Virusi se množe vrlo često i mnogo i ne baš savršeno vjerno, pa su mutacije među njima uobičajene, piše The Economist. Većina takvih mutacija, međutim, ima malo ili nimalo utjecaja na to kako se virus širi i koliko je smrtonosan. SARS-CoV-2, virus covid-19, donedavno nije bio iznimka od tog pravila.
Nažalost, čini se da se ovo mijenja. Nova varijanta virusa, poznata kao B.1.1.7, brzo se širi Britanijom, a tamošnji znanstvenici procjenjuju da je za oko 50 posto zaraznija od ostalih inačica koje trenutno kolaju. Britanske vlasti stoga žure u akciju pokušavajući ograničiti njegovo širenje. Oni dijelovi zemlje u kojima je B.1.1.7 najrasprostranjeniji, uključujući London, ušli su u zatvaranje 20. prosinca. No, slučajevi zaraze su se pojavili i drugdje, a više područja bit će zatvoreno od 26. prosinca. Više od 50 zemalja zatvorilo je svoje granice za dolaske iz Britanije. Neki dijelovi Europe primaju samo one koji mogu pokazati dokaze nedavnog negativnog testa.
Trenutno je poznato samo nekoliko slučajeva B.1.1.7 iz drugih mjesta osim iz Britanije - iako se taj virus pojavio u Australiji, Danskoj, Islandu i Nizozemskoj. Mnogi stručnjaci, međutim, misle da već kruži i na području širem od toga. Vjerojatno je Britanija prva oglasila uzbunu, jer ima dobro organiziran sustav za sekvenciranje gena virusnih uzoraka uzetih od pacijenata. Otprilike 10 posto uzoraka pozitivnih na virus je tako sekvencirano, u usporedbi s oko eventualno tek jedan posto u većini drugih europskih zemalja. Prema Thomasu Connoru sa Sveučilišta Cardiff, samo je tijekom proteklog tjedna sekvencirano više uzoraka u Walesu (populacija 3 milijuna) nego u čitavoj Francuskoj (67 milijuna). Slično tome, jedna procjena sugerira da je Amerika sekvencirala samo oko 40 uzoraka od početka prosinca, u usporedbi s više od 3.700 uzoraka u Britaniji.
Još nije jasno uzrokuje li B.1.1.7 ozbiljnije simptome nego njegovi stariji rođaci. Studije koje bi trebale dati odgovor na ovo pitanje su u tijeku, ali ohrabrujući podaci o prijemu u bolnice u žarištima virusa B.1.1.7 ne impliciraju da nova varijanta ljude čini bolesnijima.
Britanski znanstvenici također traže daljnje dokaze da je B.1.1.7 zarazniji od prethodnih sojeva i, ako je tako, zašto. Dva čimbenika koja trenutno sugeriraju njegovu veću zaraznost su brzina širenja i detalji mutacija.
Čini se da se B.1.1.7 širio brže od starijih verzija SARS-CoV-2 u onim dijelovima Britanije u kojima su zaraze neobično brzo rasle. Primjerice, to je činilo 62 posto novih infekcija u Londonu u tjednu koji je završio 9. prosinca, u odnosu 28 posto početkom studenog. Također, virus je prikupio iznimno velik broj mutacija - njih 23, od kojih je samo šest tiho (što znači da nema razlike u konačnom sastavu proteina kodiranih njihovim dijelovima genoma virusa).
Zabrinjavajuće je i to što su i laboratorijske studije i studije na životinjama otkrile da neke od 17 netihih mutacija u novoj varijanti efikasnije zaražavaju stanice, stvaraju više kopija od samog ulaska u te stanice i izbjegavaju antitijela koja izvorno generira imunološki sustav tijekom infekcija drugim varijantama.
Možda je najbolji dokaz da je B.1.1.7 zarazniji to da oni zaraženi njime imaju veće virusno opterećenje - to jest, imaju više čestica virusa u brisevima grla i nosa - nego ljudi zaraženi drugim varijantama. Uloga virusnog opterećenja u zaraznosti donedavno se temeljila na pretpostavci, a ne na dokazima. No, novo istraživanje u Britaniji na oko 30.000 zaraženih ljudi i njihovih bliskih kontakata pokazuje da se vjerojatnost da netko tko virusom SARS-CoV-2 zarazi druge, neprestano povećava s virusnim opterećenjem.
Naglašavajući upravo ovu točku, istraživači iz Južne Afrike, koja također ima učinkovit program za sekvenciranje genoma covid-19, otkrili su da ondje otkrivena varijanta brzog širenja također ima neobično velik broj mutacija i dijeli jednu s B.1.1. 7. Južnoafrička varijanta također je povezana s većim virusnim opterećenjem, a istraživači su je predložili kao razlog zašto se tamošnja epidemija ubrzala. Nekoliko je zemalja također zabranilo putovanja iz Južne Afrike.
Ono što brine u vezi s pojavom B.1.1.7 i sličnih varijanti jest mogu li smanjiti učinkovitost cjepiva protiv bolesti covid-19. Nekoliko je promjena u B.1.1.7 u genu koji kodira 'šiljak', protein (spike protein) koji se nalazi na površini čestica koronavirusa i koji koriste za ulazak u stanice. Spike je meta prvih cjepiva protiv covid-19. Ali ta cjepiva potiču imunološke reakcije na dijelove proteina koji nisu pod utjecajem tih mutacija. Među stručnjacima postoji široki konsenzus da će cjepiva koja se već koriste protiv SARS-CoV-2 biti učinkovita protiv varijante B.1.1.7, barem dok se velik broj ljudi ne cijepi. U tom će trenutku, međutim, prirodna selekcija početi favorizirati mutacije koje izbjegavaju učinke cjepiva.