Sunce je bilo još visoko iznad Učke kada je Igor Bišćan na jedan od pomoćnih travnjaka na Rujevici izveo momčad na poslijepodnevni trening, a iako se znoj cijedio i onima koji su samo iza ograde gledali kako Bijeli odrađuju zadatke koje je pred njih postavio stručni stožer, na travnjaku se išlo na glavu. Bilo je uklizavanja, poneki bolni jauk, ali baš u svakom trenutku se išlo do kraja...
I stvarno se ne može nikome nešto spočitati po pitanju pristupa, ali zato treba istaknuti one koji mogu biti pravi primjer nekim mlađim igračima koji se pokušavaju izboriti za mjesto pod riječkim suncem.
Nema ručne kočnice
Ivan Tomečak definitivno je jedan od njih, 29-godišnji desni branič na travnjaku djeluje poput nekog klinca koji se tek mora izboriti za svoje mjesto u momčadi, a ne na igrača koji je u karijeri već prošao toliko toga da neke stvari može odraditi i na iskustvo. Kod Tomečaka nema ručne kočnice, pogotovo ne na pripremama koje želi iskoristiti na najbolji način kako bi postao važna karika u igri Rijeke. Koliko može značiti za momčad Igora Bišćana najbolje je pokazalo ono finale Kupa s Alda Drosine protiv Dinama gdje je na lijevom boku odigrao odličnu rolu i dao značajan obol Rijekinu dizanju trofeja.
U Rijeku se zimus vratio s velikim očekivanjima i nadanjima da će postati važna karika u momčadi, ujedno i kandidat za reprezentaciju, a onda ga je ozljeda koljena koju je vukao i u Bruggeu udaljila od travnjaka.
- Bit će čudo ako do kraja sezone odigram i jednu utakmicu - rekao nam je Tomečak u krajem ožujka kada smo ga sreli nakon jedne utakmice.
Čudo se na kraju dogodilo, u velikoj mjeri zaslugom fizioterapeuta Rijeke koji su napravili veliki posao da ga osposobe i sada Tomečak pun motiva grabi prema novoj sezoni.
Jako motiviran
I na prvoj ovosezonskoj provjeri protiv Brava bio je silno motiviran, napisali smo da je poput brzog vlaka istrčavao dionice po desnoj strani, tehničke kvalitete suvišno je uopće isticati i nekako sve sugerira da bi upravo u njemu Rijeka mogla dobiti najveće pojačanje za novu sezonu. Iako je na desnom boku mala gužva, budući da je to nominalno prirodna pozicija Raspopoviću i Paveliću, nema sumnje da će Tomečak, ako sve bude u redu, biti Bišćanov prvi izbor.
- Rijeka oduvijek ima kvalitetne bokove, svi koji su došli i nakon mene bili su izrazito kvalitetni i Rijeka je bila prepoznatljiva po tome. Ja ću dati svoj maksimum da budem kakav sam i bio ili da budem još i bolji - govorio je Tomečak kada se vratio u Rijeku istaknuvši da se vratio u staro jato jer vjeruje u sebe i svoje mogućnosti.
- U Belgiji sam se osjećao malo podcijenjenim i došao sam ovdje pokazati što jesam i što mogu. Sad sam u Rijeci, na to sam fokusiran i ne gledam više što bi bilo kad bi bilo. Ako bude zdravlja, vjerujem da će sve biti dobro.
Vatreni veliki motiv
Već smo spominjali da mu je reprezentacija bila veliki motiv za povratak, Tomečak je svjestan da će biti na radaru izbornika samo ako bude (dobro) igrao, a u tome će uvelike ovisiti i o doprinosu suigrača. Ipak, čini se da bi Rijeka na desnoj strani mogla dobiti osovinu na razini one koju je imala sa Stefanom Ristovskim i Markom Vešovićem.
Tomečak i Kvržić već su igrali zajedno na desnoj strani Rijeke u počecima Kekove ere, hranili asistencijama Kramarića i Benka, izluđivali braniče Stuttgarta, Lyona i Seville po toj strani, pa nema dvojbe da s još više iskustva u nogama mogu ponavljati iste partije. Naravno, za to će i veznjaci trebati odraditi svoj dio posla, Halilović, Lončar ili Pavičić moraju Tomečaku i Kvržiću biti ono što su Ristovskom i Vešoviću bili Bradarić i Mišić, ali pripreme služe upravo tome i Rijeka bi u novoj sezoni s desne strane ponovo mogla crpiti svoju snagu. S Ivanom Tomečakom koji će ponovo biti u glavnoj ulozi…