Prošla sezona Svjetskog kupa u skijaškim skokovima umalo je završila na tragičan način. Za podsjetnik, finale skakačke sezone na kultnoj Letaonici braće Gorišek na Planici obilježio je težak pad koji je u probnoj seriji doživio 27-godišnji Norvežanin Daniel-Andre Tande. On se spustio niz skakaonicu brzinom većom od 100 km/h, a onda je u zraku izgubio ravnotežu i punom težinom pao na snijeg. Ostao je nepomično ležati, kasnije smo doznali i da mu je srce prestalo kucati na tri minute, a nakon oživljavanja je helikopterom prevezen u bolnicu u Ljubljanu, gdje je stavljen u stanje umjetne kome. Pregledi su pokazali moždano krvarenje, slomljenu ključnu kost i probijena pluća, a svima je laknulo kad je nekoliko dana kasnije objavljeno da nema ozljede opasne po život.
No, ako ste pomislili da će Tandea ova strahota udaljiti od skijaških skokova, prevarili ste se. Norvežanin se ove sezone vratio u Svjetski kup, štoviše prije dva tjedna je u Klingenthalu osvojio i drugo mjesto.
"Ničega se ne sjećam, ali možda je to i dobra stvar. Četiri dana sam bio u komi i kad sam se probudio nisam ni znao da nisam u Oslu. Sa mnom su bile moja majka Trude i djevojka Anja. Ne sjećam se čak ni putovanja na Planicu. Bila je to ozbiljna trauma. Ali znate li što sam učinio? Nakon što su mi rekli što se dogodilo, isti dan kad su me probudili iz kome zamolio sam medicinsku sestru da mi pokaže video moga pada. Otada sam ga pogledao 100 puta. Morao sam znati u čemu sam pogriješio", otkrio je Tande u razgovoru za Bild.
"Sve je izgledalo dobro tijekom spuštanja, ali u prvoj fazi leta sam bio preagresivan i izgubio sam kontrolu nad skijama. Nakon toga nisam imao šanse. Pao sam kao kamen", dodao je.
Kaže da mu je dovoljan bio samo jedan razgovor sa psihologom jer je dovoljno psihički čvrst. Pet mjeseci nakon nesreće vratio se skokovima, najprije na maloj skakaonici, a vrlo brzo nakon toga i na velikoj u Lillehammeru.
"Da budem iskren, bio sam jako nervozan. Ali, to je bila pozitivna nervoza. Jer nemojmo se zavaravati: da sam se bojao, morao bih prestati. Ni majka ni djevojka me nisu tražile da odustanem jer znaju da je ovo moj život, moja strast, moja ljubav. To je kao ovisnost. Nitko me ne može zaustaviti. Moja majka je u trenutku kad sam se probudio iz kome znala da ću ponovno skakati. Nije bila sretna zbog toga, ali podržava me cijeli život. Ja sam ovisnik o adrenalinu. I nemam plan B."
Težak pad na Planici nije bio prvi slučaj u kojem je Tande uplašio sve oko sebe. Prije tri godine obolio je od Stevens-Johnsonovog sindroma, kožne bolesti koja u nekim slučajevima može imati i smrtni ishod.
"Otišao sam popodne malo odspavati i kad sam se probudio, nisam mogao disati. Mislio sam da ću umrijeti", pričao je kasnije.
No, ni to nije sve.
"Kao novorođenčetu srce mi je odjednom prestalo kucati, a spasila me majka. Potom sam kao dijete skoro umro od cjepiva koje se tada koristilo. Onda me, kad sam imao 13 godina, udario automobil. Kažu da mačka ima devet života, znači da su mu ostala još četiri", uz smijeh zaključuje Tande svoju neobičnu životnu priču.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....