Naviknut na uspjehe i velika postignuća, predsjedniku Real Madrida Florentinu Pérezu otkazivanje Superlige stiglo je kao najgore poniženje, ono koje tjera na mračno sakrivanje u svoja četiri zida. Rijetki su, međutim, bili takvi trenuci za superuspješnog "kralja" betona i španjolskog nogometa. Bilo da je riječ o biznisu, nogometu ili politici, 74-godišnjak je oduvijek bio pretplaćen na uspjeh.
Ugledne reputacije i besprijekornih manira, Pérez slovi za jednog od najbogatijih i najutjecajnijih španjolskih građanina. Pérezova 18-godišnja vladavina u kraljevskom klubu zaogrnuta je uspjehom - Real je s pet španjolskih prvenstava i šest naslova Lige nahranio klupske vitrine pod Pérezom.
Sumnje na prevare
Osim što je prvi čovjek jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta, Pérez je predsjednik i ACS-a, jedne od najvećih svjetskih privatnih građevinskih tvrtki. Kratki izlet u politiku pružio mu je mogućnost da političku elitu upozna iznutra, ali i ono važnije, da stekne simpatije moćnih političara, koje je često ugošćivao u VIP salonima Santiago Bernabéua.
Iako je prema Forbesu težak gotovo 2,3 milijarde dolara, Pérez se kune da u nogometu nije zbog novca. Zajedno s nekolicinom prijatelja, 1983. kupuje onemoćalu građevinsku tvrtku po izuzetno niskoj cijeni. Nakon nekoliko spajanja i pripajanja, ACS je rođen 1987. godine. CEO novooformljene tvrtke je, jasno, Pérez, kojeg mediji često opisuju kao iskusnog pregovarača s istančanim osjetom za odnose s javnošću, zbog čega je često znao ubirati benefite javno-privatnog sektora. Jedan od njegovih najpoznatijih poteza odvio se 2001., kada je kao predsjednik Reala prodao klupsko zemljište za 480 milijuna eura, a onda je posao dobio njegov ACS, kako bi na tom mjestu izgradio tri visokokatnice.
Ukratko, radi se o tajkunu čiji su planovi usko vezani uz bogaćenje te kroz tu prizmu treba gledati njegov najnoviji, ali neslavno propali, projekt Superlige.
Pérezova je ambicija bila da preko lige za bogate namakne i podeblja prihode, koji bi se onda ravnomjerno i što je najvažnije - predvidljivo, slijevali na bankovne računa uključenih klubova. Da je to ideja, nitko od utemeljitelja nije javno rekao, već su se svi skrivali iza općeg dobra koje će liga neizbježno proizvesti.
Uhvatila ga panika
Na taj vlak ukrcao se i Pérez, koji je, kako se izuzetno kratka superligaška priča razvijala, izvalio nekolicinu laži i gluposti.
- Pomoći ćemo nogometu na svim razinama da dobije odgovarajuće mjesto u svijetu. Nogomet je jedini globalni sport s više od četiri milijarde gledatelja pa je naša odgovornost kao velikih klubova odgovoriti željama navijača. Veliki klubovi stalno će igrati međusobno. To donosi prihod. Sve što ja radim, za dobro je nogometa, pojasnio je u svom prvom istupu Pérez, a zatim se pozvao na nezainteresiranost mladih generacija za nogomet:
- Mladi u dobi od 16 do 24 godine gube interes za nogomet ili ga uopće nemaju, jer je u ponudi previše loših utakmica, a oni imaju druge platforme koje im zaokupljaju vrijeme i interes. Zato smo u ovih 12 klubova shvatili da nogomet mora postati atraktivniji na globalnoj razini. Mladi gube interes za nogomet jer im je dosadan. Trebamo više atraktivnih utakmica, kako bismo odložili svoje tablete i igrice te uživali u nogometu. Liga prvaka atraktivna je samo od četvrtfinala nadalj, rekao je Pérez.
Der Spiegel ga je uhvatio u laži kada je rekao da klubovi koji su odbili Superligu (Bayern, Borussia i PSG) nisu niti pozvani.
Nagomilani dugovi, kao i pandemijska godina, natjerali su jednog proračunatog biznismena da istrči u javnost s nejasno definiranom idejom, zbog koje se kao rijetko kada u svojoj karijeri, izložio osudama i kritikama. Očiti je to znak duboke praznine u klupskim blagajnama. Ali i slabog promišljanja cijele situacije. Tko zna, možda i zbog panike.
Očajnički potezi
Nakon što mu je većina od 12 partnera osnivača, nakon manje od dva dana od pokretanja projekta, okrenula leđa, a Superliga propala, Pérez je odlučio dati suludi intervju. I ponovno ponoćni.
- Tužan sam i razočaran, radili smo na ovom projektu tri godine, boreći se protiv ekonomskih problema. Ovaj format Lige prvaka je zastario, ljudi se tek počinju interesirati od četvrtfinala nadalje. Ovih 12 klubova lani je zabilježilo oko 650 milijuna eura gubitaka, a ove godine ta će brojka biti dvostruko ili trostruko veća. No, isto tako, ovih 12 klubova ima preko dvije milijarde navijača diljem svijeta, gotovo je to polovina svih navijača. Bila je to je dosad nezapamćena agresija od predsjednika Uefe i La Lige, kao da je to bilo koordinirano, kao da smo mi ubili nogomet, a oni će ga spasiti. Istina, nismo na najbolji način predstavili našu ideju, no nikad nismo ni dobili pravu priliku to i napraviti, rekao je čelni čovjek Reala. Usput je nagovijestio ono što je neizbježno - ideja Superlige ostvarit će se u ovom ili onom obliku.
Može li preživjeti ovo?
- Ako ovaj projekt nije zaživio, neki drugi hoće. Zapamtite, svih 12 klubova potpisalo je zakonski obvezujuće ugovore. Naš projekt je sada samo na stand-byu, to vam mogu potvrditi. Nitko još nije izašao iz Superlige, jer nitko dosad nije platio penale. Jednom od engleskih klubova ova se ideja nije svidjela, pa se to poput zaraze proširilo među ostalima. Nogomet je kao piramida, na vrhu su veliki klubovi, a ako oni imaju novca, onda će novca biti za sve klubove u ostatku te piramide. No, bez novca nema velikih pojačanja, nema Erlinga Haalanda ili Kyliana Mbappéa, podvukao je Pérez.
- Niti jedan klub ih neće moći kupiti ovoga ljeta, vjerujte mi, zavapio je još Perez.
Njegove riječi znače da se od ideje ne odustaje te kako će se u budućnosti poraditi na imidžu, ali i jasnijim okvirima takve lige. Zasad se španjolski moćnik mora povući, pitanje je samo koliko će nogomet odolijevati čovjeku koji nije upoznat sa značenjem riječi - ne.