Davor Šuker dobit će u četvrtak 7. veljače novi četverogodišnji mandat u Izvršnom odboru UEFA-e. To je informacija koju u HNS-u smatraju javnom tajnom i nitko oko toga ne dvoji. Šuker, koji je izabran u IO UEFA-e na Kongresu 2015. godine u Beču, tako će doživjeti reizbor na samitu u Rimu. Za osam mjesta, koliko se ovaj put popunjava jer UEFA ima izbore za “nogometnu vladu” svake dvije godine, 11 je kandidata: Florence Hardouin (Francuska), Elvedin Begić (Bosna i Hercegovina), Kairat Boranbajev (Kazahstan), Sandor Csanyi (Mađarska), Armand Duka (Albanija), Fernando Gomes (Portugal), Borislav Mihajlov (Bugarska), Jesper Möller Christensen (Danska), Andrij Pavelko (Ukrajina) i Luis Rubiales (Španjolska).
Slovenac Aleksander Čeferin jedini je kandidat za predsjednika i dobit će novi mandat, ovaj put puni, do 2023. godine, jer u prethodnom je uskočio umjesto suspendiranog Michela Platinija, dok je Šuker kandidat za jednog od dopredsjednika i nije isključeno da i to postane.
Zabetonirana pozicija
- Šuker će, uvjereni smo, i sljedeće četiri godine biti član Izvršnog odbora UEFA-e. On upravo putuje svijetom i lobira za to, razgovara s čelnicima brojnih saveza, jer zna se da glasaju sve europske države, no zapravo je to već posloženo, iznenađenja ne bi trebalo biti. No ne mogu odgovoriti na pitanje hoće li postati dopredsjednik - kazao nam je izvršni direktor Saveza Damir Vrbanović, koji će također sudjelovati na kongresu u talijanskoj prijestolnici.
Osim za Šukera, HNS je poslao prijedloge i za članove UEFA-inih komisija, jer kad se bira predsjednik, određuju se i novi sastavi raznih tijela kontinentalne nogometne organizacije.
Mnogo je bilo previranja u HNS-u i oko njega minulih godina, pojedini su navijali za opciju da Šuker dobije profesionalni posao u UEFA-i napusti domaći Savez, ništa se od toga nije dogodilo. Ovog je časa Davor Šuker kao predsjednik jači nego ikad, njegova je pozicija zabetonirana i nešto bi se vrlo dramatično moralo dogoditi da mandat, koji mu na čelu HNS-a vrijedi još tri godine, ne odradi do kraja. Niz je razloga, a Šuker puno toga može zahvaliti danu 7. listopada 2017. godine, kad je potpisao imenovanje Zlatka Dalića izbornikom Vatrenih. Na temelju Dalićevih rezultata mnogo se toga odvilo njemu u prilog, od rezultata do atmosfere. Bilo kakve nogometne ili političke inicijative za detronizaciju koje bi mogle imati ozbiljnije šanse za uspjeh zamrle su.
Šuker je na vrhu piramide dio ovlasti podijelio s Marijanom Kustićem, direktorom za natjecanje i infrastrukturu, koji ima jako političko zaleđe kao prvi čovjek HDZ-a Ličko-senjske županije i saborski zastupnik i dojam je da ovog časa ne pokazuje ambicije za Šukerovom foteljom, na koju ga pojedini s vremena na vrijeme guraju, te s izvršnim direktorom Damirom Vrbanovićem. Izbor Tomislava Svetine za predsjednika ZNS-a zasad ništa bitno nije promijenio. Svetina je otprije član Izvršnog odbora HNS-a. Definitivno nije nebitno što Dalić nikad nije kazao ni riječ protiv Šukera, štoviše, a čak ga i Ćiro hvali za postavljanje aktualnog izbornika.
Pravno tumačenje
Redovna sjednica Skupštine Saveza najavljena je za ožujak ili travanj, tad Vrbanoviću, u travnju, istječe mandat kao izvršnom direktoru. Predsjednik Šuker predlaže, a Skupština će odlučiti hoće li dobiti još jedan. Na toj je funkciji od 2012. godine. Šuker i on zajedno su stigli i skupa se drže. Može se pretpostaviti da će tako i ostati, u HNS-u se sad ne govori o ozbiljnom protukandidatu. Osim što neki po kuloarima bacaju bombice bi li taj mogao biti Svetina...
Vrbanović je osuđen na Prekršajnom sudu u Splitu zbog svastike, po postojećem zakonu, a ako bi presuda bila pravomoćno potvrđena na Visokom prekršajom sudu, ne bi imao pravo sudjelovati u radu skupštine ili upravljačkog tijela sportske udruge ili trgovačkog društva niti bi mogao biti ovlašten za zastupanje te pravne osobe. Dakle, ne bi bio u prilici obavljati posao izvršnog direktora. Međutim, u HNS-u kažu da je taj zakon izglasan u kolovozu 2015. godine, a kukasti križ na Poljudu “osvanuo” je ranije, u lipnju iste godine, te da se stoga ne može primijeniti na taj predmet. No tek bi trebalo pričekati konačno pravno tumačenje.
U međuvremenu Zoran Cvrk, koji je kao tadašnji povjerenik za sigurnost prvi proglašen krivim za svastiku na Prekršajnom sudu, žalio se i druga je instanca poništila odluku te ju vratila na prvi stupanj. Isto očekuje i Vrbanović. Činjenica je da su, zapravo, Vrbanović i Cvrk predstavnici organizacije protiv koje je uperena svastika (HNS), a po Prekršajnom sudu odgovorni su za to što se zbilo.
Pitanje je pak kad će biti odluka Vrhovnog suda o Zdravku Mamiću, Zoranu Mamiću, Vrbanoviću i ostalima koji su lani osuđeni u Osijeku. Čiji će epilog odrediti i Vrbanovićevu sudbinu.