Dočekasmo i treći naš nacionalni rekord na SP u Gwangjuu, a prvi ženski. Nakon Nikole Obrovca, u kvalifikacijama na 800 metara Matea Sumajstorčić (Mladost Zagreb) isplivala u vremenu 8:48.61. Ovime je postavila novi hrvatski rekord ili nadmašila prijašnji, imenjakinje joj, Mateje Samardžić iz 2016. godine (8:49.13). Ostvarenje koje je samo po sebi vrijedno pozornosti, ali posebno u našem ženskom plivanju gdje nacionalni rekordi ne 'padaju' baš često. Cijele prošle godine recimo niti jedan, u niti jednoj disciplini, a podosta je tu još rekorda starih 10, pa čak i 18 godina (Mirna Jukić recimo, dok je još plivala za Hrvatsku). Vratimo se mi ipak Matei.
- Ovo mi je najbolji rezultat sezone, karijere, najbolji u svakom slučaju. Još kada uzmemo u obzir i sve što mi se izdogađalo u zadnjih tjedan dana...
Što se dogodilo?
- Upala leđa, ozljeda ramena plus sve ono što se mora dogoditi na SP, od treme pa do toga da je meni ovo prvo svjetsko seniorsko prvenstvo. Sve u svemu sam jako zadovoljna i svaki pomak u rezultatu je dobar znak kako očito napredujem, idem u pravom smjeru.
E sad, taj novi hrvatski rekord nije doduše 'nosio' i polufinale. Matein je rezultat za trenutačno 25. mjesto na svijetu, ali u Gwangjuu je cilj većine naših plivača i plivačica ionako bio isplivati osobne rekorde.
- S obzirom na konkurenciju mislim da su svi koji su od naših došli, s iznimkom sprintera možda koji su imali neke šanse za više, a Nikola (Obrovac) je to i učinio, upao u polufinale, svi mi ostali smo se zapravo nadmetali za naša najbolja vremena. To je bio cilj. Vidjeti kako izgleda vrhunsko plivanje, steći iskustvo, pa onda ako se može i iznad toga rekord, to je onda vrh zasad. Nije to baš lako u ovako nepoznatim uvjetima za nas.
Što je Matea Sumajstorčić dobila ili naučila od ovog SP u Gwangjuu?
- Vidjeti neke vrhunske plivače uživo. Vidjeti da su i oni ljudi, nisu neki strojevi, a najbolji su oni koji najjači 'u glavi' i koji najviše rade. To mi je dalo znak da nemam nekih ograničenja u nadi da im mogu biti konkurencija, ako se odlučim zaista raditi na njihovoj razini. Tu sam nadalje vidjela da imam jako puno za raditi da bi dostigla tu njihovu razinu, razinu najboljih.
Je li vam u tom smjeranom putu nešto nedostaje? Više natjecanja?
- Sigurno više mitinga, natjecanja izvan Hrvatske. Nepoznata konkurencija vam najviše pomaže u napretku. U Zagrebu, Rijeci, Splitu ja znam svu svoju konkurenciju i neću reči da se ne volim utrkivati s njima, ali jednostavno već znam sve. Trebam nešto novo. Natjecanja izvan Hrvatske, ne mora biti izvan Europe, može i susjedstvo, u Sloveniji ili Mađarskoj, ili dalje u Austriji, Njemačkoj. to bi nam već koristilo. Neka jača natjecanja, možda otvorena državna prvenstva tih stranih zemalja. Možda i pripreme s drugim, stranim reprezentacijama, plivačima. To dvoje definitivno, a ostalo... Ostalo, svakome prema zaslugama - veli Matea.
Nova hrvatska rekorderka koja zaslužuje pružiti joj mogućnost više. Ona će ionako već sutra učiniti...
- Nakon odmora, što drugo, nego u bazen, glavu dolje i plivati, plivati.