Bilo bi svakako pretjerano reći da trijumf Jannika Sinnera na Australian Openu spada u kategoriju čuda. Jer to je mladić koji je dio vrhunskog tenisa već dobre tri-četiri godine i s obzirom na to kako su ga mnogi najavljivali i ocjenjivali, zapravo je bilo samo pitanje trenutka kada će ostvariti nešto poput ovoga u Melbourneu. Jer talent je prevelik da bi ne uspio.

Međutim, 22-godišnji Talijan zapravo jest u jednu ruku sâm po sebi čudo.

Liječnici su, naime, svojedobno Hanspeteru, kuharu u skijaškom domu podno talijanskih Alpa, i njegovoj supruzi, Siglinde, konobarici u tom istom odmaralištu za skijaše, objasnili da nikad neće moći imati djecu biološkim putem.

MARTIN KEEP Afp

Hanspeter i Siglinde odlučili su stoga posvojiti dijete pa je u njihov dom stigao 9-mjesečni dječačić rođen u ruskom Rostovu. Cijele dvije godine kasnije, međutim, kada su se već pomirili s time, odnosno prestali i razmišljati o toj opciji, Siglinde je doznala da je - trudna.

Ne moram, već uživam igrati

Devet mjeseci kasnije, kontra dakle prognozama znanosti i liječnika, dobili su još jednog sina. Odlučili su ga nazvati Jannik, zasigurno ne bez pomnog odabira, jer to je ime njemačko-nizozemskog porijekla i znači “Bog je milostiv”. I, tako je, eto, već prvo pojavljivanje u svijetu Jannika Sinnera, najnovijeg Grand Slam pobjednika, imalo snagu čuda.

Malo više od 22 godine kasnije isti taj Jannik praktički je na krovu teniskog svijeta. S obzirom na cijelu obiteljsku pozadinu, odnosno roditelje koji su nesumnjivo svoje “čudo” znali cijeniti i kroz odrastanje mu znali ugraditi vrednovanje temeljnih životnih vrijednosti, nije uopće neobično što se Jannik u trenucima svoje najveće sportske sreće, dok je dizao pehar pobjednika Australian Opena, sjetio i govorio o roditeljima i obitelji.

- Volio bih da svi mogu imati roditelje kakve imam ja. Uvijek su mi dopuštali da radim ono što želim, da izaberem što me zanima. Čak i kad sam bio mlađi i okušavao se u drugim sportovima, nikad mi nisu stavljali pritisak. Volio bih da sva djeca imaju takvu slobodu. Mama i tata, hvala vam - rekao je Sinner, pa kasnije na press konferenciji još dodao:

- Otišao sam od doma jako mlad i morao sam brzo odrasti, s 14 godina naučiti kuhati, prati sebi rublje i takve neke stvari. Meni je bilo teško, ali mojim roditeljima da puste 14-godišnje dijete još teže. S druge strane, nikad nisu stavljali pritisak na mene zbog tenisa i zato sam, vjerujem, danas tu gdje jesam i tako opušten. Jer uživam igrati tenis, ne zato što ga moram igrati.

FIONA HAMILTON Afp

Tako je oduvijek bilo, jer Sinnerovi su živjeli u Sextenu, selu s 1900 stanovnika na granici s Austrijom na obroncima Dolomita. I tamo je, sasvim prirodno, Jannik prvo otkrio skijanje, u kojem je već kao klinac ostvarivao zapažene rezultate, a tek kasnije probao je s tenisom. No, prvo je to bila samo zabava, dva-tri teniska treninga tjedno, a poslije toga opet - skijanje.

Međutim, vrsni teniski stručnjak Riccardo Piatti - nama jako dobro znan kao jedini trener Ivana Ljubičića, kroz cijelu njegovu karijeru - prepoznao je silan talent koji se skrivao u štrkljavom riđokosom dječaku. No, kako uvjeti za teniski razvoj baš i ne postoje u Sextenu, u kojem inače i danas žive Sinnerovi roditelji i gdje imaju veliku kuću s apartmanima za iznajmljivanje, Piatti je “povukao” Jannika sa sobom u Bordigheru, na obalu Ligurskog mora, blizu Monte Carla. Tako je Jannik zbog tenisa već kao 13-godišnjak napustio obiteljski dom.

Piatti ga je uzeo pod svoje, godinama brusio talent, zajedno i s Riječaninom Daliborom Širolom kao kondicijskim trenerom, i doveo ga još krajem 2021. u svjetski Top 10 te do pet osvojenih turnira na ATP Touru. No, Jannik se početkom 2022., nakon poraza od Tsitsipasa u tri seta u četvrtfinalu Australian Opena, odlučio na drastičan rez te angažirao kompletan novi stručni stožer. Sve se oko njega promijenilo, zamijenio je sve i svakoga, ali od ranije zadržao samo jednu stvar - Formula Medicine.

Riječ je o stručnjacima za mentalnu pripremu sportaša, a koji su još odavna počeli s vozačima Formule 1 (otuda i naziv), od Ayrtona Senna, preko Fernanda Alonsa do Maxa Verstappena, ali u međuvremenu su “uskakali” i u druge sportove gdje su primjenjivali iskustva iz F1. Tako je u priču uskočio i novi pobjednik Australian Opena, koji osim intenzivnog fizičkog, tehničkog i taktičkog rada, svoje rezultate zahvaljuje i pomnoj pažnji na mentalni aspekt, čimbeniku koji je barem jednako važan kao i ostali spomenuti.

Jer njime se vježba upravljanje u kriznim situacijama tijekom meča, održavanje koncentracije, kontrola emocija, a tako um, koji je osobito važan u individualnim sportovima, od nepouzdane varijable postaje upravljiv faktor i u najdelikatnijim trenucima meča.

- Nije da ih zovemo da interveniraju kad zatreba, već ih Jannik kontaktira preko video-poziva kada nije u Italiji ili preko računala radimo neke vježbe koje nam zadaju. Zapravo je taj rad vrlo stimulirajuć - otkrio je neke detalje oko toga i sadašnji Sinnerov trener, Darren Cahill.

Reket u škole za teniski ‘boom’

Filozofija svega je zapravo da mozak vrijedi jednako kao mišići, a najbolji je dokaz tome i finale. Sinner se uspio vratiti nakon 0-2 u setovima, i to u svom prvom Grand Slam finalu u karijeri, a za takvo nešto treba imati i “jaku glavu”. Uostalom, i kada je gubio 0-2 i kada je bio pred pobjedom, Jannik je cijelo vrijeme izgledao kao robot - bez ikakvog izraza na licu koji bi odao bilo kakvu emociju, ljutnju, nervozu, zabrinutost, veselje ili zadovoljstvo. Takva kontrola i dobrih i loših emocija itekako može napraviti razliku između pobjede i poraza. Tek kad je sve završilo malo se opustio i slavio, ali čak ni to nije bilo pretjerano.

No, zato su ludovali Carota boys, skupina najvjernijih Sinnerovih navijača koji se oblače u mrkve - jer je Jannik jednom tijekom meča umjesto za tenisače uobičajene banane, u pauzi između gemova jeo mrkvu. Digao je, jasno, i ostatak Italije na noge, jer nakon što im je prije dva mjeseca donio Davis Cup nakon skoro pola stoljeća čekanja, sada su prvi puta nakon čak 48 godina naši prekomorski susjedi dobili novog Grand Slam pobjednika. Čekali su od Adriana Panatte i njegova Roland Garrosa iz 1976. Novi ne bi trebali čekati tako dugo, jer Sinner bi trebao u sljedećem desetljeću biti jedan od glavnih faktora na globalnoj teniskoj sceni, a to onda podrazumijeva i učestala Grand Slam slavlja.

- Talijanski je tenis u dobrim rukama. Jannik Sinner pobijedio je najbolje na svijetu za svoj prvi veliki trofej, a sa svojom mladosti, snagom, tehnikom, preciznošću i all-round igrom, “osuđen” je na još puno njih - čestitao mu je i veliki Australac, Rod Laver.

Predsjednik Talijanskog teniskog saveza, pak, najavljuje da će ovo izazvati teniski “boom” na Čizmi, da će sasvim sigurno puno više djece sada dobivati reket kao rođendanski dar, kao i da će se njihov projekt Reket u škole sa sadašnjih 320.000 obaveznih polaznika u osnovnim školama pretvoriti u željenih milijun kroz sljedećih pet godina.

Talijani su uvijek imali nogomet, imaju i odbojku, vaterpolo, biciklizam, skijanje, auto-motosportove, a sada im je Jannik Sinner donio i tenis.