Phil Cole/Getty Images / Getty Images
PUNO VELIKIH PRIČA

SVETI GRAL I ZA NAJVEĆE LEGENDE Kratka povijest Davis Cupa: Natjecanje koje postoji još od 1900. godine i bez kojeg je svijet tenisa posve nezamisliv

Piše: Toma DragičevićObjavljeno: 23. studeni 2018. 00:12

Otkad je Dwight Filley Davis krajem 19. stoljeća sa suigračima na sveučilištu Harvard došao na ideju organizirati teniski okršaj Amerikanaca i Britanaca, natjecanje koje je rapidno raslo i postalo poznato kao Davis Cup uskoro će i nestati u formatu kakav poznajemo. Zapravo, od sljedeće godine će Davis Cup više sličiti onom s početka 20. stoljeća kad se o ukupnom pobjedniku odlučivalo na jednom mjestu, na jednom turniru prvo s dva pa tri i onda kasnije sve više sudionika.

Ovogodišnje izdanje koje će se zaključiti finalom Francuske i Hrvatske ukupno je 107. u povijesti natjecanja koje je “ispričalo” toliko velikih priča da se povijest tenisa i sporta općenito ne može zamisliti bez Davis Cupa.

Tennis - Davis Cup Final Draw - France v Croatia - Stade Pierre Mauroy, Lille, France - November 22, 2018   The Davis Cup trophy on display before the draw   REUTERS/Pascal Rossignol - RC15CA38FDC0
REUTERS/Pascal Rossignol

Četiri mušketira

Sve do Drugog svjetskog rata je ovo natjecanje bilo poznato kao International Lawn Tennis Challenge, uz spomenutog Davisa po kojem je kasnije natjecanje i nazvano, svoj pečat je u ranim godinama ostavio i Norman Brookes koji je kao igrač/kapetan šest puta vodio Australiju sve do kraja, američku tradiciju nastavio je Bill Tilden, onda su se u dvadesetim godinama prošlog stoljeća pojavila francuska Četiri mušketira, u drugoj polovici tridesetih veliko rivalstvo razvili su Donald Budge (SAD) i Fred Perry (VB), pedesete i šezdesete su obilježili Australci predvođeni velikim Royom Emersonom, krajem šezdesetih i počeskom sedamdesetih su Ilie Nastase i Ion Tirac s Rumunjskom izgubili tri finala od Amerikanaca predvođenih Stanom Smithom, a jedan Bjorn Borg sedam godina (1973-80) bio je neporažen (33 pobjede) u pojedinačnim mečevima za Švedsku...

Duboki trag u Davis Cupu je ostavio i John McEnroe, peteorstruki osvajač s Amerikancima između 1978. i 1992, iz osamdesetih se pamte veliki finalni okršaji Šveđana i Nijemaca, Matsa Wilandera i Stefana Edberga s jedne, odnosno Borisa Beckera i Carl-Uwea Steeba s druge strane.

Devedesete su donijele raznolikost jer su, recimo, Amerikance do titule prvo doveli Andre Agassi i Michael Chang (1990), onda Agassi i Jim Courier (1992. su Pete Sampras i John McEnroe u finalu igrali tek - parove) pa Sampras i Courier (1995), dok su Francuze predvodili Henri Leconte i Guy Forget (1991), odnosno Cedric Pioline i Arnaud Boetch (1996), Nijemcima su naslov donijeli Michael Stich i Marc-Kevin Göllner (1993), Šveđanima Edberg i Magnus Larsson (1994), Larsson i Jonas Björkman (1997) te Magnus Norman i Magnus Gustafsson (1998).

Lleyton Hewitt i Mark Philippoussis potpisali su dvije australske pobjede na prijelazu stoljeća (1999. i 2003), Ruse je do kraja Marat Safin 2002. odveo s Jevgenijem Kafeljnikovim, a četiri godine kasnije s Nikolajom Davidenkom.

25.12.2005 Docek Davis Cup reprezentacije nako osvajanja 1. mjesta u Bratislavi,  Ivanisevic, Karlovic , Ancic, Ljubicic                , snimio: D. Krajac
Damir Krajač / CROPIX / ALL
Davis Cup Hrvatska

Ima ga i Ivanišević

Nagradu za veliku karijeru je osvajanjem Davis Cupa 2005. dobio i Goran Ivanišević koji je uvršten u momčad za finale sa Slovačkom.

U 21. stoljeću je Davis Cup definitivno postao mjerilo najvećih jer ga je Rafa Nadal sa Španjolskom osvajao četiri puta, a po jednom i Roger Federer, i Novak Đoković, i Andy Murray, i Juan Martin Del Potro...

CRTICE IZ POVIJESTI

› Davis Cup je pokrenut 1900. kao natjecanje Amerikanaca i Britanaca (SAD - Britanska Otočja), a prvo izdanje održano je u bostonskom kriket klubu Logwood i završilo je pobjedom Amerikanaca od 3:0

› Osnivač je Dwight F. Davis (ujedno i pobjednik prvog odigranog meča) po kojem ime nosi i legendarni trofej i koji je s trojicom kolega iz teniske momčadi sveučilišta Harvard osmislio ovaj dvoboj

› Francuska i Belgija priključili su se 1904. u Londonu (Amerikanci nisu nastupili na prvom Davis Cupu izvan svoje zemlje), a godinu dana kasnije Australazija (Australija i Novi Zeland) i Austrija

› Natjecanje prvi put nije održano 1910. i ponovo 1915-18. (Prvi svjetski rat)

› Francuska je 1927. prekinula dominaciju Amerikanaca, Britanaca i Australazije, da bi legendarna Četiri mušketira (Jean Borotra, Jacques Brugnon, Henri Cochet i Rene Lacoste) Davis Cup osvajala šest godina zaredom

› Prva kontinentalna podjela na američku i europsku zonu uvedena je 1932.

› Samo jednom se dogodilo da reprezentacija nadoknadi 0-2 u finalu Davis Cupa, napravili su to 1939. Australci u gostima kod Amerikanaca

› Kao kapetan Australaca je Harry Hopman između 1939. i 1967. potpisao rekordnih 16 naslova

› Zbog Drugog svjetskog rata se nije igralo 1940-45, a od 1946. se Davis Cup bez prekida igra svake godine

› Amerikanac Tut Bartzen je u devet nastupa 1952-61. ostvario savršenih 16-0 (15 pojedinačnih i jedna pobjeda u paru)

› Između 1954. i 1972. Nicola Pietrangeli odigrao je za Italiju rekordna 164 meča u Davis Cupu te ostvario najviše pojedinačnih (78) i pobjeda u paru (42) u povijesti ovog natjecanja; ukupan skor 120-44

› Roy Emerson je između 1959. i 1967. osam puta vodio Australce do pobjede u Davis Cupu

› Godinu dana nakon što je u tenisu startala Open era, Davis Cup je 1969. prvi put imao 50 sudionika

› Južna Afrika došla je do finala 1974. i bez borbe osvojila Davis Cup jer su Indijci zbog apartheida odbili otići u Johannesburg

› Björn Borg je 1975. ostvario 12-0 u pojedinačnim mečevima, najbolji omjer ikad u jednoj godini

› Davis Cup je današnji izgled poprimio 1981. pokretanjem Svjetske skupine sa 16 najboljih, dok su ostali raspoređeni po kontinentalnom ključu te je uspostavljena protočnost kroz skupine

› Brojka od 100 sudionika prvi put je probijena 1993. nakon ere u kojoj je kroz 20 godina Davis Cup osvajalo osam različitih zemalja

› U 20. stoljeću Davis Cup su osvajali (9): SAD (31), Velika Britanija (devet puta), Australija (28), Francuska (osam puta), Južna Afrika, Švedska (sedam puta), Italija, Čehoslovačka i Njemačka (triput)

› Od 2000. pobjednici Davis Cupa su bili (11): Španjolska (pet puta), Francuska, Rusija (po dvaput), Australija, Hrvatska, SAD, Srbija, Češka (dvaput), Švicarska, Velika Britanija i Argentina

› Rekordnih 139 nacija nastupilo je u Davis Cupu 2001. godine

› Stoto finale Davis Cupa odigrano je 2012. u Pragu, a u njemu je Češka slavila protiv Španjolske (3-2) nakon što je Radek Štepanek u petom meču dobio Nicolasa Almagra (tod)

Linker
05. studeni 2024 05:41