Novi Nadzorni odbor Hajduka bit će formalno izglasan u ponedjeljak, 30. lipnja, sa stopostotnom sigurnošću, jer je udruga Naš Hajduk članovima splitskog kluba ponudila jedinstvenu listu petorice kandidata. Tu listu osmislila je i predložila "Hajdučka zajednica", savjetodavno tijelo kluba, nametnuvši tako izbor kvinteta iz vlastitih redova.
Ne treba sumnjati da će članovi "Hajdučke zajednice" - uglavnom ugledni poduzetnici i sponzori splitskog kluba - u poslovnom smislu pružati podršku svojim nadzornicima. Tim je postupkom praktički onemogućena dosadašnja praksa kandidiranja pojedinaca koji su lobiranjem ili neplaniranim dogovorima uspijevali ući među izabrane članove nadzornog odbora.
Bez obzira na trenutačno uvjerenje da je budući kvintet pomno odabran, ipak je nova metoda izbora daleko od startne prakse, kada su se birali nadzornici prethodnih odbora iz 2011., 2015., 2018. i 2022. U tri prva slučaja kandidata je bilo obilato, 2011. čak njih 37, među kojima je bilo nadobudnih, baš željnih jedne od glavnih uloga u vodstvu voljenog kluba. Osnovna značajka prilikom kandidiranja bila je osvjedočena privrženost Hajduku, a zatim njihove sposobnosti za tako delikatne uloge.
U pravilu, prvi zadatak nadzornika bio je izbor predsjednika uprave Hajduka, dakle, osobe s obveznim hajdučkim pedigreom. Takva praksa iznevjerena je 2015. Nadzornici pod vodstvom Slavena Marasovića, za šefa uprave kluba instalirali su Ivana Kosa iz Osijeka, koji sa splitskim klubom nije imao baš nikakvu poveznicu. Dotični je nakon preuzimanja funkcije ipak imao hrabrosti objasniti da "dosad nisam bio navijač Hajduka, ali odsad ću živjeti za "bijele". Naravno, uz primjereni dohodak i sve druge beneficije koje donosi Hajdukova predsjednička fotelja.
Tijekom proteklih godina vježbanja demokracije prema modelu udruge Naš Hajduk, ipak je sazrelo vrijeme za zaključak kako takvi izbori ne donose rezultate. Stoga se prišlo novom načinu biranja kontrolora, a to je glasovanje za jednu listu. No, bez obzira na to što je aktualni izbor ustvari čvrsto spakiran, pa će biti proveden, ipak treba priznati da novi odbornici u pravom smislu predstavljaju kompaktnu, provjerenu cjelinu kadra za nadziranje uprave.
Petorica budućih nadzornika, osim provjerenog hajdučkog pedigrea, svojim bi sastavom trebala donijeti novu dimenziju razvoja Hajduka. Prema svemu sudeći, predsjednik Nadzornog odbora bit će odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, koji je već dvaput bio član toga tijela: prvi put 2011., a potom i predsjednik 2015. godine, no podnio je ostavku nakon što je, praktički, izveden interni udar i smijenjen tadašnji predsjednik Uprave Marin Brbić.
Sudeći prema unaprijed dogovorenom okviru u "laboratoriju" Hajdučke zajednice, novi nadzornici jamče znatno bolji ustroj kluba, osobito u pogledu stručnog rada "bijelih". Već su poznate i personalne promjene na toj razini: Goran Vučević vraća se na stručno kormilo kao član Uprave za sport, spominje se moguće uključivanje Ivana Rakitića kao njegova pomoćnika, a najavljen je i povratak Vika Lalića na čelo skautske službe.
Ostaje intrigantno pitanje opstanka Ivana Bilića u predsjedničkoj funkciji i - to treba ponoviti - ne na račun njegovih kvaliteta u vođenju uprave, koliko zbog činjenice da Pavasović i drugovi u ovom trenutku nemaju na vidiku pravog nasljednika. Slična situacija bila je i 2018., tada je Ben Perasović sa svojim sastavom nadzornika privremeno prihvatio nastavak predsjedanja Jasmina Huljaja, koji je ubrzo uvidio svoju zabludu, pa se vratio u svoju farmaceutsku struku.
Treba zaključiti da se ne postavlja pitanje na račun modela "Hajduk - dite puka", ali je ipak, zbog stagnacije "bijelih" u osnovnom djelovanju, "core businessu", a to su rezultati na terenu, tijekom prošlih 14 godina, svima postala jasna nužnost promjene načina upravljanja klubom. Pa makar to bilo i s diktiranim izborom jedinstvene liste nadzornika prema guštu Hajdučke zajednice.
Komentari (11)