Kineski predsjednik Xi Jinping otvorio je u petak na svečanosti održanoj na Nacionalnom stadionu u Pekingu, poznatijem kao "Ptičje gnijezdo", XIII. Zimske paraolimpijske igre, a hrvatsku zastavu nosio je snowboarder Bruno Bošnjak.
Na ZPOI u Pekingu nastupit će 564 parasportaša iz 46 zemalja, među kojima i četvero hrvatskih predstavnika, alpinci Damir Mizdrak i Lucija Smetiško, snowboarder Bruno Bošnjak, te nordijac Josip Zima.
Peking će tako postati prvi grad u povijesti koji je ugostio ljetne olimpijske i paraolimpijske igre (2008), a sada i zimske OI i POI.
Nažalost, niti ove Igre nisu lišene pandemije, pa se kao i one ljetne u Tokiju i nedavne OI u Pekingu, održavaju u "balonu". Epidemiološke mjere su u Pekingu čak i strože od onih u Tokiju. Svi sudionici, sportaši i dužnosnici ostat će u hermetički zatvorenom balonu koji će ih držati odvojenim od vanjskog svijeta za vrijeme trajanja Igara. Sportaši su imali izbor - ili biti potpuno cijepljeni ili 21-dnevna karantenu po dolasku.
ZPOI u Peking će ostati upamćene i po izbacivanju ruskih i bjeloruskih paraolimpijaca zbog agresije njihovih zemalja na Ukrajinu. Međunarodni paraolimpijski odbor (IPC) je prvotno donio odluku da Rusija i Bjelorusija mogu sudjelovati pod neutralnim nazivom i pod paraolimpijskom zastavom, međutim nakon silnih pritisaka brojnih federacija, IPC je izbacio obje zemlje s Igara.
Svečanost je započela osvrtom na prethodnih 12 Zimskih paraolimpijskih igara, a potom je predstavljeno i svih šest paraolimpijskih sportova na programu.
Tema ceremonije otvaranja bila je "'Poboljšaj se, idi dalje, zajedno", koja je proizašla iz drevne kineske izreke "trebalo bi težiti osobnom poboljšanju dok dani prolaze".
Za razliku od olimpijske pande Big Dwen Dwen, maskota ZPOI je čarobno stvorenje Shuey Rhon Rhon, koje predstavlja kineski lampion. Za maskotu se tvrdi da predstavlja prijateljstvo, hrabrost i snagu. Ime bi se moglo prevesti kao snježna maskota, ali pojmovi imaju nekoliko značenja, među kojima su i uključivanje i prihvaćanje, što je posebno prikladno za Paraolimpijske igre. Maskota ima još jedno značenje, jer se ova svjetiljka u Kini smatra simbolom svjetla, prosperiteta i topline.
Belgija je bila prva nacija koja se pojavila na ceremoniji otvaranja, a slijedili su je Japan i Danska, te Ukrajina čiji su sportaši dočekani velikim pljeskom s tribina.
Hrvatski parasportaši su u "Ptičje gnijezdo" ušli 15. po redu, a hrvatsku trobojnicu nosio je snowboarder Bruno Bošnjak, osvajač bronce iz Pjongčanga, prvog hrvatskog odličja na zimskim POI.
S posebnom pažnjom čekao se govor predsjednika Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC) Andrewa Parsonsa nakon posljednjih dramatičnih događanja.
"Večeras želim početi s porukom mira. Užasnut sam onim što se trenutno događa u svijetu. XXI. stoljeće je vrijeme za dijalog, a ne za rat. Sportaši iz 46 nacija će se natjecati jedni s drugima, a ne jedni protiv drugih. Oni će pokazati najbolje od čovječanstva. Paraolimpijci znaju da protivnik ne mora biti neprijatelj, a da ujedinjeni možemo postići više, puno više," kazao je predsjednik IPC-a podsjetivši kako je "Olimpijsko primirje usvojeno na Generalnoj skupštini UN-a i mora se poštovati."
"U IPC-u težimo boljem i inkluzivnijem svijetu, bez diskriminacije, bez mržnje, bez neznanja i bez sukoba. Paraolimpijski pokret poziva svjetske vlasti da promiču mir, razumijevanje i uključenost. Promjena počinje sportom. Ne samo da može donijeti sklad, već može biti katalizator preobrazbe života ljudi, gradova i zemalja," dodao je, a potom se obratio sportašima.
"Vaše pripreme nisu bile lake. Proslavite svoja postignuća ovdje i vaše će sposobnosti pomoći da promijenite svijet za milijune ljudi. Želim vam svu sreću," poručio je Brazilac koji je svoj govor završio zavikavši "Mir" uz stisnute šake prije nego što je kineski predsjednik Xi Jinping otvorio Igre.
Jedan od vrhunaca večeri bilo je paljenje paraolimpijskog plamena. Kao i na nedavnim olimpijskim igrama najmanji olimpijski plamen u povijesti zapaljen je usred pahulje sačinjene od pahuljica u kojima su bila imena svih država koje je natječu na Igrama. "Pauhuljicu" je na ZPOI upalio Li Duan, koji je postavio svjetski rekord u troskoku na ZOI u Pekingu 2008.
Na Igrama će se medalje dijeliti u šest sportova (alpsko i nordijsko skijanje, biatlon, snowboarding, parahokej, te curling u kolicima), 78 disciplina, 39 za muškarce, 35 za žene i četiri mješovite discipline. Najviše predstavnika imat će domaćin Kina, 96 parasportaša. Slijede sportaši s invaliditetom iz SAD sa 67 predstavnika, zatim Kanada (49), Južna Koreja (32), Japan (29), Italija (29)...
Hrvatske boje branit će četvero predstavnika, alpinci Damir Mizdrak i Lucija Smetiško, snowboarder Bruno Bošnjak, te nordijac Josip Zima.
Paraolimpijske igre su prvi put održane 1960. u Rimu, dok su prve Zimske POI bile 1976. u švedskom Ornskoldsviku.
Od 1988. godine i Seula održavaju su u gradu domaćinu olimpijskih igara.
Od Ornskoldsvika do Pekinga
Zimske paraolimpijske igre u Pekingu, koje su u petak otvorene na Nacionalnom stadionu, poznatom kao "Ptičje gnijezdo", trinaeste su po redu, a Peking je postao prvi grad u povijesti koji je ugostio ljetne OI i POI (2008), te zimske OI i POI (2022).
Iako je prvo izdanje ljetnih paraolimpijskih igara održano 1960. u Rimu, trebalo je proći još 16 godina kako bi se održale prve Zimske paraolimpijske igre i to u švedskom Ornskoldsviku.
Bile su to i prve POI uopće na kojima nisu sudjelovali samo sportaši u invalidskim kolicima. U godinama koje su uslijedile Igre su se proširile i postale zajedno s ljetnim POI najveći međunarodni sportski događaj osoba s invaliditetom.
U Ornskoldsviku je sudjelovalo 198 sportaša iz 16 zemalja koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju. Četiri godine kasnije parasportaši su se okupili u norveškom Geilu. Sudjelovalo je 299 natjecatelja iz 18 zemalja, Treće i četvrte zimske POI bile su u Innsbrucku, pa su uslijedili zajedno francuski Tignes i Albertville.
Od olimpijskih igara u Seoulu 1988. godine paraolimpijske igre se održavaju u istom gradu kao i OI.
Do sada je održano 16 ljetnih i 12 zimskih POI, a u Pekingu će biti 13. zimske paraolimpijske igre.
Što se tiče ljestvice medalja svih vremena na Zimskim paraolimpijskim igrama, Njemačka je prva s ukupno 364 medalje, od čega je 137 zlatnih. Norveška, SAD i Austrija su ostale tri nacije s ukupno preko 300 medalja i preko 100 zlata.
U Pekingu, koji je postao prvi grad u povijesti koji je ugostio ljetne OI i POI (2008), te zimske OI i POI (2022) nastupit će 564 parasportaša iz 46 nacionalnih saveza, među kojima i četiri hrvatska paraolimpijca.
Što se tiče broja sportaša, Peking je gotovo jednak Pjngčangu (2018) gdje je nastupilo 569 sportaša. No, u Pekingu će nastupiti rekordnih 138 para sportašica, što je povećanje u odnosu na 133 koje su sudjelovale prije četiri godine.
Medalje će se dijeliti u 78 disciplina, 39 za muškarce, 35 za žene i četiri mješovite discipline.
"Fantastično je postignuće izjednačiti se s rekordnim brojem para sportaša koji će se natjecati na Zimskim Paraolimpijskim igrama imajući na umu izazove s kojima su se suočavali tijekom posljednje dvije godine. Ovo je dokaz izvanrednih napora nacionalnih paraolimpijskih odbora i međunarodnih federacija," kazao je predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora Andrew Parsons.
"S Međunarodnim danom žena na horizontu, drago mi je vidjeti da je broj para sportašica strahovito porastao, dosegnuvši rekordne razine. Treba još puno raditi na postizanju spolnog pariteta, ali značajno povećanje učešća žena na Zimskim igrama u posljednjih 20 godina pokazuje da idemo u pravom smjeru," dodao je.
Prva Paraolimpijske igre održane su 1960. godine u Rimu, međutim povijest paraolimpijskih igara i paraolimpijskog pokreta veže se uz njemačkog neurologa Ludwiga Guttmanna.
Sin židovskog ugostitelja je 1939. sa suprugom i dvoje djece pobjegao u Englesku, a pet godina kasnije u bolnici Stoke Mandeville je osnovao Centar za ozljede leđne moždine i uveo revoluciju u tretman cerebralne paralize.
Guttmann je brzo shvatio da je tjelesna aktivnost važna za osobe s invaliditetom, zbog toga je 28. srpnja 1948. na dan otvaranja Olimpijskih igara u Londonu, organizirao prve Igre na kojima su nastupile ekipe iz njegove bolnice i doma veterana iz Richmonda, a nadmetali su se u streličarstvu.
Uslijedile su godine kada se broj sudionika i broj sportova sve više povećavao pa se postavilo pitanje prilagođenih borilišta, smještaja i sredstava. Sredinom 1958. Guttmann je s Antoniom Magliom, direktorom Spinalnog centra talijanskog instituta INAIL razgovarao o mogućnosti da se Igre Stoke Mandeville 1960. održe u Rimu, gradu koji je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) odabrao za domaćina OI. Ideju su podržale talijanske vlasti i postignut je dogovor.
Na prvom izdanju POI nastupilo je 400 sportaša iz 23 zemlje, a nastupili su samo sportaši s ozljedama kralježnice. U Torontu 1976. prvi put su nastupile osobe s amputacijama, te slijepi i slabovidni sportaši. Iste godine u švedskom Oernskoeldsviku su održane prve zimske POI.