Cibonu su u roku kraćem od 12 sati, dok je snježno jutro nasljeđivalo hladnu zagrebačku noć, uzdrmale dvije vijesti, dramatične poput preokreta u romanima s Jackom Reacherom.
Prkačin s Repešom?
Prkčinov odlazak službeno je okrakteriziran “privremenim, na mjesec-dva, i to će vrijeme raditi smanjenim intenzitetom”, a objašnjen “privatnim poslovima zbog kojih se morao vratiti u Dubrovnik”, što mu je dopušteno jer je “posao obavljao volonterski”.
No, brzina kojom je gradom proletjela vijest da bi Jukić trebao biti novi sportski direktor Cibone sugerira da spontanost i slučajnost ne stanuju u ovoj priči. Zanimljivo je da je otprilike istom brzinom zaživjela i informacija da bi Nikša Prkačin mogao postati sportski direktor hrvatske reprezentacije s kojom će Jasmin Repeša tijekom ljeta kovati toliko željenu medalju s Europskog prvenstva. U svakom slučaju je teško shvatljivo da sportski direktor klub napušta usred sezone i u vrlo osjetljivoj situaciji, niti je logično da klub već barata s potencijalnim nasljednikom osim ako nije znao ili slutio da će se nešto ovakvo dogoditi.
Nikša Prkačin je sportski direktor Cibone dvije godine i među najzaslužnijima što se klupski dug od oko 90 milijuna kuna smanjio na desetak. Pregovarao je s bivšim igračima i trenerima, njihovim menadžerima te s većinom dogovorio znatna smanjenja dugovanja, uglavnom oko 50 posto.
Počasni gost
Velik broj tih dogovora ostvario je zahvaljujući svom imenu, odnosno prijateljstvu, te se pretpostavlja da je teško podnosio to što klub ne uspijeva na vrijeme ispuniti ni te smanjene iznose. I tijekom ljeta je ozbiljno razmišljao o odlasku iz kluba pa mnogi misle da njegov odlazak nije privremen, nego čvrst. Iz Prkačinova razdoblja pamtit će se još i dolazak Darija Šarića, povratak Jasmina Repeše s kojim je osvojen naslov prvaka, ali i incident sa Sinišom Kelečevićem.
Željko Jukić nije košarkaški neznalica, trenirao je Vuteks, Borovo, Dubrovnik i Zabok, ali se ipak očekuje da klub poput Cibone, bivši europski prvak koji je u potrazi za starom slavom, na poziciju sportskog direktora imenuje košarkaški jaču osobu. Posljednji klub u kojem je radio, Zabok, napustio je polovicom 1992. godine. Znakovito je da je sa sinom Dinkom prije desetak dana bio počasni gost na svečanom otvaranju klupskog kafića i u dobrom raspoloženju vrijeme proveo u društvu čelnika Cibone i gradonačelnika Milana Bandića.
U javnosti je vukovarska obitelj Jukić najpoznatija kroz plivanje, odnosno rezultate Mirne Jukić (26) koja je pod austrijskom zastavom osvojila niz medalja, uključujući olimpijsku broncu u Pekingu 2008. godine.
Djeca više ne plivaju
Nezadovoljna uvjetima u Zagrebu, cijela obitelj se 1999. godine preselila u Beč. I sin Dinko (23) osvajao je plivačke medalje, a danas su oboje izvan sporta. Mirna se od plivanja službeno oprostila prije dvije godine, a Dinko nedavno, nezadovoljan desetomjesečnom zabranom natjecanja koju je dobio zbog svađe s čelnicima Austrijskog plivačkog saveza.
Zašto ne Damir Mulaomerović?
Metamorforzira li Prkačinov odlazak iz privremenog u trajni, ne bi bilo loše da Cibona razmisli o košarkaški jakoj osobi na poziciji sportskog direktora. Ionako ih je premalo u klubu. Jedan od potencijalnih kandidata mogao bi biti Damir Mulaomerović. Bivši reprezentativac ukupno je osam godina proveo u Ciboni, igrao je i za Fortitudo, Real Madrid, Efes Pilsen, Olympiacos, dok je s Panathinaikosom 2002. godine osvojio europski naslov.