje u klubovima koji su nukleus sporta, jezgra reprezentacije? Imamo dva kluba u Ligi prvaka (Jug AO i Jadran), ali oba ipak teško prate konkurenciju odnosno iako bismo se voljeli prevariti, niti jedan nije u krugu favorita za naslov prvaka Europe. U Eurokupu nemamo ove sezone niti jedan klub.

- Na žalost, činjenica je da naši najjači klubovi više nisu favoriti u borbi za naslov prvaka Europe, kao i da smo se mi naučili na puno bolje i više u smislu rezultata i ambicija. Kad gledamo naše ostale ekipne sportove stanje je još i značajno lošije. Vrlo je lako zaključiti da mi više ni u jednom ekipnom sportu nismo konkurentni s najboljima u Europi, kad je klupski sport u pitanju i da bi u tom segmentu trebalo napraviti najveći iskorak. Posebno mi teško pada sadašnje stanje i iz razloga što ako u nekom sportu mi u Hrvatskoj možemo biti konkurentni u najjačim klupskim natjecanjima, onda je to vaterpolo.

Linker
23. studeni 2024 11:43