Nakon tri utakmice, Valdas Dambrauskas je premijerno izveo identičan sastav. Protiv Istre i Lokomotive odigrao je s istom početnom jedanaestoricom. Znači li to da će i u maksimirskom derbiju istrčati postava koja je deklasirala Lokomotivu u Kranjčevićevoj? U odgovoru ipak treba uzeti veliku dozu opreza jer litavski stručnjak na klupi Hajduka aktivno se prilagođava svakoj utakmici. Shodno svemu viđenom dosad, pred Dambrauskasom su dvije opcije...
Rijeka je protivnik klase Dinama, momčad iz vrha, a na Rujevici je Dambrauskas izveo sustav s tri stopera. Brzo se potom vratio na četiri igrača u zadnjoj liniji jer naglasio je i sam “svaka je utakmica zasebna priča”. Protiv Rijeke je tražio čvršći obrambeni blok, pa je iskoristio tri stopera za jačanje defenzive ispred Kalinića.
U vezni red je plasirao Fossatija i Krovinovića, dok je u napadu imao Sahitija i Biuka kao dva “polušpica” iza Livaje. Formacija je imala problema u oba poluvremena riječke utakmice, unatoč činjenici da je imao tri visoka stopera, Hajduk je primio pogodak iz skok-igre, a uz to je izostala i kreativna dimenzija u prvom dijelu. Nastavak tog dvoboja ponudio je, pak, stabilniji, nadasve ofenzivniji Hajduk s Atanasovom i Ljubičićem od poluvremena, te Mlakarom u finišu utakmice. Dambrauskas je Riječanima suprotstavio ekipu s tri igrača u zadnjoj liniji i zbog činjenice da Rijeka igra na isti način, ali primarno je ipak namjeravao kreirati obrambeni blok u koji se zajedno sa stoperom znao povlačiti i Fossati u ulozi korektora sredine terena.
Druga opcija je igra u sustavu s četiri igrača u obrani, koju je koristio u svim ostalim susretima. S obzirom na to da je Dinamo također u formaciji s dva stopera, odnosno, četvoricom u zadnjoj liniji, logičnije bi bilo pretpostaviti da će se i Bijeli prikloniti toj opciji. U tom sustavu temeljno je pitanje što će Dambrauskas uraditi sa sredinom terena.
U Kranjčevićevoj je Lokomotivi suprotstavio tri vezna, s tim da je Krovinović bio u ofenzivnoj ulozi polušpica kao i u dvoboju s Istrom. Bliže suparničkim vratima Krovinović je opasniji u kreaciji, ali dobro će Dambrauskas odvagnuti je li s Dinamom može krenuti u takvom napadačkom gardu. Jer, uz sav respekt prema Istri i Lokomotivi, druga je priča s Dinamom.
U sredini terena mora pronaći igrača koji će uz Fossatija parirati Ademiju i pritom pokušati zatvoriti dotok lopti prema Oršiću i Petkoviću. Ključni segment igre, kao i u mnogim derbijima, odvijat će se u sredini terena jer kada Petković primi loptu u zoni distribucije ili Ademi dobije prostor za stvaranje pritiska i pomicanje linija prema naprijed, onda Hajduk ulazi u problem branjenja protivničkog napada u svojih 20 do 25 metara. Da bi izbjegao takve situacije, vezni red će morati odraditi veliki posao, stoga se i Krovinović više povlači na poziciju klasičnog veznog s jačom obaveznom igrom.
Doima se formacija 4-3-3 kao najbolji izbor, ali samo Dambrauskas zna konkretan odgovor. Kao što trener zna i kako napasti jer pored Livaje trebat će dva igrača koji će odraditi ozbiljnu fazu obrane, a ujedno imati i snage za osvajanje prostora i kreaciju. Sahiti je igrač prostora, Biuk sjajni dribler koji lakoćom stvara razliku u igri “jedan na jedan”, a Ljubičić golgeter u formi kojeg krasi i napadačka realizacija s pogocima u posljednjim dvobojima. Uz njih ima i Mlakara kao četvrtu mogućnost za dva mjesta u napadu.
Pred Dambrauskasom je nekoliko opcija, pri čemu 4-3-3 realno uzimamo kao najlogičniji izbor. Litavac zna da je Hajduku imperativ ne izgubiti, a da pritom pobjeda stvara golemi iskorak gdje se Bijeli najozbiljnije uključuju u šampionsku utrku. Za sve četiri utakmice otkada je na klupi Hajduka pažljivo je birao taktiku, ali i kadar koji će njegove zamisli sprovesti na travnjaku. Pritom nije mario za imena, dapače, tražio je ljude koji odgovaraju njegovom profilu zamišljene igre. Stoga, ako se neka formacija iz njegovog repertoara doima kao realna opcija, nije isključeno da kadar koji iskoristi u Maksimiru ponovno donese neko iznenađenje u početnom sastavu.
Primjerice, izvukao je Dimitrova iz pričuve, u dvije posljednje utakmice postao je standardni stoper. Atanasov je briljirao u Kranjčevićevoj nakon što je u dva posljednja susreta dobio povjerenje kao starter. Međutim, za Maksimir to ništa ne mora značiti.
Dambrauskas se već potvrdio kao pragmatični trener koji zna put do rezultata. Ili, preciznije rečeno, do pobjeda, a Maksimir je definitivno jedan od najjačih ispita u njegovoj dosadašnjoj karijeri. Ali, nema dvojbe, voli Dambrauskas izazove taktičkih shema, a posebno u jakim utakmicama. Uz sebe ima momčad punu samopouzdanja i spremnu slijediti njegova razmišljanja. Idealna atmosfera za kvalitetnu pripremu derbija, najjače utakmice koju je Litavac dosad vodio u HNL-u.